Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je da je Hrvatska ostvarila najvažnije vanjskopolitičke ciljeve i da joj “ostaje sigurnost zapadnog Balkana, a prije svega Bosne i Hercegovine”.
– BiH treba nekoga ko će joj pomoći, a to je zasigurno Hrvatska kao članica Evropske unije – rekao je hrvatski ministar Grlić Radman, koji je najavio zajedničku sjednicu hrvatske Vlade i Vijeća ministara BiH koja će se održati u junu u Zagrebu.
Grlić Radman je naglasio da Hrvati u BiH nisu manjina, kako se nekad u svijetu pogrešno tumači.
– Bez obzira koliko Hrvata u BiH ima, oni moraju imati zagarantiranu jednaku političku participaciju kao i ostali narodi – rekao je Grlić Radman.
Novi predsjednik SAD-a Donald Trump ranije je saopćio kako će za novog šefa Pentagona, odnosno Ministarstva odbrane SAD-a imenovati Petea Hegsetha, a vrlo brzo na društvenim mrežama podijeljeni su njegovi stavovi o jednom od najvažnijih geopolitičkih pitanja – odnosu Izraela i Palestine.
Uzevši u obzir da je protekli period Hegseth proveo kao voditelj na Fox Newsu, njegovo izvještavanje se posebno odnosilo na Izrael i dešavanja na Bliskom istoku.Tim povodom, Hegseth je vodio emisiju pod nazivom “Bitka u Svetoj zemlji: Izrael u ratu”, gdje je govorio o uzrocima rata na Bliskom istoku, a što je posebno povezivao sa historijskim i vjerskim vezama.
“Ovo je bio dobro orkestriran plan koji su tokom godina osmislili izabrani čelnici Gaze s jedinom namjerom da regiju održe ukorijenjenom u beskrajnom ciklusu krvoprolića”, rekao je Hegseth.
U intervjuu za Jewish Press 2016. godine govorio je o Izraelcima kao “Božijem i izabranom narodu”.
“Ovo nije neka mistična zemlja koja se može odbaciti. To je priča o izabranom narodu. Ta priča nije završila ni 1776. ni 1948. godine. Sve ove stvari i danas odjekuju i važne su”, rekao je.
Također, tada je rekao kako nije sreo Jevreje sve dok nije otišao na koledž.
“Moji roditelji dolaze iz malog grada u Minnesoti u kojem sam odrastao kao baptista. Nikada nisam sreo Jevreja dok nisam otišao na koledž. Kada sam na koledžu vidio prvog Jevreja, prvo što sam mu rekao bilo je: ‘Čitao sam o tebi u Bibliji’. Odatle i dalje sam stekao pravo razumijevanje Jevreja”, naveo je.
Također, poručio je kako je važno da Amerika stoji uz Izrael.
“Zaista cijenim jevrejsko naslijeđe i jevrejsku državu. Razumijem koliko smo geopolitički povezani i koliko je važno da stojimo uz tako snažnog saveznika”, zaključio je.
Aktuelnosti u svijetu politike za N1 je komentirala bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor.
Kako komentarišete izbore u SAD-u? I danas se nižu reakcije političara kod nas. Vrlo ubjedljiva pobjeda republikanaca i Trumpa. Šta to znači za SAD?
Na trenutke je bilo pomalo i smiješno pratiti reakcije nekih ovdašnjh političara, i u cijeloj regiji, činilo se da se ljudi više bave tim izborima nego, primjerice, našim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, koji su pred vratima, a još nisu raspisani, Vlada nije donijela odluku. Međutim, cijela politička scena, mediji, bili su preokupirani izborima u Americi. Pokazalo se i ovog puta što sam upozoravala i na hrvatskim zadnjim i predzadnjim predsjedničkim izborima, ankete su podbacile, osobito otkad je gospođa Harris ušla u utrku, pokazalo se ne samo da je tijesna – mrtva trka, nego, dapače, mainstream mediji su pokazali da određenu prednost ima Kamala Harris i pokazalo se da to nije točno, podbacile su ankete i mediji, i ovo je na neki način svojevrsni rat između tzv. starih medija – New York Times, Guardian, novih, dakle platforme X i određenih podcasta, a s druge strane pokazalo se još nešto jako bitno – ne znam je li se odnosi i na naša područja, a to je da potpora velikih zvijezda, poznatih glumaca gospođi Harris – od Taylor Swift, Lady Gage, Springsteena – nije pomogla.
Kamali Harris nisu pomogle ni velike zvijezde koje su stale iza nje. Glumac Branko Đurić Đuro je to prokomentarisao u stilu: Šta će Hollywood … Publika je glavna. Možda zvuči sarkastično, ali je li zaista tako?
Pa možda bih zapravo mogla tu izreku još malo razraditi na svoj način: Što će Hollywood kad je publika gladna? Zapravo se na neki način i pokazalo zato što je za većinu onih koji su glasali, ne zaboravimo da je pobjeda Trumpa ne samo glatka nego briljantna, jer osvojio je i Arizonu, sedmu prevrtljivu državu, i sa 312 elektorskih mandata, a Kamala Harris 226, nije to tijesna pobjeda, i ukupni zbroj glasača je apsolutno na njegovoj strani. Za razliku od sraza sa Hillary Clinton kada je imala 3 miliona više glasova, a on elektorskih mandata. Jedna od tema koju je njegov tim nametao uspješno je inflacija i to kako se živi, činjenica da kad svaki dan se ode i tamo u trgovinu onda je sve skuplje i dosta dobro su tumačili ovdašnji poznavatelji prilika da je većini prosječnih birača u Americi važno, a i kod nas, da kad sjedne u auto ima li novca za napuniti rezervar, i kad ode u dućan može li bez problema kupiti jaja, brasšno, kruh… Osnovne proizode čije cijene inflacije diže u nebo. I te su teme koje su uspješno (promovirane) u Trumpovoj brutlanoj kamapnji, gdje je na sve načine vrijeđao Harris, a ona je kasno ušla u utrku, i nije bila izabrana na demokratskim izborima Demokrata i nosila je breme aktualne potpredsjenice. Meni je bilo skoro i neugodno čuti u zadnjim danima kampanje kad je kao potpredsjednica rekla da će kada postane predsjednica se založiti i zaustaviti stradanje civila i djece u Gazi. Svako ko išta zna o tome šta se dešava u svijetu mora postaviti pitanje šta je činila četiri godine kao potpredsjednica. Trump je dobio, ono što je čudno, potporu bijelih muškaraca, latino-amerikanaca, Harris su uglavnom podržale žene, ali svugdje gdje se očekivalo da će Trump biti do nogu potučen on je dobio.
Je li Amerika još uvijek nespremna za ženu – predsjednicu?
Mislim da se ne radi o tome, radilo se o tome da su se Demokrati pogubili nakon što su pustili u utrku predsjednika Bidena, a i prije nego što je ušao u utrku vidjelo se da je sve slabiji i fizički i na druge načine, unatoč tome govorio je da će pobijediti i pustili su ga da se dugo muči i kasno su se odlučili zamijeniti ga u toj kampanji, bez da su podrobno analizirali šta treba učiniti i kakvog kandidata glasači očekuju. Nisam za to da se žene preferiraju samo zato što su žene u politici nego zato što su pametne, sposobne, i sposobnije i bolje obrazovane od nekih kandidata koji su muškarci. Između slabije žene i jačeg muškarca odlučila bih se za jačeg muškarca i obratno. Ko je za šta spreman? Govorilo se prije pobjede Obame da Amerika nikad neće ili će se dugo načekati da dobije crnog predsjednika pa se to s lakoćom dogodilo i Obama je pobijedio u dva mandata. Obama i porodica Obama, što je rijetko viđeno u prošlosti, on je veliki dio kampanje Kamale Harris nosio na leđima, za razliku od nje je karizmatičan političar, osobno kao predsjednik države mi je jako imponirao. I njegova ostavština koju je ostavio iza sebe. Uz užasnu količinu, nepojmljivu količinu novca koju su lupali i i jedni i drugi – i Republikanci i Demokrate, kao što vidimo da je važno da su to činili i Demokrate, i njhova kandidatkinja je izgubila. Za Trumpa je važno da su Republikanci dobili i Senat i u ovom trenutku njegova vlast i moć je iznimno veilka i njegova će moć u prvim danima, mjesecima, godini biti iznimno veilka.
Treba li Evropa brinuti zbog povratka Trumpa, posebno imajući u vidu njegove ranije stavove o NATO savezu? Konkretno članice EU i NATO pakta.
Drugačije bih razmišljala. Budućida je ovo njegov drugi mandat i to je poseban događaj u povijesti Amerike i svijeta, neko ko je bio poražen, neko s toliko optužnica, neko ko je toliko i omražen u ovom političkom svijetu, pa usudila bih se reći i u Europi, je dobio taj sada stabilan mandat i pobijedio, vratio se, njegov povratak je senzacionalan šta god ko mislio o tome, s porukom da će Amerika biti prva i snažna. I ja mislim, za razliku od mnogih koji upiru prstom u njegovu nepredvidivost i primitivno reagiranje, on sasvim sigurno ne bi pobijedio da ne uživa veliku potporu Amerikanaca, mislim da će se on ipak u drugom mandatu postaviti drugačije, da će htjeti da njegova ostavština, jer ovo je kraj, da će nastojati biti upamćen po nečemu velikom, ostaviti trag u povijesti. Mislim da će se potruditi oko toga, da će ostvariti obećanje da će rat u Ukrajini prestati, mislim da će se oko toga angažirati iznimno puno. Što se Europe tiče, sigurno će nastojati dodatno emancipirati od Europe ili bolje rečeno da bi se EU davno trebala zamisliti i emancipirati i u NATO-u i od SAD-a u smislu da vodi svoju politku, osnažuje svoje snage, bude snažnija i da se mnogi ne iznenade sada kada je Trump pobijedo. S druge strane, EU je u jako delikatnoj situaciji, lideri dvije velike zemlje koje bi trebale biti oni koji vuku, pogonsko gorivo EU, Francuska i Njemačka, njihovi čelnici stoje loše u svojim državama. Sve to dolazi u trenutku kada Trump preuzima vođenje najveće sile svijeta. Na kraju bih tu istakla slabašno liderstvo Ursule von der Leyen na čelu Europske komisije, mislim da je to u tom srazu snaga loša vijest za EU.
Posebno su se Trumpu obradovali desničari, poput Viktora Orbana, Milorada Dodika. Mislite li da će biti nekog značajnijeg zaokreta u spoljnoj politici SAD, posebno u pogledu Zapadnog Balkana?
Ma neće, zapravo je bilo žalosno gledati Milorada Dodika kako se veseli i slavi ponovo na svoj primitivan način pobjedu Donalda Trumpa. Neće se Trump s njim baviti, i mislim da je općenito nada bilo koga na ovim prostorima pa i u BiH da će dolazak ove ili one administracije nešto radikalno promijeniti u smislu pomicanja BiH prema EU, msilim da oni jako griješe, nažalost u BiH se i dalje vode stari i prastari politički ratovi. Sve te teze, to što je Dodik rekao, sve je to već viđeno i ta blokada prema EU, to radi neprekidno, i reći ću to što sam uvijek govorila za medije u vašoj državi, ništa se tu suštinski, na dobro, neće promijeniti dok ove političke elite, bez obzira kako se zvale, ne odu s političke scene, i ne dođu neki mladi sposobni i nekorumpirani.
Pripadnici štajerske policije su u noći s nedjelje na ponedjeljak dobili dojavu o teškom udesu transportera koji je izletio s puta i prevrnuo se.
Kako prenose austrijski mediji, za volanom kamiona bio je državljanin Bosne i Hercegovine, dok je kamion imao hrvatske tablice.
Sve se desilo u nedjelju oko 2,30 na putu A9, blizu Traboha, kada je 30-godišnji vozač u momentu skliznuo s puta. Iako je pokušao da ispravi vozilo, nije uspio zbog neravnina.
Na pres konferenciji štajerske policije saopćeno je da je vozač vjerovatno zaspao na trenutak za volanom to jest da ga je uhvatio tzv. mikrosan. To je dovelo do proklizavanja, a zatim i do prevrtanja. Vozač je prošao sa lakšim povredama.
Inače, najveći problem je bio što je prevozio opasne materije, ali na sreću, tečnost nije iscurila. Tokom dana su službe za hitno djelovanje satima pokušavale da isprave kamion, ali su na kraju morali da sačekaju dolazak posebnog krana. Saobraćaj na ovoj dionici puta bio je satima u prekidu.
