BiH
Guardian: Ukrajina je bitna, ali i Bosna je bila bitna prije 30 godina. Gdje je tada bilo negodovanje?
Ove sedmice bit ćemo podvrgnuti daljnjim užasavajućim izvještajima iz Ukrajine: ubilačka brutalnost i ljudska patnja i otpornost na drugom kraju. Invazija predsjednika Vladimira Putina osuđena je kao najgore nasilje u Evropi od Drugog svjetskog rata.
No, prije 30 godina ove sedmice, sličan zločin detonirao je u Bosni i Hercegovini. Dana 6. i 7. prije tri desetljeća, kada su SAD i EU priznale novonastalu bosansku republiku, srpski i bosanski Srbi snajperisti i artiljerci koji su podržavali Rusiju otvorili su vatru na prijestolnicu Sarajevo, pokrenuvši najgori pokolj u Evropi od Trećeg Reicha – do sada; moli se da Ukrajina ne uzurpira tu groznu titulu, ako već nije, piše Ed Vuliamy za The Guardian.
Komemoracije u Sarajevu ove sedmice ne bi mogle biti uvjerljivije tempirane: fokusirane na Ukrajinu, ne samo zato što su odjeci vrlo glasni, visceralno jasni i traumatično rezonantni. To je kao: “Mi smo s vama ne samo zato što smo s vama, već zato što smo bili tamo.”
Međutim, postoje zbunjujuće razlike. Dok se većina na zapadu s pravom okuplja oko Ukrajine, uragan nasilja nad bosanskim muslimanima i Hrvatima katolicima naišao je na zbunjenost, apatiju i – među takozvanom međunarodnom zajednicom – smirivanje, pa čak i podršku srpskim i bosanskim Srbima agresorima. U Britaniji su predvodnici pomirenja bili ljudi koji se sada opisuju kao “grandi” Konzervativne stranke: John Major, Douglas Hurd, Malcolm Rifkind – s oštrim saveznicima na organiziranoj i intelektualnoj ljevici.
Dok je zapad naoružao ukrajinski otpor, embargo na oružje sa svih strana, kako su to rekli čelnici, vezao je lopticu i lanac oko embrionalne bosanske partizanske vojske i agresoru omogućio proračunatu, nadmoćnu vojnu prednost. Dok noćna mora u Ukrajini tjera “međunarodnu zajednicu” da traži rješenje u roku od tri sedmice, to se u Bosni oteglo tri godine.
Ove sedmice 1992. Sarajevo je bilo pod dugotrajnom opsadom, osam godina nakon što je bilo domaćin Zimskih olimpijskih igara. Gotovo svaki muslimanski stanovnik istočne Bosne je ili ubijen ili raseljen, a mnoge su žene držane zarobljene u logorima za silovanje. Sela i džamije su spaljivana ili pod nemilosrdnom opsadom u izoliranim “sigurnim područjima” koje je UN proglasio. Na drugom kraju zemlje, ekipa ITN-a i ja otkrili smo gulag koncentracijskih logora za muslimanske i katoličke zatočenike u augustu 1992., koji su djelovali od maja, gdje su hiljade ubijene, mučene i silovane.
U julu 1995., tri krvave godine kasnije, 8.000 muškaraca i dječaka pogubljeno je po prijekom postupku u roku od pet dana nakon pada “sigurne zone” Srebrenice, žrtve ovog genocida predane su svojim ubicama od strane samih snaga i vojnika UN-a koji su se obavezali da će ih štititi.
Bosna nije samo o prošlosti: preživjeli iz koncentracijskog logora Omarska, Satko Mujagić, jedan je od onih koji predstavljaju otvoreno pismo raznih balkanskih i mirovnih grupa o trenutnim, pojačanim tenzijama koje stvaraju ruski saveznici Srbija i bosanski Srbi, koji traže svoj „Donbas“ – secesiju od Bosne.
Pa zašto nije bitna Bosna, kao što je Ukrajina s pravom? Marširajući morem plavo-žute boje u Londonu prošle subote, bilo je potresno podsjetiti se, naprotiv, protestanata prije 30 godina za Bosnu (čije su boje iste).
“Da smo imali desetinu javne podrške Ukrajini, a dvadesetinu vojne potpore, rat bi bio zaustavljen, sto hiljada spašenih života; također tri izgubljene godine i domove miliona”, kaže Damir Šagolj, vodič bosanske vojske tokom rata, sada Pulitzerovom nagradom nagrađeni fotograf i direktor Fondacije Toplo (rat, umjetnost, otpor, sjećanje), centralno mjesto ovosedmičnog obilježavanja .
Većina od 100.000 mrtvih i dva miliona raseljenih u Bosni bili su slavenski muslimani, a neki preživjeli misle da je dopuštanje Zapada bilo zato što su oni upravo to – muslimani. No, mnoge žrtve su bili bosanski Hrvati katolici, a isti stav se odnosio i na uništenje Vukovara, dunavskog grada sravnjenog u prah tokom ranijeg rata za nezavisnost Hrvatske 1991. godine.
Mislio sam da je pokolj u Bosni možda bio preblizu, “tako blizu Venecije”, kao što mi se zahvalni potpredsjednik bosanskih Srba Nikola Koljević svojedobno, sotonski narugao, s obzirom na nedjelovanje Zapada. Ali to je opovrgnuto; dio negodovanja Ukrajine je da je, kao i Bosna, dio Evrope.
Možda Ukrajina dobiva pravednu podršku dijelom zato što Putin ima nuklearno oružje, koje nam svima prijeti. S druge strane, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević nije posjedovao takav arsenal; gotovo svaki novinar s terena u Bosni i većina vojnih analitičara znali su da su 48 sati pažljivo ciljanih NATO zračnih napada mogli okončati zločin, kao što su to učinili 1995., tri godine kasnije, kada su bosanski Srbi kapitulirali odmah nakon kratke runde napada. Dakle, još više razloga za udar u bilo koje vrijeme između 1992. i 1995., bez opasnosti od širenja rata.
Možda je ljude šokirala Bosna, i bila je komplicirana, dok je Ukrajina očito manihejska. Pojam “drevne etničke mržnje” unosno su prodavali umirivači. No, šta je komplicirano ili moralno i politički zbunjujuće u vezi s “etničkim čišćenjem”, kako ga je nazvao sam čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić, koncentracijskim logorima, logorima silovanja i smrti i savremenom opsadom evropskog glavnog grada? Za Kijev čitajte Sarajevo i obrnuto; za Mariupolj, Goražde ili Srebrenicu.
Kolumne bi trebale završavati odgovorima, a ne pitanjima, ali ja ih nemam.
Zašto je bilo u redu sarađivati u Bosni s nasiljem koje je sada ponovio Putin? U naknadnom i javnoj sferi, zašto je u redu da njemačkom piscu Peteru Handkeu dodijeli Nobelovu nagradu, kao što je to bio slučaj 2019. godine, nakon što je hvalio projekt “Velika Srbija” i održao govor na pogrebu predsjednika Miloševića , arhitekta genocida; i da navodno liberalna feministica Olga Tokarczuk laskavo stisne Handkeovu ruku, primajući vlastitu nagradu, dok majke Srebrenice u suzama demonstriraju vani? Da bivša trockistkinja Claire Fox, zvijezda Brexita GB Newsa i RT-a, kao i radija BBC, koja inzistira da su koncentracijski logori bili izmišljotina, postane barunica?
Zašto Bosna nije bila i nije bitna, kao što je Ukrajina apsolutno? Pitanje me zbunjuje – a odgovor mi je izmicao – još od aprila 1992. Ali, gledajući kako se historija ponavlja, nikad više nego sada.
raport
BiH
Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM
Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.
“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.
Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.
Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.
Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.
Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.
Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza
Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.
– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.
Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka samog poreznog nadzora.
Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka, što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.
Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH, koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.
– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.
Osvrnuo se i na dopune Zakona porezna na dohodak, kojim s omogućava izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati kroz dio bez porezne presije.
– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.
“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”
Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.
Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.
– I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.
Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.
– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.
BiH
Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje
U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.
U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.
Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.
BHmeteo: od vikenda toplije
Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.
U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.
Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.
Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.
Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.
Prognoza FHMZ-a za naredne dane
U četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.
BiH
Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa
Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.
U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.
Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.
Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.
To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.
Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.
-
Cazin5 dana ago
Rukometaši BiH večeras u grotlu Cazina traže pobjedu za krupan korak ka Euru
-
Svijet / Zanimljivosti5 dana ago
Tužno jutro na sjeveru Pojasa Gaze: U izraelskom bombardovanju ubijene cijele porodice
-
Svijet / Zanimljivosti5 dana ago
Krenuo kod brata prije nesreće, stradao na 200 metara od kuće
-
Svijet / Zanimljivosti5 dana ago
Stravična nesreća u Hrvatskoj: Dvoje mrtvih u sudaru na granici s BiH
-
Svijet / Zanimljivosti5 dana ago
Važna informacija za zaposlene u Njemačkoj: Od 1. januara slijedi velika promjena
-
BiH4 dana ago
Stravična saobraćajna nesreća u BiH, jedna osoba poginula
-
Svijet / Zanimljivosti5 dana ago
Još jedna potresna priča iz Gaze: Dječak Zain već mjesecima spava na grobu svoje majke
-
BiH7 dana ago
Vratili se u BiH nakon 10 godina: ‘Život ovdje ne može se usporediti sa životom u Njemačkoj’
You must be logged in to post a comment Login