Connect with us

BiH

Hajri Salihović ubijena tri sina u Srebrenici: Nema dana da mi nisu u mislima, gledam slike i plačem

Published

on

Gleda slike muža i ubijenih sinova. Gleda, kaže, i plače. samo da ih pronađe i ukopa u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.

Hajra Salihović danas živi u bratunačkom naselju Biljača. Muž je poginuo 1992. godine u Bratuncu. Dvojica sinova – Nevres i Sead, nestali su u šumama nakon pada Srebrenice, 11. jula 1995. godine. Treći sin Samed je bio ranjen i preživio, a četvrti Samir, ubijen je na mostu na Drini.

Ekipu agencije Anadolu dočekala je kod svoje kuće. Izgrađena je uz pomoć donacija. Raširenih ruku i sa svojom tužnom pričom dočekuje sve goste. Ova 77-godišnja srebrenička majka će tek ove godine 11. jula, nakon 29 godina ukopati posmrtne ostatke jednog od sinova – Nevresa. Ostale još traži. Želja joj je da ih sve pronađe i ukopa kako bi imali mezar dok je ona živa.

“Imala sam četiri sina i kćerku. Preživjela je kćerka i jedan sin”, počela je priču Hajra.

Početkom rata, u maju 1992. godine, morali su napustiti svoju kuću u selu kod Bratunca.

“Pobjegli smo u sela u brdima. Tamo smo bili oko mjesec dana, a onda smo preko brda otišli za Srebrenicu. Tamo smo bili do pada. Samnom su bili sinovi, a muž je poginuo u jednom selu 1992. godine”, kazala je Hajra.

Ona je sa snahom, supruga od Sameda, i unukom, otišla u Potočare odakle su u autobusima prešle na slobodnu teritoriju.

Sinovi su otišli preko šume sa hiljadama drugih muškaraca i dječaka.

“Naša djeca su otišla preko šume. Nema nijednog, nijedan nije došao. Sad su mi Nevresa pronašli, do sada nisu nijednog. Trojica sinova, samo je Samed prešao. Nevres je imao 25 godina kada je ubijen, Samir je imao 22 godine, a Sead 21. Nevres, Sead i Samed su otišli preko šume, a Samir je radio u Beogradu. Kada je najgore bilo, on je sa našim radnicima htio da se vrati ovamo iako je znao šta se dešava. Jedno jutro su se radnici odlučili vratiti, bio ih je pun autobus. Čuli smo da su na mostu pobijeni svi iz autobusa”, ispričala je Hajra.

Nevresa je identifikovao brat Samed.

“Kažu da ima samo glava i dvije, tri kosti da li od ruke ili noge. Kažu ako još šta nađu da će dodati. Drago mi je da su bilo šta našli. Tolike godine sam čekala. Tu imam i jetrvu, imala je jedinog sina, ni njega nisu pronašli”, kazala je Hajra kroz suze.

Ubijeni su na početku života. Nisu bili ni oženjeni.

“Nevres je bio dobar. Završio je školu, odslužio armiju, tek se vratio. Tek počeo da živi. Kada je trebalo najbolje da žive, nema ih. Rastali smo u stanu u Srebrenici. Ujutro smo ih ispratili, otišli su. Mi smo otišle sa autobusom”, kazala je Hajra.

Nadala se da će se sinovi pojaviti tih prvih mjeseci nakon pada Srebrenice.

“Jedno vrijeme sam se nadala da su živi, ali kad sam vidjela da ih nema tolike godine, znala sam da su ubijeni. Težak je ovaj juli. Rat mi je odnio sve, samo je Samed ostao i kćerka. Znam ja kako izdržim ovu tugu. Nema dana da mi nisu u mislima i da ne plačem. Gledam slike i plačem”, ispričala je Hajra.

Ova srebrenička majka vratila se na svoje. Kako je kazala, dok je živa želi da živi u svom selu. Blizu je i Memorijalni centar pa će sada imati kome da ode tamo i prouči Fatihu.

U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima ove godine bit će ukopani posmrtni ostaci 14 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine nad stanovnicima “zaštićene zone UN-a” u Srebrenici. Među 14 žrtava koje će biti ukopane na kolektivnoj dženazi ove godine nalaze se i dva brata i maloljetnik.

Ove godine 11. jula u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari bit će ukopani: Hasib (Uzejir) Efendić, rođen 1931. godine, Ćamil (Uzejir) Efendić, rođen 1928. godine, Mehmed (Daut) Krdžić, rođen 1961. godine, Sabrija (Asim) Omić, rođen 1966. godine, Mušan (Ramo) Šiljković, rođen 1956. godine, Sakib (Ragib) Harbaš, rođen 1975. godine, Beriz (Omer) Mujić, rođen 1978. godine, Ahmet (Ismet) Jašarević, rođen 1971. godine, Nevres (Mehmed) Salihović, rođen 1970. godine, Ibrahim (Muharem) Salkić, 1935. godine, Midhat (Adem) Bašić, rođen 1973. godine, Hajdin (Kadrija) Mustafić, rođen 1959. godine, Latif (Arif) Mandžić, rođen 1964. godine i Hamed (Ibrahim) Salić, rođen 1927. godine.

AA

BiH

Nikšić: Imamo jasan plan, izložit ćemo ga poslodavcima

Published

on

By

Plan postoji, čekamo odgovor poslodavaca, poruka je federalnog premijera Nermina Nikšića nakon odluke o minimalnoj plaći u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Detalji o olakšavajućim okolnostima za privredni sektor Federacije trebali bi biti poznati na narednoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća.

Za plaće veće od minimalne, poslodavci bi trebali biti oslobođeni dodatnih doprinosa, prenosi FTV.

Prvi korak fiskalne reforme, Zakon o fiskalizaciji finansijskih transakcija, mogao bi biti u primjeni početkom jula, najavljuje predsjednik Vlade FBiH.

“Imamo vrlo jasan plan o kojem danas ne bih govorio, prije nego što ga izložim poslodavcima, a gdje govorimo o tome šta bi uradili 1. jula, šta ćemo uraditi sa novom godinom i sa početkom 2026. godine, kako ćemo ući u ovaj proces smanjivanja doprinosa i rasterećenja privrede”, kaže Nikšić.

Kaže da se “Vlada opredijelila novom uredbom da omogući svima onima koji dokažu platnom listom za novembar i za januar da su isplatili svom radniku, koji je imao plaću iznad 1.000 maraka, 100,200, 300 KM veću da to oslobodi dodatnih doprinosa”.

Nastavi čitati

BiH

Gorica Dodik “čestitala” suprugu na sankcijama: “Sad smo oboje na crnoj listi”

Published

on

By

Gorica Dodik, kćerka predsjednika bh. entiteta Republika Srpska i lidera SNSD-a Milorad Dodika, “čestitala” je večeras svome suprugu Pavlu Čoroviću što se našao zajedno s njom na “crnoj listi” SAD-a.

“Mužu moj, čestitam ti sankcije, sad smo zvanično oboje na crnoj listi”, napisala je Gorica Dodik na zvaničnom profilu na X-u.

 

Američko Ministarstvo finansija uvelo je u petak sankcije protiv 13 državljana iz Bosne i Hercegovine zbog, kako su naveli, “antidejtonskog ponašanja, korupcije ili za druge radnje koje destabilizuju ili ugrožavaju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”.

Među sankcionisanim osobama je i Pavle Čorović, državljanin BiH i Srbije, suprug Gorice Dodik, koja je već pod američkim sankcijama. On je direktor kompanije Global Liberty d.o.o. Laktaši, koja je povezana s porodicom Dodik, a sankcionisan je jer je primio značajne finansijske beneficije iz budžeta RS.

Ministarstvo finansija SAD-a je Čorović sankcionisalo prema Izvršnoj naredbi 14033 (E.O. 14033), jer direktno ili indirektno kontroliše kompaniju Global Liberty.

Nastavi čitati

BiH

Dodik: RS neće pokleknuti, naša politika zasnovana na hrišćanskim vrijednostima pokazala se kao ispravna

Published

on

By

Nakon što je danas američko ministarstvo finansija objavilo nove sankcije za funkcionere iz bh. entiteta Republika Srpska, na svom nalogu na mreži X oglasio se predsjednik RS Milorad Dodik.

On je napisao kako su sankcije koje je odlazeća američka administracija uvela visokim zvaničnicima Republike Srpske samo “još jedan dokaz besmislenosti i licemjerja njihove spoljne politike, čijem debaklu svjedočimo širom svijeta”.

-Odluka o sankcijama prema Rajku Kuzmanoviću, Džerardu Selmanu, Siniši Karanu i drugim zvaničnicima Republike Srpske nije ništa drugo nego politički motivisan potez, očajnički pokušaj da se nanese zlo, destabilizuje Republika Srpska i nametne unitarni koncept Bosne i Hercegovine, suprotan volji srpskog naroda – napisao je Dodik.

Kako je dalje naveo, ovakvi potezi, kako na unutrašnjem, tako i na međunarodnom planu, predstavljaju razloge “zbog kojih ih više ne žele ni američki narod ni ljudi širom svijeta”.

-Time pokazuju da su zauvijek poraženi i da su izgubili svaki kredibilitet – navodi Dodik.

-Dok se američki birači okreću liderima poput Donalda Trumpa, koji zagovaraju suverenitet i ekonomski patriotizam, odlazeća administracija koristi svoj posljednji dah da nametne sankcije i time još jednom demonstrira svoju nemoć.

Svijet će ih pamtiti samo po zlu – napisao je na X-u Milorad Dodik.

U svojoj reakciji navodi da Republika Srpska neće odustati od svojih principa, kao i da neće “kleknuti pred nepravdom”.

-Naša politika, zasnovana na suverenizmu, hrišćanskim vrijednostima i pravu svakog naroda da odlučuje o sebi, pokazala se kao ispravna. Prijatelji Republike Srpske širom Evrope i svijeta prepoznaju našu hrabrost i viziju – napisao je predsjednik RS.

-Odlazećoj administraciji poručujemo: Vaše vrijeme je prošlo! Republika Srpska se okreće budućnosti, saradnji s liderima koji razumiju značaj suvereniteta i ekonomskog razvoja. Naša snaga leži u jedinstvu našeg naroda i u viziji pravednog svijeta u kojem se poštuju interesi svih naroda, a ne samo privilegovanih centara moći.

Vi se ovakvi više nećete ponoviti ni Americi. I ovo, kao i sve drugo što ste pokušali da nas slomite, ostaće samo detalj kojeg ćemo se jednom sjećati.

A što se tiče Marfijevog pritiska na banke, naći ćemo način da zaštitimo naše građane.

Od ponedjeljka sve banke moraće da otvore račune u KM svim licima – napisao je Dodik.

Nastavi čitati

BiH

Karan: “Sankcije su mi čast, Clinton-Bidenova administracija se ispratila na smetljište historije”

Published

on

By

I ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan (SNSD) je od jučer na američkoj listi sankcionisanih. On je među najistaknutijim zvaničnicima koji su učestvovali u aktivnostima obilježavanja neustavnog Dana RS-a.
Sjedinjene Američke Države su njega i još nekoliko osoba sankcionisale upravo zbog obilježavanja neustavnog Dana RS-a. Karan je bio predsjednik Komisije za provođenje referenduma na kojem su se građani RS-a 2016. godine izjasnili da podržavaju da se 9. januara obilježava Dan RS-a.Ustavni Sud Bosne i Hercegovine je nedugo nakon toga poništio rezultate referenduma na kojem je 99,81 posto od 56 posto onih koji su iskoristili pravo glasa podržalo obilježavanje dana RS-a 9. januara.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je godinu dana poslije podiglo optužnicu protiv Karana i još tri člana Komisije za provođenje referenduma – Dragoljuba Reljića, Gorana Zmijanjca i Milana Petkovića. Međutim, Sud Bosne i Hercegovine je nekoliko mjeseci kasnije odbacio optužnicu protiv navedenih.

Osim toga, državno tužilaštvo je obustavilo istragu protiv tadašnjeg i aktuelnog entitetskog predsjednika Milorada Dodika (SNSD) i tadašnje premijerke i aktuelne predsjedavajuće Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović (SNSD), a koja se provodila također zbog referenduma.

Karan se u reakciji na američke sankcije, kojima je javnosti obznanjeno i to da je Dodik formirao radnu grupu za planiranje nezavisnosti RS u kojoj je i Karan, pozvao upravo na spomenuti referendum. Pozvao je i na odbranu “otadžbine za koju je živote dalo 26.048 junaka u borbi i 8.994 civila”. Kao i ostali vladajući zvaničnici, smatra da su sankcije djelo “odlazeće Clinton-Bidenove administracije”.

“Ovom odlukom oni su sebe sramno ispratili na smetljište historije, gdje trule svi agresori koje je ovaj veliki slobodarski narod poslao tokom vijekova – od otomanskih osvajača, fašista, nacista, ustaša i političkog i radikalnog islama”, poručio je Karan.

Za njega su američke sankcije “čast” te je napomenuo da je Deklaracijom Svesrpskog sabora ponovljeno da je 9. januar dan RS-a.

Nastavi čitati

BiH

Sankcije otkrile da je Dodik formirao radnu grupu za planiranje nezavisnosti RS-a, među njima Siniša Karan

Published

on

By

Američko ministarstvo finansija objavilo je danas novu listu sankcionisanih političara iz Republike Srpske, ali posebno su istakli da je rađeno i na planovima za otcjepljenje ovog entiteta.

Kako se navodi u saopćenju OFAC-a povodom sankcija, ministar unutrašnjih poslova RS-a Siniša Karan i generalni sekretar RS-a Dalibor Panić su od Milorada Dodika dobili zadatak da rade na otcjepljenju Republike Srpske.

“Osim ovih napora, Dodik je 2024. godine zadužio nekoliko dužnosnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da sazovu radnu skupinu za izradu plana otcjepljenja RS-a od BiH. I Karan i Panić bili su dio te secesionističke radne skupine koja je izradila Dodikov plan za otcjepljenje”, navodi se u listi sankcionisanih.

Iz OFAC-a su naveli da je Milorad Dodik upravljao i planiranjem Dana RS-a 2025. godine i uputio javne dužnosnike, uključujući Dragičevića, Karana, Milankovića, Selmana i Panića, da podrže razne radnje u organizaciji.

“Svi ovi dužnosnici pristali su slijediti Dodikove upute i radili su na tome da događaji za Dan RS-a 2025. budu organizovani u skladu s njegovim željama. Karan, Dragičević, Raković, Panić, Milanković, Selman i Kuzmanović formalno su imenovani u Organizacioni odbor Dana RS-a 2025. godine od NSRS-a. Unatoč opetovanim izjavama od strane Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika, ovi dužnosnici su nastavili s ponašanjem koje podriva Dejtonski mirovni sporazum”, navodi se.

Klix

Nastavi čitati

BiH

U poplavama izgubila bebu u osmom mjesecu trudnoće: “Ni marke od države”

Published

on

By

Hanadi Maslo iz Donje Jablanice izgubila je bebu u osmom mjesecu trudnoće dok se u porodičnoj kući borila s vodom i muljem. Danas vjeruje da joj je kćerka, koju nikada nije upoznala, spasila život. Nakon što je preživjela, pomogli su joj spasioci i ljekari, ali još uvijek čeka pomoć vlasti.

Četiri mjeseca nakon što se u porodičnoj kući borila za život, dvadestosmogodišnja Hanadi gleda na mjesto na kojem nije ostao ni njen temelj dok pod ruku drži muža Alena. U poplavama u kojima je 19 njenih komšija izgubilo život, Hanadi je izgubila bebu u osmom mjesecu trudnoće, piše Detektor.

U noći poplava početkom oktobra padala je kiša kakvu nikada prije nije doživjela. Ustala je da pojede nešto kada je čula snažan udar, koji je probudio njenog muža. Za samo nekoliko trenutaka – kojih se danas sjeća kroz maglu – voda i mulj koji su napunili sobu pritisnuli su njeno trudničko tijelo za plafon sobe.

Došla u posjetu

“Tad sam osjetila u stomaku taj pritisak, znala sam da je to to. Ja sam samo počela izgovarati šehadet, samo čekam šta će se desiti dalje. Šta je to nakon smrti, jer ja sam mislila to nema, to je gotovo”, opisuje Hanadi.

S mužem je u Donju Jablanicu s hrvatskog otoka Hvara, gdje su radili i živjeli, došla na samo nekoliko dana, da posjete Alenove roditelje u porodičnoj kući. U noći 4. oktobra sjedila je s porodicom, a onda otišla leći. Probudilo ju je jako nevrijeme.

“Baš je jaka kiša padala, sijevalo, ja ne znam kad je onako sijevalo, svaku sekundu je samo blicalo”, prisjeća se Hanadi.

Tada je voda počela nadirati kroz prozore i vrata. Dok je s mužem pokušavala izaći, voda ih je počela podizati. Tada ju je muž podigao na krevet. Ona se prisjeća da je tada mislila da će sigurno umrijeti. U tom trenutku kuća je počela da se ruši.

“Kako je pukla kuća, njih je razbacalo sve okolo, ali ja sam ostala”, kaže Hanadi.

Tada su je nanosi počeli nositi, i kaže da se samo pustila jer nije mogla uraditi ništa. Kada se zaustavila, ugledala je sklonište, ali joj je trebalo nekoliko sati da dođe do njega iako nije bila daleko.

“Ne osjetim ja neku bol, ali je toliko hladno, taj adrenalin, taj strah, baš čovjek u toj situaciji samo gleda da se izvuče, gledam da se izvučem – nema gdje, samo gore vidim neke lampe svijetle, nešto, ali ja se ne mogu zaderati. U mene su tri rebra bila slomljena, ja se ne mogu zaderati, em što me ne čuje od bujice, em što nemam snage toliko da se zaderem”, prisjeća se ona.

U zoru su je pronašle komšije. Tada je saznala da su njen muž i porodica preživjeli. Hanadi su morali odvesti u bolnicu u Mostar na pregled.

“Imala sam tri slomljena rebra, probijenu plućnu maramicu, hitan carski rez je bio”, kaže Hanadi.

“Ja nju nisam vidjela, nisam je dodirnula, nisam je osjetila, nisam je pomirisala, znači ništa”, kaže ona o kćerki koju je izgubila u stomaku.

Frustira je odnos države

Danima nije mogla spavati i kaže da su joj se vraćale slike bujice, vode i kuće. U Donju Jablanicu se ne planira vratiti i sa suprugom želi živjeti u Mostaru.

Tri mjeseca od poplava frustira je odnos države u kojoj živi. Podaci koje je prikupio Detektor pokazuju da Jablanica i druge poplavljene općine još nisu počeli dijeliti pomoć građanima koju su prikupili kroz donacije.

Osim pomoći ljekara i donacija građana kroz humanitarnu organizaciju Pomozi.ba za kupovinu kuće, Hanadi kaže da još nikada nisu dobili bilo kakvu pomoć od vlasti iako su skupljene stotine hiljada maraka donacija.

“Dovoljno vam je, znači, to da smo mi o svom trošku morali sve dokumente nanovo vaditi. Sve – lične, vozačke, sve što je trebalo – sve je išlo o našem džepu, ne o državnom. Eto, da su nam bar to pokrili, nisu ni to”, kaže Hanadi.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije