Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Hrvatska ulazi u Schengen. Objavljeno kad se ukidaju kontrole na granicama

Published

on

VIJEĆE EU danas je predložilo da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. ožujka sljedeće godine u zračnim lukama. Za različite datume za ukidanje kontrola u zračnom prometu postoje tehnički razlozi.

Na aerodromima će biti potrebno promijeniti izlaze

U zračnim lukama u zemljama šengenskog prostora potrebno je promijeniti izlaze (gates) za zrakoplove koji dolaze i odlaze iz Hrvatske kako bi se putnici razdvojili, odnosno uputili na izlaze bez graničnih kontrola. Isto treba napraviti i u hrvatskim zračnim lukama.

To se uvijek radi prilikom sezonskog pomicanja sata. Prvi takav datum u ovom slučaju je zadnja nedjelja u ožujku sljedeće godine, to jest 26. ožujka. Vijeće Europske unije poslalo je danas nacrt odluke o punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj u Europski parlament uz popratno pismo predsjednici Parlamenta Roberti Metsoli u kojem se traži dostava mišljenja što je moguće prije.

Počeo proces odlučivanja o primanju Hrvatske u Schengen

U prijedlogu odluke kaže se također da se od 1. siječnja 2023. ukidaju sva ograničenja za korištenje Šengenskog informacijskog sustava (SIS). Procedura odlučivanja o pristupu Schengenu predviđa da se prije konačne odluke Vijeća EU zatraži mišljenje Europskog parlamenta. To mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići.

Vijeće Europske unije pokrenulo danas je postupak donošenja odluke o primanju Hrvatske u šengensko područje, zatraživši od Europskog parlamenta mišljenje koje je potrebno za konačnu odluku, doznaje se iz diplomatskih izvora.

Procedura odlučivanja o ovom pitanju predviđa da se prije konačne odluke Vijeća EU zatraži mišljenje Europskog parlamenta. To mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići.

Odluka o pokretanju postupka donesena je na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper), koji čine veleposlanici država članica EU. Nacrt odluke o “punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj” poslan je u Europski parlament uz popratno pismo predsjednici Parlamenta Roberti Metsoli.

“Zadovoljstvo mi je izvijestiti vas da je Vijeće 29. lipnja 2022. odlučilo konzultirati Europski parlament o nacrtu odluke Vijeća o punoj provedbi šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj. Vijeće bi bilo zahvalno ako bi Europski parlament mogao što prije dostaviti svoje mišljenje”, kaže se u pismu u koje je Hina imala uvid.

Što dalje?

Nakon što nacrt odluke stigne u Parlament, nadležni Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove imenovat će izvjestitelja, koji će biti zadužen za izradu prijedloga mišljenja, o kojem će se najprije raspravljati na Odboru. Nakon što Odbor usvoji mišljenje upućuje ga na daljnje usvajanje, na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta.

Očekuje se da će Parlament izglasati konačno mišljenje na jednoj od dvije plenarne sjednice koje su predviđene u listopadu. Time se stječu uvjeti da Vijeće donese konačnu odluku za koju je potreban konsenzus 22 članice šengenskog prostora, koje su članice EU.

Šengenski prostor sada uključuje 26 država, a četiri od njih nisu članice EU – Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska, koje nemaju pravo glasa. Odluka Vijeća također bi mogla biti donesena u listopadu. Ne bude li nekih nepredviđenih prepreka, Hrvatska bi tako u desetoj godini svoga članstva u EU postala istodobno članicom šengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije.

HINA

Sukob u Ukrajini

Lavrov direktno zaprijetio Zapadu: Napadnete li Rusiju nećete se sakriti ni preko Atlantika

Published

on

By

Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, upozorio je NATO da će Rusija odgovoriti na svaku agresivnu akciju Alijanse odgovarajućim mjerama.

“Naši protivnici ne bi trebali biti u zabludi. U slučaju agresivnih postupaka NATO-a ili njegovih članica protiv naše zemlje, poduzet ćemo adekvatne mjere u skladu sa suverenim pravom Rusije na samoodbranu, koristeći sve dostupne mjere za osiguranje naše sigurnosti, kao što je predviđeno Poveljem UN-a. Nikome neće biti omogućeno da se sakrije preko Atlantskog okeana ili Lamanša,” izjavio je Lavrov u intervjuu za Sputnjik.

Lavrov je istakao da Moskva ne može ignorisati činjenicu da NATO otvoreno pokazuje neprijateljski stav prema Rusiji. Podsjetio je da Alijansa Rusiju označava kao “najznačajniju i najdirektniju prijetnju sigurnosti”, dok njeni lideri neprestano izjavljuju da bi Rusija mogla napasti neku od članica NATO-a u narednim godinama.

Pritom je upozorio da se militarizacija Evrope ubrzava, a NATO snage tokom vježbi uvježbavaju ofanzivne operacije protiv Rusije. “Ukoliko Kijev počne koristiti zapadno oružje dugog dometa za napade na duboko rusku teritoriju, to će značiti da ne samo Ukrajina, već i zemlje NATO-a već otvoreno ratuju protiv Rusije, više ne skrivajući prisustvo ‘plaćenika’, ‘dobrovoljaca’, instruktora i drugih osoba ‘pod lažnim zastavama’,” naglasio je Lavrov.

Lavrov je također naglasio da je antiruska politika SAD-a zasnovana na unutrašnjem konsenzusu. “Antiruska i rusofobna orijentacija američke politike ima dvopartijsku podršku. Ukrajina se smatra ključnim elementom hibridnog rata protiv Rusije,” komentarisao je Lavrov, osvrćući se na budućnost odnosa dviju zemalja u kontekstu američkih predsjedničkih izbora.

Na kraju, Lavrov je izjavio da je Rusija spremna za ravnopravan dijalog sa SAD-om, ali pod jednim uvjetom. “Naš stav, kako ga je formulirao predsjednik Putin, jasan je. Spremni smo na ravnopravan dijalog ukoliko američka strana pokaže ozbiljne namjere da pregovara pošteno, uz priznavanje ruskih nacionalnih interesa i principa reciprociteta,” zaključio je ruski ministar vanjskih poslova, naglasivši važnost diplomatskih kontakata između dvije nuklearne sile.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Zbog poziva UN-u za uvođenje embarga, Izrael se obrušio na Tursku: “Akcije su vam vođene zlom”

Published

on

By

Izraelski ambasador u Ujedinjenim nacijama je optužio Tursku za “zlonamjernost”, nakon što je Ankara dostavila pismo potpisano od strane 52 zemlje pozivajući na obustavu isporuka oružja Izraelu zbog rata u Gazi.

“Šta se drugo može očekivati ​​od zemlje čije su akcije vođene zlom u pokušaju stvaranja sukoba uz potporu zemalja ‘Osovine zla'”, rekao je ambasador Danny Danon, koristeći pejorativni izraz za opis arapskih zemalja koje su potpisale pismo.

Ministarstvo vanjskih poslova Turske saopćilo je u nedjelju da je predalo pismo Ujedinjenim nacijama, a među potpisnicima su Arapska liga i Organizacija islamske suradnje.

Izrael se suočio s međunarodnim kritikama zbog vođenja svog rata u Gazi, gdje je njegova ofanziva ubila najmanje 43.374 ljudi, od kojih su većina civili, prema brojkama ministarstva zdravstva.

“Ovo pismo je još jedan dokaz da UN vode neke zlokobne zemlje, a ne liberalne zemlje koje podržavaju vrijednosti pravde i morala”, rekao je Danon.

Tursko pismo, u koje je AFP imao uvid u ponedjeljak, naziva “zapanjujući” broj civilnih žrtava “nesavjesnim i nepodnošljivim”.

“Stoga upućujemo ovaj zajednički poziv da se poduzmu hitni koraci kako bi se zaustavila opskrba ili prijenos oružja, streljiva i srodne opreme Izraelu, okupacijskoj sili, u svim slučajevima kada postoje razumni razlozi za sumnju da bi se mogli koristiti u Okupirani palestinski teritorij”, navodi se u pismu.

Dodalo se da Vijeće sigurnosti UN-a (VSUN) mora poduzeti korake kako bi osiguralo poštivanje svojih rezolucija “koje se flagrantno krše”.

Vijeće sigurnosti UN-a pozvalo je u martu na prekid vatre u Gazi, ali mučilo se govoriti jedinstvenim glasom o tom pitanju zbog veta ključnog izraelskog saveznika, Sjedinjenih Američkih Država.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

‘Jurio’ 40 km/h: Nijemci zaustavili traktoristu iz BiH

Published

on

By

Saobraćajna patrola iz njemačkog Memingena jučer je zaustavila traktoristu u blizini Midelhajma koji je vozio traktor sa prikolicom i to brzinom od 40 km/h.

Dodatni problem je što prikolica nije imala registarske tablice.

Tokom legitimisanja vozača, utvrđeno je da je riječ o 30-godišnjem državljaninu Bosne i Hercegovine, koji je pokazao vozačku dozvolu koja ne podrazumijeva upravljanje poljoprivrednim mašinama niti upravljanje vozilom sa prikolicom ove težine.

Inače, dozvoljena brzina za ovu vrstu vozila je 25 km/h, što je bio dodatni prekršaj.

On će biti prijavljen za vožnju bez odgovarajuće dozvole kao i za prekoračenje brzine. Policija ga je odmah isključila iz saobraćaja i zabranila dalje putovanje.

Nastavi čitati

Najčitanije