Svijet / Zanimljivosti
Hrvatski Globus: ‘Ratna retorika širi se svijetom, na zlo miriše i u BiH. Bakir je ratoborniji od oca Alije’
Od rata u Ukrajini, do tenzija na relaciji Kina – Tajvan – SAD, do napetosti u BiH.
Njihovu analizu prenosimo u cijelosti i bez jezičkih intervencija:
Ratoborna retorika zaraznija je od covida. Virusu SARS-CoV-2 trebalo je više od mjesec dana da se iz kineskog Wuhana prenese do Europe i Amerike i osvoji svijet, a riječima ratne prijetnje dovoljan je jedan klik da se u tren oka pronesu kroz sve kontinente i okuže politiku. Šest mjeseci čovječanstvo sluša Putinove marcijalne govore i gleda kako njegova vojska razara Ukrajinu, a sad se užario i Tajvan. Xi Jinping kao da je jedva dočekao američku provokaciju – dolazak predsjednice Zastupničkog doma Kongresa Nancy Pelosi u Taipei – da iz zraka i s mora blokira nekomunističku otočnu kinesku državu i demonstrira raskoš vojne sile kojom raspolaže. To će mu svakako pomoći da na jesen na Nacionalnom kongresu Kineske komunističke partije glatko dobije treći predsjednički mandat.
Zmaj iz Pekinga počeo je rigati vatru koju je obećao predsjedniku Joeu Bidenu ako ništa ne poduzme da spriječi izlet svoje stranačke kolegice. Oni koji su dosad vjerovali da je Xi Jinping taoistički smiren i strpljiv i da će pošto-poto pokušati izbjeći žešći sukob sa Zapadom, dapače, da bi upravo on i samo on, kao mirovni posrednik mogao sklonuti Putina da odustane od “specijalne operacije” u Ukrajini – sad su valjda izgubili vjeru. Kineski car i ruski car, postalo je jasno, srodne su vladarske duše. Ako Vladimir Putin može “oslobađati” Ukrajinu od “neonacista”, onda Xi Jinping može “osloboditi” Tajvan od demokracije.
Ekspanzionističke fantazije
Putinov rat protiv Ukrajine nadahnuo je i srpskog predsjednika Aleksandra Vučića da se, preko svojih jezičavih dvorskih prišipetlji, zagrozi kosovskoj državi vojnom intervencijom. Bude li Vlada Republike Kosovo uporna u provedbi zakona na cijelom državnom teritoriju, pa i ondje gdje je srpska nacionalna manjina značajnije zastupljena, Vojska Srbije bit će spremna zaštititi svoj narod na “srpskom Kosovu i Metohiji”. Zašto se, je li, kotač povijesti ne bi vratio u 1912./13., u vrijeme Balkanskih ratova kad je Kraljevina Srbija progutala Kosovo? Zna Vučić vrlo dobro da ništa ni slično tome nije moguće, no isto tako vrlo dobro zna da se velikosrpstvo najbolje hrani ekspanzionističkim fantazijama, da se nacionalizmom najlakše maskiraju neuspjesi državne politike i siromaštvo srpskog stanovništva. Imao je to i od koga naučiti.
Slobodan Milošević u govoru na Gazimestanu na Vidovdan 1989., na nacionalističkom obilježavanju 600. obljetnice bitke s Turcima na Kosovu polju, pred stotinama tisuća ljudi i četnika, sjećanje na veliki srpski ratni poraz okrenuo je naglavce i izvalio: “Ako ne umemo da radimo, umemo da se bijemo!”. Taj borbeni poklik mogao bi, blago parafraziran, biti moto današnje srpske naprednjačke vlasti – “Ako ne umemo da napredujemo, umemo da pretimo”. Vučiću je neodoljiva tema i obračun s Olujom.
“To je bio pogrom, težak zločin, najveće etničko čišćenje u Europi nakon Drugog svjetskog rata”, govori ganuto građanima u Novom Sadu, u povodu Dana sjećanja na sve stradale i prognane u oružanoj akciji Oluja, bivši Šešeljev radikal i četnički omladinac, pa se onda okrene zapadu i poruči Hrvatskoj: “Oguglali smo na vaše prijetnje. Srbija više nije šaka zobi i nema namjeru savijati glavu”. Da bi bilo jasnije što je predsjednik Vučić na “učtiv” način rekao, a što je zapravo mislio reći, pobrinuo se njegov simultani prevodilac na uličarski jezik, ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin. Prostački je “uprostio” stvar: “Hrvatsku Vladu ustašâ vodi glup ustaša Plenković. Takvima se ne oprašta”.
Orbanizam se širi na sve strane
To je današnja Srbija, zemlja velikog alfa-Vučića i bezbroj pokornih vučićâ. Demokratura u kojoj su jedina prava oporba Žene u crnom, šačica hrabrih proturatnih aktivistica. Malo sjevernije, u Mađarskoj, autarh Viktor Orbán, prijatelj Aleksandra Vučića i Vladimira Putina i miljenik hrvatske radikalne desnice, širi paletu otrovnih ideja. Otvoreno kaže da u Karpatskom bazenu nema mjesta za miješane rase. U redu je, poučava, da se međusobno miješaju Europljani – Mađari, Rumunji, Slovaci, jer oni su “domaći”, ali da taj prostor ne smije postati otvoren za “izvaneuropske pridošlice” i za miješanje s drugim rasama. Europske države koje prihvaćaju “rasne mješavine” nisu više suverene nacije, popuje panonski čistunac Zapadnoj, “staroj Europi”. Njegove su riječi glazba za uši Giorgije Meloni, Mattea Salvinija i Silvija Berlusconija, troje lidera talijanskog desničarskog snopa antiimigrantskih stranaka – Braće Italije, Lige i Forza Italia, kojima se smiješi pobjeda na parlamentarnim izborima u rujnu. Kao što Orbán ne želi vidjeti nebjelačke došljake ni blizu Karpatskom bazenu, tako postfašistkinja Meloni i militantni ksenofob Salvini ne žele afričke migrante u sredozemnom bazenu i sigurno neće pustiti suzu niti za jednom brodskom podrtinom koja “pod nerazjašnjenim okolnostima” potone na dno mora zajedno s nesretnicima iz supsaharske zone sumraka.
Političko-ideološko, pa i oružano ratovanje protiv drugih i drugačijih ubrzano postaje nova normalnost i u dijelovima svijeta u kojima se to dugo vremena smatralo nenormalnim. Ukrajina se trese od detonacija ruskih projektila, a Europska unija od eksplozivnih riječi populističkih političara iz država članica i država koje silno žele u članstvo. Znakovito je da na Orbánovo javno iskazivanje gađenja nad miješanjem rasa Europska komisija, čuvar liberalne demokracije, nije promptno reagirala. Tek kad su se na Orbána sasule optužbe iz Europskog parlamenta, Ursula von der Leyen izjavila je da da se diskriminacijom na rasnoj osnovi gaze temeljne vrijednosti EU. Izbjegla je izrijekom spomenuti gazitelja, mađarskog premijera. Valjda radi očuvanja prividnog mira u kući. Europskoj uniji Orbán je veliki problem, ali još joj je veći, dugoročni problem orbanizam, devijacija koja se širi na sve europske strane i hvata korijen od Baltika do Jadrana i od Atlantika do Crnoga mora, u Uniji i izvan nje.
Hrvati kao nacionalna manjina
U hrvatskom istočnom i zapadnom susjedstvu dobro uspijeva. Slovenijom je do jučer orbanistički upravljao Janez Janša, a Srbijom suvereno vlada orbanoid Vučić. Iako Hrvatsku to može zabrinjavati, ne može joj izravno škoditi. No orbanizam se u specifičnoj podvarijanti razvija i u trećoj susjednoj državi, tronacionalnoj Bosni i Hercegovini. I to u krilu najvećega, bošnjačkog naroda i njegove najjače stranke. A to Hrvatsku mora zabrinuti. Kako se bliže izbori – koji će biti održani po starom, neizmijenjenom izbornom zakonu, lošem jer omogućava da Hrvati budu preglasani bez obzira na to što su, po Ustavu, konstitutivni narod – Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, sve nametljivije predstavlja sebe kao bosanskoga suverenista, zagovornika jedinstvene BiH, unitarne države “Bosanaca i Hercegovaca”, u kojoj su Bošnjaci jamac suverenosti.
U državotvornoj doktrini bošnjačkih nacionalističkih ideologa, naime, Bošnjaci su u BiH “temeljni narod”. Zašto? Prvo, zato što su ne samo najbrojniji, nego tvore više od polovine ukupnog stanovništva (50,1 posto). Drugo, zato što nemaju “rezervnu” nacionalnu državu, a Hrvati i Srbi imaju, pa je Bošnjacima jedinima u životnom interesu opstojnost BiH. Treće, zato što su u ratu najviše stradali pa imaju moralno pravo na BiH kao svoju, dominantno bošnjačku državu. Tako je to u glavi Izetbegovićevih nacionalista. Po Ustavu (koji je Aneks 4 Mirovnog sporazuma iz Daytona), BiH je država triju konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. To znači da su oni međusobno ravnopravni bez obzira na to koliko koji narod imao pripadnika. Iako Hrvata ima najmanje (15,4 posto, prema Popisu stanovništva iz 2013.), njihova konstitutivnost ostaje netaknuta. Tako kaže Ustav BiH.
No Bakir Izetbegović kaže drugačije. Na nedavnom skupu svoje stranke u Livnu jasno je i glasno, orbanovski drsko i radikalno pokazao koliko drži do Ustava. Rečenica koju je izgovorio i potom odmah objavio na Facebook profilu, ide u red najzloćudnijih koje smo čuli od visokih političkih dužnosnika u BiH od kraja rata do danas. Evo kako glasi: “Da 400.000 Hrvata iz BiH žive u Hrvatskoj, dobili bi manje od desetine vlasti, a ovdje dobiju trećinu”. Čelnik SDA poručuje, dakle, da bi Hrvate trebalo staviti u kategoriju nacionalnih manjina, jer zbog svoje malobrojnosti ne mogu biti konstitutivni narod. Fućkaš Ustav! Izetbegoviću i njegovim nacionalistima posebno smeta što s Hrvatima dijele vlast u Federaciji BiH, gdje Bošnjaka ima triput više nego Hrvata (70,4 posto prema 22,4 posto). Po njihovu shvaćanju, Bošnjaci bi u tom entitetu morali biti barem triput “suvereniji” i “konstitutivniji” od Hrvata.
Nažalost, Bakir Izetbegović od svoga oca Alije politički je tvrdokorniji (“Hrvati neće dobiti ekskluzivitet, nego onoliko koliko im pripada”), ali i ratoborniji (“Prebrojili smo se – i koliko lovaca imamo i koliko imamo instruktora na dronovima”), pa možemo očekivati da će svoj velikobošnjački plan beskompromisno gurati dok ga netko ne zaustavi ili dok ne rastepe državu. Miriše na zlo. Republika Hrvatska, s obzirom na svoje ustavne obveze prema Hrvatima u BiH te kao potpisnica Daytonskog sporazuma i jedan od jamaca njegove provedbe, morat će se u listopadu, kad završe izbori u BiH, svojski angažirati u sprečavanju novih nepravdi. Bit će to težak posao, gotovo kao ispravljanje krive Drine. Vlada će, realno je pretpostaviti, biti strpljiva i ustrajna, a tiha diplomacija imat će važnu ulogu. No tko će obuzdati bijes glasnoga i nediplomatičnoga predsjednika Zorana Milanovića, za kojega je Izetbegović “pakosni pokvarenjak”, a visoki predstavnik Christian Schmidt “mali Švabo”?
Svijet / Zanimljivosti
Izrael nakon 23 godine prvi put poslao tenkove na Zapadnu obalu, ne dopuštaju povratak 40.000 Palestinaca
Jedinice pješačke brigade Nahal i jedinice komandosa Duvdevan jutros su započele operacije u nekoliko sela u blizini Jenina, naveli su iz vojske.
U isto vrijeme, vod iz 188. oklopne brigade priprema se za djelovanje u Jeninu, kaže vojska. Palestinski mediji objavili su slike na kojima se vide tri tenka u tom području.
“40.000 Palestinaca do sada se evakuiralo iz izbjegličkih kampova Jenin, Tulkarem i Nur Shams, a sada nema stanovnika. Aktivnost UNRWA-e u kampovima također je zaustavljena”, rekao je Katz u pisanoj izjavi.
Naveo je da IDF čisti “gnijezda terora” od terorista i uništava infrastrukturu i oružje “u velikim razmjerima”.
“Dao sam upute IDF-u da se pripremi za dugi boravak u kampovima koji su očišćeni, za nadolazeću godinu, i ne dopusti da se stanovnici vrate i da se teror vrati i raste. Nećemo se vraćati u stvarnost koja je bila u prošlosti. Nastavit ćemo čistiti izbjegličke kampove i druge terorističke centre kako bismo razbili bataljune i terorističku infrastrukturu ekstremnog islama koji je izgradila, naoružala, financirala i podržavala iranska zla osovina, u pokušaju uspostavljanja istočne terorističke fronte”, kazao je Katz.
Predsjednik Knesseta (izraelskog parlamenta) Amir Ohana pozvao je na aneksiju Zapadne obale dok obilazi sjeverni dio teritorija i kaže da su naselja jedini način da Izrael postigne mir.
“Ovi biblijski, izvorni, dijelovi naše zemlje, koji u Bibliji pričaju priču o našem narodu, namijenjeni su nama, za narod Izraela, trebaju biti na teritoriju države Izrael, pod vlasništvom Izraela, pod punim suverenitetom Izraela, i mislim da je to danas jasnije nego ikada”, kazao je Ohana.
Ohana je također hvalio američkog predsjednika Donalda Trumpa za predlaganje ideja “izvan okvira” i opisao ga kao “najboljeg prijatelja kojeg je Izrael ikada imao u Bijeloj kući”.
Klix
Svijet / Zanimljivosti
Trumpova diplomatkinja nazvala Gazu “izopačenim društvom” koje treba “deradikalizovati”
Ortagus je komentarisala prošlosedmičnu primopredaju tijela bebe Kfir i djeteta Ariela Bibasa za koje Hamas tvrdi da su ubijeni u izraelskom zračnom napadu te je nazvala Gazu “izopačenim društvom”.
“Imate… društvo koje mora biti ne samo demilitarizovano, već i deradikalizirano”, rekla je Ortagus za Fox News, također tvrdeći da su civili iz Gaze sudjelovali u napadu 7. oktobra.
“Predsjednik Trump poslao je vrlo jasan i snažan signal o deradikalizaciji koja se mora dogoditi ovoj populaciji”, kaže ona, očito misleći na izjave na konferenciji s premijerom Izraela Benjaminom Netanyahuom kada je Trump pozvao SAD da preuzme Gazu i trajno protjera njene stanovnike.
U izraelskom napadu na Pojas Gaze ubijeno je više od 45.000 Palestinaca od čega su najveći broj žene i djeca. Od 2006. godine i “povlačenja” izraelske vojske iz Pojasa Gaze, Gaza se nalazi pod izraelskom blokadom.
Klix
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u govoru o stanju nacije da Ukrajina neće postati članica EU dok je to protiv interesa Mađarske.
Orban, kritičar zapadne vojne pomoći Ukrajini u ratu s Rusijom, kazao je da bi ulazak Ukrajine u EU “uništio mađarske poljoprivrednike, ali ne samo njih već čitavu mađarsku ekonomiju”, javlja Hina.
Što se tiče Evropske unije, optužio ju je da “samo želi popustljivu vladu u Mađarskoj”.
“Rat se bliži kraju. Ovdje se zapravo i ne radi o Ukrajini, već je to rat oko teritorija koji se zove Ukrajina, a koji je bio zona sukoba između NATO-a i Rusije, koji je bio pod nadzorom NATO-a”, rekao je Orban i dodao da ne razumije zašto su evropski i američki liberali mislili da će Rusi to mirno posmatrati.
Po njegovim riječima, Amerikanci su sada izbacili “kosture iz ormara” i razotkrili duboko korumpiranu i represivnu mašinu moći koja je iz budžeta SAD-a pumpala milijarde u pseudocivilne organizacije, kupovala novinare, sudije i tužitelje, političare, fondacije, birokrate – golemi stroj koji je upravljao liberalnim svijetom.
“Mađarska se pobunila prva”
Rekao je da se Mađarska pobunila prva, a tek su onda došle Sjedinjene Države.
“Nakon Mađarske pobunio se i SAD. Ali nemojmo vjerovati da će uspješna pobuna Amerike donijeti pobjedu Mađarskoj. Oni ne mogu pobijediti umjesto nas, mogu nam samo poboljšati izglede. Predsjednik (Donald) Trump nije naš spasitelj, već naš saborac”, istaknuo je Orban.
Donald Trump nije jedini predsjednik koji zna za loš posao kad ga vidi.
Odbijanje Volodimira Zelenskog da potpiše gotovo polovinu minerala rijetkih zemalja u svojoj zemlji za vrlo malo budućih jamstava jedan je od mnogih razloga zašto je Trump razbjesnio svog kolegu u Kijevu.
Ukrajinski predsjednik jasno je dao do znanja da će iskorištavanje dragocjenih geografskih i energetskih resursa njegove zemlje biti jedan od načina za obnovu ekonomije i gradova nakon konačnog završetka rata. Ali ponuda koju je ponudio ministar financija Scott Bessent, iako je američki zvaničnici hvale kao velikodušnu ljestvicu prosperiteta za Ukrajinu, zapravo uopće nije “dogovor”, piše CNN.
Međutim, pruža uvid u Trumpov pogled na vanjsku politiku i njegovu percepciju rata nakon što je preokrenuo, barem retorički, potporu Bidenove administracije napadnutoj stranci i bacio se iza osvajača.
Kao i s njegovim planom da preseli sve Palestince iz Gaze kako bi SAD mogao izgraditi “rivijeru” odmarališta na plaži, čini se da su predsjednikovi motivi više ukorijenjeni u izvlačenju najboljeg potencijalnog novčanog povrata za Sjedinjene Države nego u pravednom rješavanju ubojitog sukoba koji ugrožava svijet.
Trump odražava skepticizam među svojim biračima prema desecima milijardi dolara vojne i financijske pomoći koju je Bidenova administracija poslala Ukrajini nakon što su je prije tri godine nezakonito napale snage ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ali Trumpov transakcijski pristup predstavlja razbijanje vanjskopolitičkih vrijednosti kojima su Sjedinjene Države težile desetljećima, uključujući načelo da moćne nacije ne bi trebale napadati manje, što je Washington ugradio u povelju Ujedinjenih naroda.
Njegov pritisak na Ukrajinu, žrtvu sukoba, također je tvrdokorni pokušaj da se iskoristi nacija u najmračnijem trenutku. Dok je Putin odrezao velike dijelove njezina teritorija, Trump traži veliki dio njezina rudnog bogatstva po niskoj cijeni. “Dogovor” prilično izgleda kao oblik iznude koji je Trump već jednom pokušao nad Zelenskim – plutajuća vojna pomoć kao poticaj za njega da najavi istragu protiv Joea Bidena, što je dovelo do Trumpova prvog opoziva.
Ipak, Bijela kuća kaže da Zelenski nema drugog izbora nego potpisati pakt o otplati američkim poreznim obveznicima za pojas Kijeva – iako ne sadrži nikakva jamstva da će Washington nastaviti s pristizanjem pomoći u budućnosti.
“Predsjednik Trump očito je trenutno jako frustriran predsjednikom Zelenskim”, rekao je u četvrtak savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz. “Činjenica da nije došao za stol, da nije bio voljan iskoristiti priliku koju smo ponudili – mislim da će na kraju doći do te tačke, i nadam se vrlo brzo.”
Zapanjujući američki preokret
Sukob oko sporazuma o rijetkim zemljinim mineralima dolazi usred ozbiljnog pogoršanja odnosa SAD-a sa Zelenskim, potaknuto Trumpovim prihvaćanjem ruske propagande o ratu, uključujući lažne optužbe da je ukrajinski čelnik započeo sukob i da je on diktator. Autokrat u ovoj situaciji je Putin, koji je vodio Rusiju 25 godina, zatvarao svoje protivnike, slamao slobodni tisak i održavao lažne izbore. I započeo je rat.
Zapanjujući američki preokret u ratu produbio se u četvrtak dok se Trumpova administracija nagađala s članovima G7 oko zajedničke izjave kojom se obilježava treća godišnjica invazije, pri čemu su se američki diplomati opirali spominjanju “ruske agresije” u dokumentu.
Dužnosnici su za CNN rekli da se druge članice G7 boje da će Rusiji dati još jednu pobjedu, nakon što su SAD stale uz Putina oko nekih njegovih zahtjeva za konačnim mirom prije ovotjednih pregovora u Saudijskoj Arabiji.
Dok Trump kaže da je uvjeren da Putin želi zaustaviti rat i da ozbiljno razmišlja o miru, američke i savezničke obavještajne službe manje su optimistične. Tri izvora upoznata sa zapadnim obavještajnim službama rekla su za CNN-ovu Katie Bo Lillis i Natashu Bertrand da je Putin i dalje fiksiran ili na pripajanje Ukrajine Rusiji ili na stvaranje male, slabe države koja ovisi o Moskvi. “Ako biste dobili prekid vatre, onda je prekid vatre samo vrijeme da se Putin odmori i naoruža i vrati i dobije ostatak onoga što želi”, rekao je jedan od izvora. “Nismo vidjeli nikakve naznake da su se njegove ambicije promijenile.”
Događaji od posljednjih nekoliko dana, zbog kojih se Ukrajinci osjećaju izdano, američki saveznici uznemireni, a čak i neki republikanski senatori ogorčeni, obnovili su raspravu o Trumpovim motivima i kako će oni utjecati na izglede za pošten mirovni sporazum.
Pokreće li predsjednika osobni animozitet prema Zelenskom? Ili prezir prema manjoj naciji u nevolji, dok nastoji preusmjeriti američku vanjsku politiku za promicanje sustava sfera utjecaja koji na samitima supersila kontroliraju moćnici poput njega, Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga?
Ili Trump, kao što je često činio prije, odabire tvrdolinijašku poziciju jednostavno kako bi sebi stvorio prostor za pregovore? Može li njegovo prihvaćanje mnogih Putinovih govora i čvrsto oslanjanje na Zelenskog biti osmišljeno kako bi namamilo ruskog predsjednika za stol na tešku sesiju pregovaranja? Dakako, Trumpov dobar odnos s Putinom mogao bi ga pozicionirati, više nego bilo kojeg drugog zapadnog čelnika, da utječe na ponašanje Rusije i potencijalno izvuče ustupke.
Mir koji traje; dopušta Ukrajini da nastavi postojati kao neovisna, suverena država; izbjegava nagraditi Putinov ekspanzionizam; i spasiti milione života bilo bi veliko postignuće u naslijeđu za Trumpa. Trenutni rat riječima između Washingtona i Kijeva ne isključuje eventualne i ozbiljne pregovore — i uskoro će biti zaboravljen ako se može postići mir. Ipak, Trump tek treba pokazati dokaze da sastavlja pametan plan koji će nazvati Kremljovim blefom. Trumpove divlje riječi često uzrokuju pretjeranu reakciju njegovih kritičara, ali riječi su u ovom slučaju važne – budući da predsjednik zamagljuje osnovne činjenice o tome što je uzrokovalo rat, što je temeljna mana čelnika koji se postavlja da vodi mirovne pregovore.
Trumpovo papagajsko ponavljanje mnogih Putinovih pozicija također je obnovilo raspravu o njegovoj fascinaciji ruskim čelnikom, zbog koje je u svom prvom mandatu javno odbacio procjene vlastitih obavještajnih agencija da se Rusija miješala u izbore 2016.
Trumpovo najnovije favoriziranje Putina izazvalo je grubi javni i emocionalni prijekor od strane ključnog republikanskog senatora koji se suočava s ponovnim izborom 2026. Thom Tillis iz Sjeverne Karoline rekao je da se slaže s većinom predsjednikovih instinkta o nacionalnoj sigurnosti, ali je dodao:
“Ko god vjeruje da postoji prostor za Vladimira Putina i budućnost stabilnog svijeta, bolje da ide u Ukrajinu, bolje da ide u Evropu.” Tillis je nastavio o Putinu: “Bolje im je da ulože vrijeme da shvate da je ovaj čovjek rak i najveća prijetnja demokraciji u mom životu. I to će biti rak koji se širi u Južno kinesko more, u Tajvan i metastazira širom svijeta.”
Svijet / Zanimljivosti
Trump poručio da Kanada smije zadržati svoju himnu kada postane 51. američka država
“Mislim da će Kanada, znate, morati plaćati carine na automobile, drvenu građu, naftu i plin, itd., a oni dobijaju 95% svojih proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da moraju postati 51. država”, rekao je Trump na večeri republikanske Udruge guvernera u četvrtak u Washingtonu, DC.
O međunarodnoj hokejaškoj utakmici u Montrealu, gdje je američka nacionalna himna dočekana zvižducima Kanađana prije utakmice, Trump je primijetio kako vjeruje da će oni “u konačnici” doći hvaliti nacionalnu himnu.
“Morat ćemo se dogovoriti… jer mi se sviđa ‘O Kanada'”, misleći na kanadsku nacionalnu himnu. To je prekrasna stvar. Mislim da ćemo je morati zadržati za 51. državu”, kazao je Trump.
Trump je kanadskog premijera Justina Trudeaua nazvao “guvernerom” i naveo da on radi “predivan posao”.
“Mislim da ga je to zapravo koštalo izbora, ako to želite znati, ali to ćemo još vidjeti… Gledamo Grenland i moramo vratiti Panamski kanal”, dodao je.
Ranije ovog mjeseca, Trudeau je ustvrdio da Trumpova nedavna fiksacija na “apsorpciju Kanade” predstavlja ozbiljnu zabrinutost.
Obraćajući se poslovnim liderima tokom vanrednog summita u Torontu, Trudeau je upozorio da Trumpov interes proizlazi iz golemih rezervi kritičnih minerala u Kanadi.
“Ovo je prava stvar”, izjavio je Trudeau, obraćajući se skupini poslovnih i radničkih vođa.
Summit je sazvan kao odgovor na Trumpovu prijeteću prijetnju nametanjem carina od 25 posto na sav kanadski uvoz. Trudeau je nastojao povećati koordinaciju među poslodavcima kako bi se suprotstavio potencijalnom ekonomskom padu i zaštitio interese Kanade.
Klix
Na Dolcu, najpoznatijoj i najvećoj pijaci u Zagrebu, pojavile su se prve trešnje po cijeni od 35 eura (oko 70 maaka) za kilogram, što je ostavilo bez teksta kupce na ovoj tržnici. Ne samo Zagrepčane, već i strance.
Dnevnik hrvatske Nove TV u reportaži sa Dolca, prenosi da su prve trešnje, iako proljeće još nije stiglo, iz Čilea, prodaju se po cijeni od 35 eura za kilogramm uz zaključak da trešnje u februaru nisu za svačiji džep, ali ni za one slabijeg srca.
Računica je da za kilogram prvih trešanja sa zagrebačkog Dolca možete pojesti i sasvim finu večeru u restoranu ili obaviti ozbiljan “ulov” u mesari ili ribarnici.
Prodavačica iz jedne ribarnice na Dolcu je rekla da, na primjer, za 28 eura (oko 55 maraka) može da se kupi čak pet kilograma srdele i nahrani cijeli komšiluk.
Mesar Štef kaže da po toj cijeni na Dolcu može da se kupi skoro kilogram bifteka, pet kilograma svinjskog ili tri kilograma junećeg buta bez kosti.
Ipak, Vanda koja se u Zagrebu našla na samo jedan dan odlučila je da kupi prve ovogodišnje trešnje, pa će ih, kaže, podijeliti sa prijateljicom, ali i uporediti sa onima iz Micihigana.
“Za mene penzionera ovo je puno”, rekao je za Dnevnik Nove TV penzioner Damir i dodao da on trešnje može samo da gleda.
Dvije turistkinje iz Izraela rekle su da prve trešnje u njihovoj zemlji koštaju 10 eura za kilogram.
Muškarac u Žepču pucao na supružnike i njihovog sina pa u šumi počinio samoubistvo
Izrael nakon 23 godine prvi put poslao tenkove na Zapadnu obalu, ne dopuštaju povratak 40.000 Palestinaca
Na ahiret preselila Hadžipašić (rođ. Alidžanović) Suada
‘Neću ići i ne moram’: Milorad Dodik neće prisustvovati izricanju presude u Sudu Bosne i Hercegovine
Brat popularnog pjevača iz Cazina uspješan je biznismen u Austriji i ima proizvod koji smanjuje zagađenost zraka
Božija pomoć ima svoje uslove
Pred Sud BiH dolaze i bivši borci Armije BiH! – Prisustvovat će ročištu Atifa Dudakovića
Hoće li “pući ljubav” SDP-a, NiP-a i SDA u USK: Dok priželjkuju ulazak u vlast ‘po vertikali’ SDA kantonalne vlade padaju ‘po horizontali’
Trumpova diplomatkinja nazvala Gazu “izopačenim društvom” koje treba “deradikalizovati”
Spektakl u derbiju sezone: Mostar SG nadoknadio -3 i izvukao remi u Cazinu
Teška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
Cazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
Stevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
U subotu dženaza ubijenoj Ineli Selimović i njenom sinu, u Kalesiji proglašen dan žalosti
VIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
Vance šokirao izjavom: Ako Putin ne bude pregovorao, možemo vojsku poslati
Tuzla City se oprostio od ubijenog dječaka (13) iz Kalesije: Bio je njihov golman
Dodik iz Sremske Mitrovice: Ne podnosim pravo da drugačije misle, ako ne vole Srbiju, a žive ovdje
Bišćanka Jasmina Bešlagić kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda BiH
“Pao” diler u Bihaću: Pronađena veća količina droge
-
Cazinprije 6 danaTeška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
-
Cazinprije 6 danaCazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
-
BiHprije 6 danaStevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 danaVIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
-
BiHprije 6 danaUhapšen monstrum Emir Selimović koji je u Kalesiji ubio suprugu i sina
-
BiHprije 6 danaUbica iz Kalesije navodio na sumnju da je počinio suicid pa se krio u napuštenoj kući
You must be logged in to post a comment Login