BiH
Hrvatski mediji – „Pogledajte dobro ovog čovjeka na fotografiji – Hrvat je i predsjednik, a malo ljudi zna da uopće postoji“
O samozatajnim ljudima uglavnom se slabo čuje, osim u dva slučaja: ako su na svom poslu postigli nešto važno i vrijedno, što ima pozitivne posljedice za širu društvenu zajednicu, ili ako svoj posao uopće ne rade, što za širu zajednicu onda ima negativne posljedice. U potonje spada i predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, ujedno i potpredsjednik HDZ-a BiH, piše „Slobodna Dalmacija“.
Samozatajnost Marinka Čavare lako je dokazati: ako upitate svoje poznanike jesu li čuli za tog čovjeka, malo tko će vam odgovoriti potvrdno. Možete probati i naokolo, pa poznanike upitati znaju li tko je predsjednik Federacije BiH: i opet ćete rijetko čuti točan odgovor. A i oni koji znaju da je Čavara već osam godina prvi čovjek Federacije, za njega su mahom čuli tek prije dva mjeseca, kad ga je SAD stavio na crnu listu i uveo mu sankcije, u paketu s ministrom zdravstva Republike Srpske Alenom Šeranićem.
A što je skrivio naš HDZ-ov domoljub, pa da ga najmoćnija svjetska sila stavlja na crnu listu?
Na to smo pitanje već odgovorili u prvom pasusu: skrivio je to što nije obavljao svoj posao predsjednika Federacije BiH, a taj je njegov nerad onda imao negativne posljedice po širu zajednicu, kako po Federaciju, tako i po čitavu Bosnu i Hercegovinu. Odnosno, kako su to formulirali Amerikanci, Čavara i Šeranić su “slijedili etnonacionalističke i političke agende na račun demokratskih institucija i građana BiH”, potkopavajući Daytonski sporazum.
“Oni nastavljaju slijediti etnonacionalističke interese nauštrb mira, stabilnosti i prosperiteta svoje zemlje. Ove destabilizirajuće aktivnosti potkopavaju odabranu budućnost BiH u euroatlantskoj zajednici i sprečavaju zemlju i njene građane da ostvare svoj puni potencijal”, stoji u obrazloženju odluke SAD-a.
A kakvim se to “destabilizirajućim aktivnostima” bavio naš junak?
Gdje je moje naliv-pero?
Jedna od ovlasti predsjednika Federacije BiH jest i da imenuje ustavne suce, ali Čavara uporno i sistematski odbija to uraditi – iako mu je Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće još 2019. dostavilo popis kandidata – čime je blokirao rad federalnih institucija. Zbog toga je završio na udaru američkih sankcija.
“Čavarino odbijanje da imenuje suce na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije BiH blokiralo je ključne reforme i ometalo demokratske procese ili institucije”, stoji u obrazloženju odluke, te se navodi da takvi propusti u upravljanju “utječu na dobrobit, prosperitet i prava građana širom Federacije BiH”.
Imenovanje ustavnih sudaca potvrđuje se u federalnom parlamentu, odnosno u Domu naroda, a nužan preduvjet su potpisi predsjednika i dvoje potpredsjednika Federacije BiH. Oboje potpredsjednika – i Melika Mahmutbegović iz redova bošnjačkog naroda (SDA) i Milan Dunović iz redova srpskog naroda (DF) – davno su stavili svoje potpise, ali Čavara već godinama ne može naći svoje naliv-pero.
– Nakon što smo potpredsjednica Mahmutbegović i ja potpisali prijedlog određenih imena za imenovanje sudaca, predsjednik Čavara je taj proces opstruirao dvije godine. Prvo nije želio razgovarati na tu temu, nakon toga nije odgovarao na dopise, a u medijima je govorio da nije on taj koji blokira imenovanje, već da je to zato što ne postoji većina u Domu naroda – kazuje rečeni potpredsjednik Dunović.
Osim što je odbijanjem da potpiše imenovanja blokirao rad Ustavnog suda, Čavara je time onemogućio i rad Vijeća za vitalni nacionalni interes u okviru tog suda. Štoviše, stručnjaci tvrde da ključ cijele blokade i jest u Vijeću za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, koje se nije moglo formirati bez popunjavanja Ustavnog suda Federacije.
Grijeh nečinjenja
Inače, Čavara je na funkciji predsjednika Federacije BiH već punih osam godina samo zato što su izbori 2018. blokirani, pa je on automatizmom nastavio obavljati dužnost. Tu apsurdnu situaciju u prošlotjednom je intervjuu za Deutsche Welle apostrofirao i Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, koji je u nedavnom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a upravo Čavaru označio izravnim krivcem za blokadu rada Ustavnog suda Federacije.
Štoviše, baš zbog tog Schmidtovog izvještaja Čavara je stavljen na američku crnu listu.
– Mi imamo dramatičnu situaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine. U Federaciji postoji vlada, predsjednik i potpredsjednik. Nijedan predsjednik uopće nije izabran u posljednje četiri godine jer je izbor blokiran. Tu je još uvijek stari koji je izabran 2014. godine – rekao je Schmidt, ne spominjući direktno Čavaru, ali jasno naznačivši njegov grijeh nečinjenja:
– Postoji Ustavni sud u Federaciji. Koliko ima sudaca? Devet. Koliko ih je imenovano? Pet. Zašto je to tako? To je zato jer onaj tko je prijelazni predsjednik ili vršitelj dužnosti ne prosljeđuje prijedloge za imenovanje sudaca Parlamentu, iako (među kandidatima) ima jako dobrih ljudi. To znači da u pravom smislu te riječi postoji zastoj u provođenju prava iz političkih taktičkih razloga – ukazao je Visoki predstavnik u tom razgovoru.
Na upit njemačkih novinara koju političku stranku drži odgovornom za tu opstrukciju Ustavnog suda, Schmidt je odgovorio:
– To nije jedna stranka, ali predsjednik je iz HDZ-a. (…) Tu obavezu ispunjavate i ne koristite je kao alat za blokiranje u korist bilo koga ili bilo čega.
Vojnik partije
Analitičari tvrde da Čavara svjesno blokira imenovanja ustavnih sudaca, jer strahuje da će popunjavanje suda ugroziti poziciju HDZ-a nakon Općih izbora koji bi se trebali održati u listopadu ove godine. U tom smislu, Čavarin grijeh nečinjenja možda ne odgovara interesima države i entiteta čiji je visoki funkcionar, ali itekako odgovara interesima njegove političke stranke.
Prema tome, Čavara nije vojnik Bosne i Hercegovine, niti Federacije BiH, već je vojnik svoje partije. Da bismo razumjeli zašto partijske interese stavlja ispred interesa države i entiteta koji zastupa – uključujući i interes naroda kojemu pripada – valja vidjeti što je on to kroz život dobio od te partije.
Odnosno, ima li njegov društveni uspon od srednjoškolskog nastavnika fizike u Busovači do predsjednika Federacije BiH ikakve veze s HDZ-om?
Naš junak rođen je 1967. u Busovači, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Godine 1991. diplomira na Strojarskom fakultetu u Zenici, te se vraća u rodni grad, gdje iste godine počinje raditi u srednjoj školi kao profesor stručne skupine predmeta strojarstva i fizike. Međutim, tu ne ostaje dugo, jer već 1992., u svojoj 25. godini, postaje – direktor pošte u Busovači.
Iako je općepoznato da svuda u svijetu nastavnici fizike nakon godinu dana staža u srednjoj školi postaju direktori pošte, zli jezici tvrde da ovaj brzi uspon Čavara duguje činjenici što je 1990. ušao u HDZ.
Drugim riječima, Čavara je postao direktor pošte samo dvije godine nakon što se učlanio u HDZ. Što bi se reklo: to je nama naša Partija dala.
‘Nisu bitni Ahmići’
Nakon rata, od 1996. do 2001., Čavara je zamjenik ministra prometa i veza Srednjebosanskog kantona (SBK). Potom je imenovan za ravnatelja kantonalnog (županijskog) Ravnateljstva za ceste i na toj dužnosti ostaje do 2005. godine, kada postaje savjetnik tadašnjeg hrvatskog člana Predsjedništva BiH Ive Mira Jovića.
Godine 2006. izabran je u Zastupnički dom Federacije BiH, što će ponoviti i na izborima 2010. i 2014. godine, da bi u veljači 2015. postao predsjednik Federacije BiH. Iste godine izabran je i za potpredsjednika HDZ-a BiH.
Odnosno, kako njegov životni put rezimira sarajevsko Oslobođenje: “Marinko Čavara iz Busovače član je HDZ-a od 1990. i tada je krenula njegova politička karijera u kojoj mu se predratna plaća srednjoškolskog profesora tri do četiri puta povećala.”
Partijsku dosljednost Čavara je iskazao i 2015. godine, kad je skupa s vrhom HDZ-a bio na dočeku ratnog zločinca Darija Kordića u Busovači. Na javne prigovore da mu tu nije bilo mjesto, Čavara je odvratio “da nije bitno tko je gdje bio u ratu, tko je na koga pucao”, jer bi nas to “ponovo vratilo u prošlost, a ja se u ovom mandatu želim baviti budućnošću”.
Prevedeno u nešto konkretniji jezik, Čavara je tada zapravo rekao ovo: “Nije bitno tko je 16. travnja 1993. u Ahmićima pobio 116 muslimanskih civila, uključujući one 32 žene i 11 djece, jer to nas vraća u prošlost, a ja sam čovjek budućnosti.”
Sada i Čavarin grijeh odbijanja imenovanja ustavnih sudaca postaje jasniji: ako netko može ovako relativizirati najveći pojedinačni hrvatski ratni zločin u BiH – zbog kojeg je ratni zločinac Kordić osuđen u Haagu na 25 godina robije – onda će takav čovjek bez problema izvršiti i svaki drugi partijski zadatak, uključujući i bojkot Ustavnog suda Federacije čiji je predsjednik.
Odnosno: ako Partija kaže da se ne miješam u svoj posao, tko sam ja da proturječim, piše “Slobodna Dalmacija”.
Predsjednik NSRS Nenad Stevandić kazao je da je “poništavanje zaključaka nemoguće” i poručio da je “BiH otišla u ludilo”, te da su “luđaci ljudi koji misle da se mogu poništavati zaključci”.
Dodao je da to nije uvreda visokom predstavniku Christianu Schmidtu.
“On vrijeđa Republiku Srpsku, on vrijeđa Bosnu i Hercegovinu, on nema nikakav legitimitet, on je čovjek koji je samozvanac. Mi imamo jedan spor u Bundestagu, koji vodimo mi iz Republike Srpske, gdje nismo dobili dokaz da je on diplomat UN-a. Nismo mi baš nemoćni, znate, mi radimo ozbiljan posao. Morala se i ministrica vanjskih poslova gospođa Annalena Baerbock o tome izjašnjavati. Izjasnila se da je za nju dovoljan stav PIC-a”. kazao je Stevandić i dodao da sad čekaju da se to sve završi i objavio “malo ekskluzive” dodavši – mi to radimo na velikoj pozornici.
“Ove male pozornice, Schmidt u Banjoj Luci, Murphy, to su male pozornice, mali igrači. Mi sad čekamo ovo rješenje u Bundestagu, pa će na njemački sud. I onda kada završimo tu instancu, onda i mi njega tužimo u Strasbourgu, a on to zna”, kazao je Stevandić.
Dodao je da će tužiti Schmidta sudu u Strasbourgu zbog njegovog djelovanja bez imenovanja Vijeća sigurnosti UN-a.
“I doći ćemo do Strasbourga. Naravno, mi ne možemo odmah. Mi smo manje moćni, ali nismo manje pametni. Schmidt je nelegalan. On je situaciju u BiH udaljio od EU, jer u EU ne postoji način da bilo koja zemlja pristupi ukoliko samozvani stranac imenuje zakone po kojima se sudi predsjedniku RS-a. To što se ljudi u Sarajevu tome raduju, to je samo dokaz niske državotvorne svijesti i nerazumijevanja procesa gdje se oni raduju nekoj nesreći, nekog Dodika.
Vi nas tjerate u srednji vijek da imamo jednog malog Schmidta koji će nama da određuje kako da živimo, koje rođendane da slavimo, koje zaključke da imamo, kakve emocije da osjećamo. To je sramota za svakog ko nema državotvorne svijesti. Za vas je visoki, za nas je niski predstavnik bez međunarodnog imenovanja”, zaključio je Stevandić.
(Vijesti.ba)
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u intervjuu za Bloomberg Adriju pojasnio je pozicije Vlade FBiH u podizanju minimalne plate na 1.000 KM i potcrtao koji su motivi bili dominantni kod te odluke.
Najavio je redoslijed poteza u fiskalnim zakonima, šta se može očekivati od zabrane rada nedjeljom te ocijenio urađeno na polovini mandata ove Vlade FBiH.
Šta su stvarni motivi nagle odluke Vlade FBiH da podigne minimalnu platu na 1.000 KM? Koliko su osnovane teze da iza svega stoji minus u budžetu te otežano zaduživanje na stranim berzama, koje je ranije najavljivao Goran Miraščić?
“Poboljšanje statusa radnika u vrhu je prioriteta mandata ove vlade. Mi smo planirali i počeli reformu. Zato u odgovoru na vaše pitanje želim jasno naglasiti kako su radnici i njihov status naš jedini stvarni i istinski motiv. Naša obaveza je osigurati bolji status radnika i vratiti dostojanstvo radnika, kao i osiguravati pretpostavke da mladi ostaju u našoj zemlji. Ne treba zaboraviti važnu činjenicu da niko ništa ne daje radnicima, nego da radnici zarađuju svoju platu.
Minimalna plata danas u Federaciji BiH iznosi 1.000 KM, bez obzira na sve pritiske koje smo imali i još imamo. To je naša poruka svim radnicima koji su se javljali Vladi i molili da ne popusti pod pritiscima i ne povuče odluku. Naši radnici zarađuju svoju platu i zahvaljujući njihovom radu poslodavci ostvaruju svoju dobit. Također, činjenica je da su se poslodavci zaštitili od inflacije povećavanjem cijena, te ostvarili ekstra profit, a jedino se cijena rada nije mijenjala.U Federaciji je u 2023. ostvareno više od 5,7 milijardi KM dobiti, od čega oko 5,4 milijarde KM u privatnom sektoru, što je rast od 40 posto u posljednje tri godine. U istom periodu minimalna plata je porasla samo 14 posto. Uz sve to imamo i saznanja o zloupotrebama neoporezivih naknada, davanja i vraćanja naknada u kovertama, dosta je sive zone ekonomije. To nas je dodatno motiviralo da donesemo Odluku o minimalnoj plati i stvorimo pretpostavke da se ona poveća na 1.000 maraka, a do stvaranja uslova za donošenje Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u FBiH, Zakona o doprinosima, Zakona o minimalnoj plati i Zakona o dohotku.
Mi smo svjesni da postoje poslodavci kojima je ovo dodatno opterećenje, pa je Vlada predvidjela subvencioniranje razlike doprinosa za obrte, mikro i mala preduzeća. Dodatni efekti povećanja minimalne plate na 1.000 KM su rast dječijeg doplatka sa 117 KM na 190 KM, te rast naknada za roditelje njegovatelje sa 619 KM na 1.000 KM. Obična je laž zlonamjernika da će Vlada povećanjem minimalne plate popunjavati neke “rupe” u budžetu. Ta razlika u doprinosima, oko 468 miliona KM za radnike koji zarađuju platu manju od 1.000 KM, neće biti usmjerena za bilo kakvu potrošnju, već kao podrška penzionom i zdravstvenom osiguranju.
Zakonom je to već određeno i ta sredstva imaju svoje ime i prezime u budžetu – a to su namjenska sredstva za penziono i zdravstveno osiguranje i nezaposlenost. I što je još važno, javnost treba znati da nikakve rupe u budžetu Federacije ne postoje. Također, notorna je neistina da ova Vlada ima minus u budžetu i da prezadužuje Federaciju. To potvrđuju i činjenice i brojevi. Kada je sadašnji saziv preuzeo Vladu Federacije BiH, javni dug Federacije i svih njenih krajnjih korisnika iznosio je 24,9 posto BDP-a. Danas on iznosi 19,96 posto. To je gotovo pet posto manje. To je, dakle, dug Federacije i svih krajnjih korisnika, a sam dug Federacije u odnosu na BDP iznosi 7,17 posto.
Jedina je istina, kao što govore činjenice, da je ova Vlada smanjila dug Federacije. Federacija BiH je finansijski izuzetno stabilna. Sve finansijske obaveze Federacija je servisirala na vrijeme, od poticaja privrednicima, penzija, transfera nižim nivoima vlasti, do mjera pronatalitetne politike i socijalnih davanja. Podsjetit ću i da smo bez rebalansa budžeta osigurali dodatnih 37 miliona za pomoć penzionerima, te uplatili 200 miliona pomoći kantonima. Također, u prošloj godini smo oko pola milijarde iz budžeta usmjerili na Fond PIO, jer je toliko sredstava nedostajalo od redovnih uplata za penziono osiguranje, čime smo osigurali stabilnost fonda i redovnost isplate našim penzionerima.
Ove brojke i činjenice su naš odgovor svim špekulacijama o zaduženjima i minimalnoj plati. Za kraj, Goran Miraščić je iskomunicirao u javnosti činjenicu da je prema trogodišnjem planu zaduženja, koji je uradila prethodna vlada, u prošloj godini bila planirana emisija obveznica na ino brezama, koja nije realizirana zbog činjenice da je federalni budžet bio stabilan i da se Vlada ponašala odgovorno”, rekao je Nikšić.
Bojite li se konfrontiranja s 500 najmoćnijih ljudi u ovoj zemlji koji su vam zamjerili ovu odluku? Prije svega mislim da lidere poslovnog sektora, oni sutra mogu svesrdno podržati opoziciju…
Prvo želim reći da razumijem da svaka značajna odluka, posebno ona koja se tiče povećanja minimalne plate, izaziva reakcije u svim sektorima, pa i među najmoćnijim ljudima u zemlji. Međutim, moja odgovornost kao premijera Federacije BiH nije da zadovoljim samo interesne grupe ili ekonomske elite, već da predvodim Vladu koja donosi odluke koje su u najboljem interesu svih građana, posebno onih koji rade za minimalne plate i koji su najugroženiji u našem društvu. Moramo stvarati uslove da ljudi ostaju i rade u svojoj zemlji, pa je ovakva odluka i u interesu poslodavaca, kojima je potrebna radna snaga.
Smatram da je svaka promjena koju donosimo, čak i kada je izazovna, potrebna za dugoročni razvoj zemlje. Ne bojim se konfrontacija, jer vjerujem da svaki korak koji činimo za poboljšanje statusa naših radnika i građana dugoročno koristi cijeloj zemlji. Također, uvjeren sam da će svi lideri u poslovnom sektoru shvatiti važnost održive ekonomske politike koja vodi ka ravnoteži između profitabilnosti i socijalne pravde. Kao premijer, imam odgovornost voditi Federaciju BiH u pravcu u kojem će svi njeni građani imati priliku za bolji život. Naša politika je politika ravnoteže – ravnoteže između interesa radnika, poduzetnika i cijelog društva. Svi smo mi dio istog sistema, i vjerujem da će dijalog i saradnja sa svim akterima, uključujući poslovni sektor, biti ključni za pronalaženje rješenja koje će osigurati stabilnost i bolje uslove za sve građane.
Kakav je plan za reformske fiskalne zakone? Može li se njihovo usvajanje očekivati u naredna tri mjeseca?
“Utvrdili smo zakon o fiskalizaciji transakcija i donijeli odluku o minimalnoj plati. Ovo su mjere fiskalne intervencije i predstavljaju preduslov za planiranu fiskalnu reformu. Očekujemo da ćemo tokom ove godine osigurati sve neophodne preduslove za početak fiskalne reforme. Zakon o fiskalizaciji transakcija bi trebao stupiti na snagu sredinom godine. Fiskalnom reformom planiramo smanjiti doprinose, ali ističem važnost postepenog pristupa kako bi se osigurala stabilnost penzionog i zdravstvenog sistema.
U fiskalnim reformama potrebna je pažljiva implementacija promjena koje neće neproporcionalno opteretiti nijednu grupu unutar ekonomije. Ovi koraci su ključni za stvaranje boljih pretpostavki za primjenu ozbiljnih fiskalnih reformi. Mi smo ovu obavezu preuzeli, planirali u programskim aktivnostima, te krajnje ozbiljno i odgovorno pristupamo pripremama za njeno provođenje.
Fiskalni zakoni su u najvećoj mjeri pripremljeni i mi vjerujemo da ćemo ih vrlo brzo uputiti u parlamentarnu proceduru. Očekujemo da se u javnu raspravu uključi šira i stručna javnost, a kako bismo dobili što kvalitetnije rješenje. Ono što želim naglasiti je da primjena Zakona o fiskalizaciji transakcija mora početi u praksi čim prije, te da će fiskalnim zakonima biti značajno smanjen teret poslodavcima kada je riječ o doprinosima”, rekao je premijer FBiH.
Šta će biti s neradnom nedjeljom? Spekulira se da se ide u reviziju te odluke, da ni poslodavci više nisu za nju, da maloprodaja trpi gubitke…
“Razumijem da je tema neradne nedjelje izazvala dosta podijeljenih reakcija i da je u javnosti prisutno mišljenje o njenim posljedicama, kako za radnu snagu, tako i za poslodavce, posebno u sektoru maloprodaje. Kada smo donosili zakon, uključili smo sve naše partnere, i sindikate i poslodavce i širu zajednicu, zakon je podržan i u oba doma Parlamenta FBiH. Cilj je bio osigurati bolju ravnotežu između privatnog i profesionalnog života radnika, kao i omogućiti porodicama da imaju kvalitetnije vrijeme zajedno. Vjerujemo da su takve mjere važne za socijalnu stabilnost i zdravlje radne snage, koji su, na kraju krajeva, temelj naše ekonomije.
Naravno, svaka odluka, posebno takva koja ima ekonomske implikacije, mora biti pažljivo praćena i evaluirana. Iako su ranije reakcije bile uglavnom pozitivne u pogledu zaštite radnika, razumijemo da postoje izazovi, naročito u maloprodajnom sektoru. Mi kao vlada želimo biti otvoreni za dijalog sa svim zainteresiranim stranama – sindikatima, poslodavcima i stručnjacima – kako bismo došli do rješenja koje neće ugroziti radna prava, ali istovremeno neće dovesti do negativnih ekonomskih posljedica.
Vlada mora analizirati i pratiti efekte svojih odluka i onda u skladu s analizom preuzimati potrebne mjere. Dok s jedne strane brojevi pokazuju da nema negativnih efekata kad je riječ o ostvarenom prometu u trgovinama, u decembru 2024. bio je veći za 22,5 miliona u odnosu na isti mjesec prošle godine, imamo izražene zahtjeve poslodavaca, naročito iz velikih trgovačkih centara, da razmotrimo mogućnost stvaranja pretpostavki i za rad nedjeljom.
Naravno da ćemo razmotriti tu mogućnost i primijeniti pozitivna iskustva drugih država, pa ako se to pokaže opravdanim, omogućiti radnu nedjelju određen broj dana u godini. Ta odluka onda podrazumijeva posebnu zaštitu prava radnika koji budu radili nedjeljom, što će podrazumijevati prije svega posebno plaćanje. Zato smatram da je jako važno da svaka izmjena bude zasnovana na realnim podacima i analizama. Naša odluka neće biti vođena samo trenutnim reakcijama, već dugoročnim interesima i održivošću tržišta rada i poslovnog sektora”, poručio je Nikšić.
Na polovini smo mandata ove vlade. Kako ga ocjenjujete generalno, kako ga poredite s vladom vašeg prethodnika ili s vašim prvim mandatom?
“Na polovini mandata možemo reći da je postignuto nekoliko ključnih ciljeva, posebno u oblasti zakonodavnog okvira kada je riječ o energetskoj nezavisnosti i stabilnosti, većeg izdvajanja za poduzetništvo, usklađivanje zakonodavstva s EU legislativom, te borbe protiv korupcije koja uključuje konačan početak primjene Zakona o sprječavanju korupcije i organiziranog kriminala koji smo donijeli u mom prethodnom mandatu. Posebno sam ponosan što je ova Vlada počela voditi računa o opstanku ljudi u ovoj zemlji, o mladima.
Prvi put Vlada je uvela program finansijske podrške za svako novorođeno dijete u Federaciji BiH. Tri energetska zakona donose energetsku stabilnost i nezavisnost Federacije BiH, usklađenu s EU legislativom, a dobili smo i Zakon o južnoj interkonekciji. Konačno počinje raditi i Federalni uskok, za što smo osigurali uslove, a čije ćemo rezultate rada tek gledati. Federacija je prvi put dobila i Registar pedofila i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH, a značajno su pooštrene sankcije za nasilnike izmijenjenim Krivičnim zakonom u Federaciji BiH.
Donijeli smo set zakona za unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture, poticanje razvoja male privrede i društvenog poduzetništva u Federaciji BiH. Namjenska industrija danas bilježi značajne rezultate, umjesto zatečene stagnacije postaje motor razvoja. Nismo dozvolili gašenje kompanije Zrak, koja danas ima ugovorene poslove i svoje radnike. Ono što mogu kazati jeste da smo napravili iskorak skoro u svakom resoru, od socijalne politike, poljoprivrede, turizma, do kulture i sporta. Dovoljno je pogledati budžete ovih ministarstava.
Okončavamo pripreme za fiskalnu reformu, te radimo i na drugim reformama. Ali i dalje imamo mnogo posla. Upoređujući sa svojim prvim mandatom, ovaj period nosi određene izazove koji su specifični za sadašnju globalnu i regionalnu situaciju. Možda su neke reforme mogle biti brže provedene, ali zahtijevale su od nas više vremena za pripreme, dogovore i procjene. Naprimjer fiskalna reforma je epohalna, koju su, kao što znamo, svi najavljivali, ali se očito do danas niko time nije ozbiljno bavio. Postoje brojne oblasti koje treba unaprijediti.
Važno je da iz svake analize izvučemo naučene lekcije i da se fokusiramo na buduće korake koji će donijeti bolje rezultate za sve građane. Javnost je svjedok kako se mi ne bavimo onima koji su bili prije nas, za razliku od njih koji su se nama bavili i tada i sada. Jasno mi je da sada oni vide ono što nisu htjeli, smjeli ili znali uraditi dok su bili u prilici pa od nas očekuju da to sve provedemo odmah i sada. To je njihovo pravo, a naše je da radimo. Mi nismo došli da kritikujemo naše prethodnike, nego da uradimo ono što oni nisu, a kako bi svi građani imali bolje uslove života i rada”, rekao je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u ekskluzivnom intervjuu za Bloomberg Adriju.
FENA
Od kada je izvršena reforma penzionog sistema, tačnije onog dijela koji se odnosi na računanje vrijednosti buduće mirovine, ljudi se “znoje” pokušavajući izračunati koliko će im poštar donositi svakog mjeseca kada jednom prestanu raditi.
Kako bi olakšali ljudima, u Ministarstvi za rad i socijalnu politiku, na čijem čelu je ministar Adnan delić, su sačinili e-kalkulator, odnosno aplikaciju pomoću koje se može izraćunati visina buduće penzije. S tim u vezi još jednom su pojasnili kako se obračunava buduća penzija.
– Prema bodovnom sistemu u Federaciji BiH, penzija se izračunava na osnovu godina staža i visine prijavljenih plata. Na primjer, radnik koji je tokom 40 godina radnog staža imao prijavljenu prosječnu platu od 1.500 KM, ostvario bi godišnje 1 bod, što znači da bi ukupno sakupio 40 bodova do odlaska u penziju. Kada se to pomnoži sa važećom vrijednošću boda za 2024. godinu od 20,35 KM, takav radnik može očekivati penziju od 814 KM mjesečno. Međutim, ako bi doprinosi bili uplaćivani na niži iznos plate i konačna penzija bi bila značajno manja i obrnuto, veća plata od prosječne, znači i veću penziju.
Na primjeru plate od 3000 KM, koja je duplo veća od prosječne, znači da se za godinu dobiju 2 lična boda, te ukoliko se svih 40 godina rada ima po dva boda, to je ukupno 80 bodova. Kada se to pomnoži sa važećom vrijednošću boda za 2024. godinu od 20,35 KM, takav radnik može očekivati penziju od 1628 KM mjesečno.
Bitno je i istaknuti da se na navedeni način kroz formulu vrednuje svaki mjesec, odnosno dan, a lična ostvrena plata se stavlja u odnos sa prosječnom platom u tri decimale tako da, primjera radi, za jednu godinu osiguranik može ostvariti 1.73, 2, 67 i više, pa sve do maksimalnih 5 bodova za jednu godinu, navodi se u saopćenju Ministarstva.
Nakon toga dato je i uputstvo kako koristiti e-kalkulator.
– 1. Pristupite web stranici Ministarstva i odaberite opciju “E-kalkulator za izračun penzija.”
2. Unesite osnovne podatke, uključujući godine staža i godišnje iznose plata prema evidenciji FZ PIO (mogu se preuzeti sa listinga osiguranika koji se izdaje u Zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje).
3. Kalkulator automatski upoređuje unijete podatke sa prosječnim platama u određenim godinama i dodjeljuje odgovarajući broj bodova za svaku godinu.
4. Izračunava se ukupni broj bodova, koji se množi sa zakonski propisanom vrijednošću boda za tekuću godinu, piše Oslobodjenje.
5. Prikazuje se procijenjeni iznos penzije, koji korisnik može koristiti za daljnje finansijsko planiranje, pojašnjeno je iz Ministarstva.
Treba napomenuti da se na ovaj način uzimaju u obzir samo plate za koje su plaćeni doprinosi, kao i iznos na koji je radnik bio prijavljen. Rad na crno, rpijava ali bez plaćenih doprinosa, ili dobijanje dijela plate u koverti ni ovaj niti bilo koji drugi obračun buduće penzije ne uzima u obzir.
Prema javno dostupnim informacijama, iz SAD-a je tokom 2024. godine kroz stranu pomoć u BiH stiglo 39 miliona dolara, a za godinu prije je taj iznos bio čak 93,7 miliona dolara.
U komentaru za Klix.ba, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da ova odluka Trumpa pokazuje u kojem pravcu ide američka administracija.
“Američkim vlastima pod Donaldom Trumpom saveznici će biti oni koji poštuju odluke i stavove SAD-a. Ovo je prva naznaka koliko Milorad Dodik treba biti zabrinut. On očekuje podršku Trumpa, a imat će je ako odluči pratiti vanjsku politiku SAD-a koja je u 90 posto procesa suprotstavljena Rusiji. Sada i Dodik i Vučić dobijaju poruke da nema niti finansiranja, pa možda ni komuniciranja ako radite suprotno američkim interesima. Dodik sve što radi, radi suprotno američkim interesima. Ovo je potvrda da su te predstave za javnost i slavlja zapravo razlog da budu istinski zabrinuti”, rekao je.
Konaković je kazao da to trenutno vjerovatno remeti ljude koji u BiH ovise o finansiranju američke administracije, no poruka je jasna.
“Mislim da Dodik još dugo neće nositi one kačkete s Trumpovim likom”, zaključio je.
Sami sebi možete uplaćivati staž, koliko je to u novcu mjesečno u ovoj godini?
‘Nismo mi baš nemoćni’: RS podnosi tužbu sudu u Strasbourgu protiv Schmidta
Nikšić: Nikakve rupe u budžetu ne postoje, FBiH je finansijski izuzetno stabilna
Kako izračunati buduću penziju: Delićev digitron će sve olakšati
FOTO Zašto je Melania Trump netipična prva dama? Za sve je “kriva” njena prošlost
Konaković: Mislim da Dodik još dugo neće nositi kačkete s Trumpovim likom
Državljanka BiH ‘džeparila’ po Austriji: 45-godišnjakinja na čelu grupe koja je ukrala 100.000 eura
Vučić sprema atentat na Čanka? Bivši lider LSV-a tvrdi: Srbija će završiti u građanskom ratu
Bihać godinama ima problema sa pitkom vodom, nadležni obećavaju poboljšanje
Preminula je još jedna srebrenička majka, Hava Suljić: U genocidu joj ubijeni muž, oba sina…
Krajiški ponos na Šampion Junior Kupu Sarajevo 2025: Naši mladi nogometaši briljirali!
Njemačka firma trebala zaposliti stotine radnika u FBiH, ali sad se premišlja
Bh. državljanin uhapšen u Šri Lanci zbog krijumčarenja kokaina je internacionalni karate sudija iz Bihaća
Konaković: Ne sumnjam da će SDA podržati Sanju Vulić jer u meni vide svoj najveći problem
Za dio BiH izdato upozorenje: Budite spremni na smetnje, strukturalna oštećenja i rizik za povrede…
Nedeljko Elek se ogradio od Emira Kusturice jer je kritikovao Vučića
Almin Škrgić iz Bihaća ima samo 16 godina i vlasnik je 150 ovaca (VIDEO)
Nikšić uoči sjednice ESV-a: Odluka o minimalcu od 1.000 KM ostaje, razmatrat ćemo olakšice za veće plaće
Elvedina Muzaferija osvojila prve bodove ove sezone u superveleslalomu!
Delegacija Grada Cazina u službenoj posjeti Velikoj Kladuši: Podrška zajedničkim projektima i saradnji
-
Cazinprije 18 satiDelegacija Grada Cazina u službenoj posjeti Velikoj Kladuši: Podrška zajedničkim projektima i saradnji
-
USKprije 19 satiBišćanin pretukao dvojicu dječaka jer su bacali petarde
-
USKprije 19 satiVIDEO Drama kod Graničnog prijelaza Izačić: Pronađeno tijelo migranta, imao vidne povrede
-
USKprije 20 satiMinistar Rimac u Bihaću predstavio projekat unaprjeđenja zdravstvenog sistema u FBiH
-
BiHprije 19 satiRastu plate federalnim državnim službenicima, sudskoj vlasti i zaposlenima u javnim ustanovama
-
BiHprije 19 satiKošarac ne krije zadovoljstvo Trumpovom odlukom o obustavljanju američke pomoći: ‘Muk u Sarajevu, para više nema’
You must be logged in to post a comment Login