BiH
Hrvatski ‘Nacional’: “Vlasnici kladionica finansiraju Dragana Čovića, a on ih štiti od plaćanja poreza”
HDZ BiH zakonski štiti vrtoglave zarade kladionica i kockarnica koje nude jednu od društveno najpogubnijih profitnih djelatnosti u Federaciji BiH, odbijajući da se na velik njihov dio uvede porez.
Nacional je protekle sedmice istražio tu temu koju je u nedavnom intervjuu Nacionalu reaktualizirao predsjednik SDA Bakir Izetbegović te otkrio kako se stotine miliona eura, umjesto u budžet Federacije BiH, slijevaju u džepove vlasnika kladionica u tom bh. entitetu.
Dogodilo se to zato što je HDZ BiH, s još nekim strankama, još 2017. srušio zakon o oporezivanju svih kladioničarskih i kockarskih dobitaka i time podržao neoporezivanje velikog dijela djelatnosti koja, samo u Federaciji BiH, sustavno uništava desetke hiljada porodica, tjerajući njihove članove u kockarsko-dužničko ropstvo.
Istovremeno, izvori koji prate te netransparentne poslove i njihove pogubne socijalne posljedice, izjavili su Nacionalu kako je “javna tajna” da kladionice političkim strankama obilato uzvraćaju za tu zakonsku zaštitu, što se može zaključiti već i po neskrivenoj bliskosti nekih vlasnika kladionica s visokim dužnosnicima HDZ-a BiH i HDZ-a iz Hrvatske.
Povrh toga, kako su pisali mediji, Renato Korać, vlasnik Premier World Sporta, jedne od najvećih kladioničarskih kompanija u BiH, dao je prošle godine Zdravku Mamiću golem iznos od 44,5 miliona kuna kako bi taj bjegunac od hrvatskog pravosuđa podmirio dug i tako izbjegao zaplijenu imovine u Hrvatskoj, piše Nacional.
Klađenje i kockanje prava su pošast u BiH. Prihodi od te djelatnosti samo u Federaciji BiH uvelike nadmašuju prihode od klađenja u Hrvatskoj, a Federacija BiH europski je rekorder po broju kladioničarsko-kockarskih mjesta u odnosu na broj stanovnika: na oko 2,9 miliona stanovnika u 2020. godini, u Federaciji BiH bilo je 2119 uplatnih mjesta, što znači da je po jedna kladionica na svakih, otprilike, 1300 stanovnika.
No ti podaci su još i porazniji kad se zna da je klađenje i kockanje vrlo popularno i online, pa je ta djelatnost jedna među rijetkima koja je, djelomice, radila i tijekom lockdowna. To, međutim, vladu Hercegovačko-neretvanskog kantona, kojom suvereno vlada HDZ BiH, nije spriječilo da 200 hiljada konvertibilnih maraka, što je oko 800 hiljada kuna i čak petina novca ukupne svote za potporu tvrtkama u lockdownu isplati – kladionicama. Svota dodijeljena nekim mostarskim kladionicama pritom bila je veća od potpore isplaćene vrtićima, na što su neki psihijatri upozoravali, ali bez uspjeha.
Iznosi su zapanjujući: prema podacima Porezne uprave FBiH objavljenima u medijima, građani tog entiteta u proteklih pet godina na klađenje i kockanje potrošili su više od osam milijardi konvertibilnih maraka, odnosno četiri milijarde eura, ili oko trideset milijardi kuna. Iznosi potrošenog novca rastu iz godine u godinu, a nisu bitnije pali ni u protekle dvije godine pandemije: u protekloj godini, 2021., ukupan promet kladionica i kockarnica u Federaciji BiH iznosio je približno 1,6 milijardi KM, što je 18 posto više nego 2020., kada je ostvareno 1,35 milijardi KM prometa.
Prema sadašnjem Zakonu o igrama na sreću Federacije BiH, od svog tog iznosa oporezuje se tek oko četvrtine, dok više od 75 posto ne podliježe nikakvom porezu: dobici niži od 100 KM, kakvih je uvjerljiva većina, ne oporezuju se. Mediji su izračunali da je proračun Federacije BiH samo 2019., u kojoj je isplaćeno ukupno 1,33 milijarde KM dobitaka do 100 KM, oštećen za više od 130 miliona KM, odnosno deset posto, koliki bi porez trebao biti. Riječ je o iznosu od enormnih pet posto proračuna Federacije BiH koji je 2019. iznosio nešto više od 2,6 milijardi KM.
Već godinama traje parlamentarna bitka, u kojoj Vlada Federacije BiH pokušava promijeniti postojeći Zakon o igrama na sreću, po uzoru na hrvatski zakon, ali HDZ BiH na čelu s predsjednikom Draganom Čovićem taj prijedlog redovito ruši i ne podržava.
Odgovore su pokušali dobiti od HDZ-a BiH i Ministarstva finansija Federacije BiH, kojima su pitanja poslali u srijedu. Pitanja su poslali i uredu za odnose s javnošću HDZ-a BiH i HNS-a BiH i uredu predsjednika HDZ-a BiH: stranku su pitali protivi li se oporezivanju prihoda u kladionicama nižih od 100 KM i zašto. Zanimalo ih je i smatra li HDZ BiH klađenje i kockanje vitalnim nacionalnim interesom, s obzirom na to da je u Domu naroda FBiH oborio zakon o progresivnom oporezivanju dobitaka od klađenja i kockanja.
Pitali su, također, financiraju li kladioničke tvrtke HDZ BiH te ako da, s kolikim godišnjim iznosima i na koji način. Ministarstvo finansija FBiH Nacional je zamolio odgovore o ukupnom prihodu kladionica u proteklih pet godina sa sjedištem u Federaciji BiH i ukupno uplaćeni iznos poreza. Pitali su, također, koliki bi porez bio plaćen da se oporezuju i kladionički prihodi do 100 KM te smatra li Ministarstvo financija FBiH da bi trebalo oporezovati i iznose do 100 KM? Do zaključenja ovog broja Nacionala nisu dobili odgovore.
To ne treba ni čuditi ako se zna do koje je mjere otvorena bliskost dužnosnika HDZ-a BiH i vlasnika kladionica u FBiH. Primjerice, u jeku rasprava o izmjenama zakona o igrama na sreću 2016. predsjednik Federacije BiH, HDZ-ov Marinko Čavara, službeno je primio Marka Milanovića, Krešu Vukoju i Gorana Jozipovića, direktore kladionica Sport Plus, Premier i Bet live, a o tome je objavljena vijest i u medijima. Bliskost s dužnosnicima HDZ-a ne krije ni Renato Korać, vlasnik najsnažnije kladionice u FBiH, Premier World Sporta. Renato Korać brat je Ivana Koraća, direktora moćne hrvatske kladionice Germania Sport.
Ostatak analize pročitajte na OVOM linku.
BiH
Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM
Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.
“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.
Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.
Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.
Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.
Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.
Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza
Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.
– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.
Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka samog poreznog nadzora.
Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka, što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.
Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH, koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.
– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.
Osvrnuo se i na dopune Zakona porezna na dohodak, kojim s omogućava izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati kroz dio bez porezne presije.
– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.
“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”
Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.
Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.
– I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.
Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.
– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.
BiH
Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje
U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.
U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.
Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.
BHmeteo: od vikenda toplije
Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.
U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.
Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.
Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.
Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.
Prognoza FHMZ-a za naredne dane
U četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.
BiH
Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa
Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.
U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.
Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.
Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.
To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.
Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.
-
Cazinprije 3 dana
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 dana
Zabavni načini da djeci odagnate dosadu
-
Religijaprije 5 dana
Ljubav prema majci je ibadet, a ljubav prema ženi je sreća
-
Cazinprije 4 dana
Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 dana
5 navika za zdraviji um i život
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike