BiH
Hrvatski ‘Nacional’: “Vlasnici kladionica finansiraju Dragana Čovića, a on ih štiti od plaćanja poreza”
HDZ BiH zakonski štiti vrtoglave zarade kladionica i kockarnica koje nude jednu od društveno najpogubnijih profitnih djelatnosti u Federaciji BiH, odbijajući da se na velik njihov dio uvede porez.
Nacional je protekle sedmice istražio tu temu koju je u nedavnom intervjuu Nacionalu reaktualizirao predsjednik SDA Bakir Izetbegović te otkrio kako se stotine miliona eura, umjesto u budžet Federacije BiH, slijevaju u džepove vlasnika kladionica u tom bh. entitetu.
Dogodilo se to zato što je HDZ BiH, s još nekim strankama, još 2017. srušio zakon o oporezivanju svih kladioničarskih i kockarskih dobitaka i time podržao neoporezivanje velikog dijela djelatnosti koja, samo u Federaciji BiH, sustavno uništava desetke hiljada porodica, tjerajući njihove članove u kockarsko-dužničko ropstvo.
Istovremeno, izvori koji prate te netransparentne poslove i njihove pogubne socijalne posljedice, izjavili su Nacionalu kako je “javna tajna” da kladionice političkim strankama obilato uzvraćaju za tu zakonsku zaštitu, što se može zaključiti već i po neskrivenoj bliskosti nekih vlasnika kladionica s visokim dužnosnicima HDZ-a BiH i HDZ-a iz Hrvatske.
Povrh toga, kako su pisali mediji, Renato Korać, vlasnik Premier World Sporta, jedne od najvećih kladioničarskih kompanija u BiH, dao je prošle godine Zdravku Mamiću golem iznos od 44,5 miliona kuna kako bi taj bjegunac od hrvatskog pravosuđa podmirio dug i tako izbjegao zaplijenu imovine u Hrvatskoj, piše Nacional.
Klađenje i kockanje prava su pošast u BiH. Prihodi od te djelatnosti samo u Federaciji BiH uvelike nadmašuju prihode od klađenja u Hrvatskoj, a Federacija BiH europski je rekorder po broju kladioničarsko-kockarskih mjesta u odnosu na broj stanovnika: na oko 2,9 miliona stanovnika u 2020. godini, u Federaciji BiH bilo je 2119 uplatnih mjesta, što znači da je po jedna kladionica na svakih, otprilike, 1300 stanovnika.
No ti podaci su još i porazniji kad se zna da je klađenje i kockanje vrlo popularno i online, pa je ta djelatnost jedna među rijetkima koja je, djelomice, radila i tijekom lockdowna. To, međutim, vladu Hercegovačko-neretvanskog kantona, kojom suvereno vlada HDZ BiH, nije spriječilo da 200 hiljada konvertibilnih maraka, što je oko 800 hiljada kuna i čak petina novca ukupne svote za potporu tvrtkama u lockdownu isplati – kladionicama. Svota dodijeljena nekim mostarskim kladionicama pritom bila je veća od potpore isplaćene vrtićima, na što su neki psihijatri upozoravali, ali bez uspjeha.
Iznosi su zapanjujući: prema podacima Porezne uprave FBiH objavljenima u medijima, građani tog entiteta u proteklih pet godina na klađenje i kockanje potrošili su više od osam milijardi konvertibilnih maraka, odnosno četiri milijarde eura, ili oko trideset milijardi kuna. Iznosi potrošenog novca rastu iz godine u godinu, a nisu bitnije pali ni u protekle dvije godine pandemije: u protekloj godini, 2021., ukupan promet kladionica i kockarnica u Federaciji BiH iznosio je približno 1,6 milijardi KM, što je 18 posto više nego 2020., kada je ostvareno 1,35 milijardi KM prometa.
Prema sadašnjem Zakonu o igrama na sreću Federacije BiH, od svog tog iznosa oporezuje se tek oko četvrtine, dok više od 75 posto ne podliježe nikakvom porezu: dobici niži od 100 KM, kakvih je uvjerljiva većina, ne oporezuju se. Mediji su izračunali da je proračun Federacije BiH samo 2019., u kojoj je isplaćeno ukupno 1,33 milijarde KM dobitaka do 100 KM, oštećen za više od 130 miliona KM, odnosno deset posto, koliki bi porez trebao biti. Riječ je o iznosu od enormnih pet posto proračuna Federacije BiH koji je 2019. iznosio nešto više od 2,6 milijardi KM.
Već godinama traje parlamentarna bitka, u kojoj Vlada Federacije BiH pokušava promijeniti postojeći Zakon o igrama na sreću, po uzoru na hrvatski zakon, ali HDZ BiH na čelu s predsjednikom Draganom Čovićem taj prijedlog redovito ruši i ne podržava.
Odgovore su pokušali dobiti od HDZ-a BiH i Ministarstva finansija Federacije BiH, kojima su pitanja poslali u srijedu. Pitanja su poslali i uredu za odnose s javnošću HDZ-a BiH i HNS-a BiH i uredu predsjednika HDZ-a BiH: stranku su pitali protivi li se oporezivanju prihoda u kladionicama nižih od 100 KM i zašto. Zanimalo ih je i smatra li HDZ BiH klađenje i kockanje vitalnim nacionalnim interesom, s obzirom na to da je u Domu naroda FBiH oborio zakon o progresivnom oporezivanju dobitaka od klađenja i kockanja.
Pitali su, također, financiraju li kladioničke tvrtke HDZ BiH te ako da, s kolikim godišnjim iznosima i na koji način. Ministarstvo finansija FBiH Nacional je zamolio odgovore o ukupnom prihodu kladionica u proteklih pet godina sa sjedištem u Federaciji BiH i ukupno uplaćeni iznos poreza. Pitali su, također, koliki bi porez bio plaćen da se oporezuju i kladionički prihodi do 100 KM te smatra li Ministarstvo financija FBiH da bi trebalo oporezovati i iznose do 100 KM? Do zaključenja ovog broja Nacionala nisu dobili odgovore.
To ne treba ni čuditi ako se zna do koje je mjere otvorena bliskost dužnosnika HDZ-a BiH i vlasnika kladionica u FBiH. Primjerice, u jeku rasprava o izmjenama zakona o igrama na sreću 2016. predsjednik Federacije BiH, HDZ-ov Marinko Čavara, službeno je primio Marka Milanovića, Krešu Vukoju i Gorana Jozipovića, direktore kladionica Sport Plus, Premier i Bet live, a o tome je objavljena vijest i u medijima. Bliskost s dužnosnicima HDZ-a ne krije ni Renato Korać, vlasnik najsnažnije kladionice u FBiH, Premier World Sporta. Renato Korać brat je Ivana Koraća, direktora moćne hrvatske kladionice Germania Sport.
Ostatak analize pročitajte na OVOM linku.
BiH
Dodik: “Sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno je zahvaljujući RS-u!”
Predsjednik SNSD Milorad Dodik rekao je da će danas poslije dužeg vremena s partnerima iz Federacije BiH razgovarati o funkcioniranju vlasti i međusobnim odnosima, te da će se ponovo dogovarati o dogovorenim, ali nerealizovanim pitanjima zbog straha, nesigurnosti i odsustva želje partnera iz FBiH.
Dodik je pozvao partnere da sprovedu već dogovoreno ako žele da budu od koristi za sva tri naroda i oba entiteta.
“Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo već dogovorili i potpisali kao Principe za formiranje Savjeta ministara. Ponovo ćemo se dogovarati o pitanjima koja smo opet dogovorili, prvo na sastanku u Laktašima, a potom na sastanku u Sarajevu”, istakao je Dodik, prenosi portal Srpskainfo.
On je naveo da je čitao najave da treba da dogovore plan rasta, odnosno tri preostale stavke, ali niko ne govori da je Federacija kroz četiri kantona odbila svih 120 tačaka.
“Šta ćemo s tim? Čitam da nam je zbog toga na čekanju 70 miliona evra, ali niko ne govori da nam je zbog opstrukcije Federacije na čekanju i da propada naših 700 miliona KM”, naglasio je Dodik na društvenoj mreži “X”.
On je rekao da je sve što je urađeno na evropskom putu, urađeno zahvaljujući Republici Srpskoj.
“I nije mi problem da pored toga slušam da, kao, ja nešto blokiram, ali od takvih besmislica niko nema koristi. Ako hoćemo da bude koristi za sva tri naroda i oba entiteta, sprovedimo već dogovoreno. Ili možemo unedogled da se dogovaramo”, rekao je Dodik.
Sastanak predstavnika političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH biće održan danas u Sarajevu. Sastanak je planiran u 15.00 sati u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a konferencija za novinare u 16.30 časova, najavljeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.
BiH
Helez poziva OHR da reaguje zbog antiustavnog djelovanja NSRS: Slično je i Hitler pripremio spajanje Austrije Njemačkoj
Ministar odbrane BiH Zukan Helez oglasio se nakon što je Narodna skupština RS danas usvojila dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim se omogućava isticanje simbola stranih država te Zakon o izmjenama zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, kojima je iz sintagme “nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine” izbrisana Bosna i Hercegovina.
Zakonom o upotrebi zastave, grba i himne omogućuje se da se grb Nemanjića i himna “Bože pravde” mogu koristiti kao zvanična obilježja RS.
Ističe da je usvajanje oba ova zakona antidejtonski i antiustavni čin te da predstavljaju nastavak napada na suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine.
“Na sličan način je Hitler krajem 30-tih godina prošlog vijeka pripremio spajanje Austrije Njemačkoj. Grb Nemanjića i himna Bože pravde su simboli pod kojima su počinjeni najteži ratni zločini uključujući udruženi zločinački poduhvat i genocid nad Bošnjacima.
Naravno da predstavnici vlasti manjeg bh. entiteta RS djeluju u potpunoj koheziji sa režimom Aleksandra Vučića, a zvanična politika Srbije od 90-tih godina i Slobodana Miloševića pa sve do danas je ista. Srbija na sve načine pokušava da se proširi na zapadnu stranu Drine. Prvo su to pokušali otvorenom agresijom 90-tih godina protiv suverene i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, a sada antiustavnim djelovanjem”, navodi Helez.
Dodaje da je pauza u implementiranju velikosrpske politike bila samo kada su u BiH bili imenovani ‘snažni’ visoki predstavnici koji su koristili Bonska ovlaštenja i kada je iza njih stajala međunarodna zajednica.
“Kako god mnogo je posla za Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji mora poništiti ovaj antidejtonski i anticivilizacijski zakon. Osokoljeni agresijom Rusije na Ukrajinu, predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik i vlasti RS su intenzivirali implementaciju velikosrpske politike, odnedavno uobličenu na svesrpskom saboru”, naveo je.
Pozvao je članice NATO-a i EU, naše partnere da posvete više pažnje secesionističkoj politici RS i velikosrpskoj politici režima Aleksandra Vučića.
Građanima manjeg bh. entiteta RS poručuje da se odreknu političara koji provode secesionističku politiku, piše Raport.
“U 30 godina pokušaja mijenjanja granica na Zapadnom Balkanu građani manjeg bh. entiteta RS su samo postali taoci takve promašene politike te najsiromašniji građani u Evropi.
Usvajanjem ovih zakona u Narodnoj skupštini RS vlasti neće konkretno pomoći nijednom građaninu na prostoru ovog entiteta. Ovo je još jedan u nizu promašenih i nepotrebnih poteza vlasti manjeg bh. entiteta RS koji mogu samo narušiti sveukupne odnose u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina je dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom, članicom EU i NATO-a, u kojoj će svi njeni građani ugodno živjeti od svog rada2, zaključio je ministar Helez.
BiH
Iz opticaja se povlače određene novčanice apoena 10, 20, 50 i 100 KM, provjerite imate li ih
Ovim novčanicama će se moći plaćati do 31. decembra 2024. godine, dok od 1. januara 2025. prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i biće podložne isključivo zamjeni, navedeno je na internet stranici Centralne Banke BiH.
Novčanice ovih apoena koje ostaju u opticaju razlikuju se po zaštitnoj mikrooptičkoj niti “Motion™”, koja nije prisutna na starim izdanjima. Na osnovu ovog zaštitnog obilježja lako je razlikovati novčanice koje ostaju važeće od onih koje se povlače iz opticaja.
Cilj ove promjene je povećanje kvaliteta novčanica u opticaju i jačanje zaštite od krivotvorenja. Zamjena povučenih novčanica u 2025. godini obavljaće se u komercijalnim bankama, dok će nakon isteka roka u komercijalnim bankama zamjenu preuzeti Centralna banka BiH, u periodu od deset godina, počevši od 1. januara 2026. godine.
Novčanice apoena od 200 KM ostaju u opticaju i ne podliježu ovom procesu povlačenja.
-
BiHprije 7 dana
Stevandić u NSRS-u prozvan zbog 90-ih: “Tada sam stvarao RS, dobio sam metak, povrijedila me granata”
-
Sportprije 5 dana
Velika tragedija u Španiji: Nogometaš poginuo u katastrofalnim poplavama
-
Cazinprije 2 dana
Doborac okupio bh. rukometaše u Cazinu. Stručni štab Zmajeva jači za jedno ime
-
Sportprije 1 dan
UZNEMIRUJUĆE Munja pokosila četvoricu nogometaša, jedan umro na mjestu
-
Svijet / Zanimljivostiprije 3 dana
Slučaj u Njemačkoj: Nijemac napao Bosanke, razlog – smetalo mu je što su pričale na maternjem jeziku u autobusu
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
SAD raspoređuju stratešku avijaciju na Bliski istok: Stiže šest bombardera B-52
-
BiHprije 2 dana
Dodik još jednom poručio kako podržava Trumpa: “Mnogo će bolje razumjeti situaciju u BiH”
-
BiHprije 1 dan
Cijene kafe u ugostiteljskim objektima u BiH i do 5 KM