Svijet / Zanimljivosti
I u Njemačkoj oštra rasprava o socijalnoj pomoći: Postavlja se pitanje da li uopće raditi
On nije bilo koji CDU-ov političar. On je moćan glavni sekretar stranke, de facto broj 2, desna ruka stranačkog šefa Friedricha Merza. Dakle, vjeruje da najmanje 100.000 ljudi u Njemačkoj nepravedno prima državnu pomoć, odbijajući preuzeti posao koji im ponudi Ured za zapošljavanje.
Burgergeld je vrsta socijalne pomoći kojom se pokrivaju temeljni životni troškovi, obuhvatajući oblik državne pomoći ljudima da osiguraju egzistencijalni minimum. Tu vrstu pomoći primaju oni koji vlastitim prihodima ne mogu pokriti troškove života. Razlozi za to mogu biti razni. Neko dobije otkaz i ostane bez radnog mjesta, neko ode u stečaj s vlastitim biznisom ili zbog bolesti više ne može raditi.
Razlika između pomoći za nezaposlene i Burgergelda jete ta što nezaposleni pomoć države primaju u načelu samo u prvih 12 mjeseci nakon što ostanu bez posla dok se Burgergeld isplaćuje toliko dugo koliko je potrebna finansijska podrška.
“Opravdana debata oko socijalne pomoći”
Za broj od 100.000 ljudi, koji spominje čelnik CDU-a, ne postoje nikakvi statistički dokazi. No, bez obzira na to, nakon Linnemannove izjave se rasplamsala diskusija oko socijalnih davanja njemačke države.
Linnemann je iz redova svoje konzervativne stranke dobio podršku, ali bilo je i kritika. Iz redova Zelenih, stranke na vlasti, opozicione Ljevice, a i udruženja za socijalnu zaštitu su Linnemannu predbacili populizam.
Politolog Albrecht von Lucke je u razgovoru za Deutsche Welle (DW) kazao da je ta debata opravdana. No, napomenuo je da treba voditi računa o trenutku u kojem se dogodila ta izjava – mjesec dana uoči važnih izbora u tri savezne pokrajine na istoku Njemačke.
“Imam dojam da CDU u vremenima ove predizborne kampanje svjesno pojačava pritisak na primatelje Burgergelda, i to zato što se i sam CDU nalazi pod pritiskom (desničarske) Alternative za Njemačku (AfD) i (ljevičarskog) Saveza Sahre Wagenknecht (BSW)”, konstatirao je von Lucke.
Te dvije, kako piše DW, populističke stranke dosta dobro kotiraju u aktuelnim anketama.
Ko prima koliko Burgergelda
Burgergeld je uveden početkom prošle godine, i to uz podršku CDU-a. Riječ je o modelu socijalne pomoći koji je naslijedio isplatu državne pomoći nezaposlenima Arbeitslosengeld II, koji se ranije najčešće kolokvijalno nazivao Hartz IV, po Peteru Hartzu, nekadašnjem njemačkom menadžeru koji je najvećim dijelom i koncipirao taj model.
U ovom trenutku 5,5 miliona osoba prima Burgergeld. Samohrani roditelji ili osobe koje same žive u domaćinstvu primaju 563 eura mjesečno. Kod parova je to 506 eura po osobi. Visina mjesečne pomoći za djecu ovisi o starosnoj dobi i iznosi između 357 i 471 euro po djetetu.
Državnim budžetom se pokrivaju troškovi zdravstvenog osiguranja za primatelje socijalne pomoći, troškovi smještaja (stanarina i režije), a osim toga, primatelji Burgergelda od države dobijaju i novac za uređenje stana, odnosno novac za kupovinu školskih potrepština za svoju djecu.
Prosječna godišnja bruto plata u Njemačkoj za ovu godinu, po podacima Penzionog osiguranja, iznosi 45.358 eura. To je u prosjeku nešto manje od 3.800 eura bruto mjesečno. Visina neto plate ovisi o raznim faktorima. U nekim branšama su mjesečna primanja su znatno niža od prosjeka.
Zato se posljednjih mjeseci, posebno nakon uvođenja Burgergelda, često diskutiralo i o pitanju isplati li se uopće raditi u Njemačkoj, odnosno je li aktuelni sistem dugoročno održiv. Iz opozicionog CDU-a, Kršćansko-socijalne unije (CSU) i AfD-a stizali su prigovori da savezna vlada demotivira ljude da svaki dan idu na posao. U vladi su to negirali.
Skupa socijalna država
Burgergeld u Njemačkoj primaju i ljudi koji su zbog rata morali napustiti Ukrajinu. Često se može čuti zahtjev da se takva praksa promijeni. U ovom trenutku, prema podacima Savezne agencije za rad, 720.000 ljudi iz Ukrajine prima socijalnu pomoć.
Za Burgergeld je njemačka vlada u ovogodišnjem budžetu planirala 41 milijardu eura. Prvobitno je bilo planirano “samo” 37,6 milijardi. Dakle, Burgergeld košta porezne obveznike više nego što je politika izračunala.
U ovoj godini će se za isplatu Burgergelda, za pomoć nezaposlenima i drugim socijalno ugroženim grupama te penzionerima, iskoristiti 176 milijardi eura. To je znatno više od trećine saveznog budžeta.
Može li se ukinuti isplata Burgergelda
Carsten Linnemann bi htio u potpunosti ukinuti isplatu Burgergelda nekim ljudima, zato što se prema njegovom mišljenju u Njemačkoj ionako previše novca troši na socijalu. No, teško je ukinuti pomoć onima kojima je ona potrebna. Osim toga, zakonski je zabranjeno kompletno ukidanje socijalne pomoći.
O tome je već prije nekoliko godina odlučivao i Ustavni sud Njemačke. Sud je tada argumentirao da država mora osigurati egzistencijalni minimum za dostojanstven život.
S druge strane, primatelji socijalne pomoći su dužni prisustvovati terminima u Zavodu za zapošljavanje (u Njemačkoj se on zove Savezna agencija za rad), gdje ih se savjetuje kako pronaći novo radno mjesto, ali i nude konkretna zaposlenja te se od njih očekuje da te ponude i prihvate. Ako ne prihvate, država ih može kazniti, npr. rezanjem mjesečnih doznaka u iznosu i do 30 posto pomoći.
Politolog von Lucke smatra da još pritiska ili čak prijetnja kompletnim ukidanjem pomoći, ne bi riješilo problem. S druge strane bi se tim potezom, kako je ukazao, samo prekršila spomenuta odluka Ustavnog suda.
Glavni sekretar Slobodnih demokrata (FDP), kao jedne od vladajućih stranaka u Njemačkoj, Bijan-Djir-Sarai je nedavno potvrdio da savezna vlada planira određena zaoštravanja pravila po pitanju Burgergelda. Prema njegovim riječima, radi se o oštrijim sankcijama za one koji uopće nisu spremni preuzeti neki posao, tj. ne žele raditi.
Kriza i manjak novca
Njemačka je u ekonomskoj krizi, novca nema puno. Pitanje je i kako će izgledati naredni budžeti, odnosno hoće li savezna vlada zaista moći realizirati svoje planove i hoće li imati dovoljno novca za sve planirane izdatke.
Zato njemačke stranke razmišljaju i o tome gdje bi se moglo uštedjeti po pitanju socijalnih izdataka. Politolog von Lucke to vidi ovako.
“Itekako je nužno da se u prvi plan malo više stave zahtjevi (prema primateljima socijalne pomoći). Sankcije su po pitanju Burgergelda dozvoljene kako bi se spriječila zloupotreba”, zaključio je von Lucke.
Svijet / Zanimljivosti
VIDEO Kinezi pokrenuli mračan projekt koji usporava rotaciju Zemlje: Posljedice bi mogle biti strašne
Kada je Kina 2006. godine završila izgradnju brane Tri klanca, najveće hidroelektrane na svijetu, projekt je označen kao historijski tehnološki i energetski podvig. Smještena na rijeci Yangtze, zapadno od grada Yichanga u provinciji Hubei, izgradnja brane trajala je 17 godina i koštala 37 milijardi dolara. Danas generira oko 0,54 TWh električne energije dnevno, dovoljno za opskrbu 5,4 miliona domaćinstava na mjesec dana.
Osim proizvodnje energije, kineska vlada istaknula je kako je brana ključna za sprječavanje katastrofalnih poplava u nižim područjima zemlje. Međutim, iza tog grandioznog projekta krije se visoka cijena – kako za ljude, tako i za planetu.
Da bi brana Tri klanca postala stvarnost, 1,5 miliona ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove. Njihov je odlazak omogućio potapanje 13 gradova i 140 naselja. No, šteta nije bila samo društvena. NASA je tokom godina izrazila zabrinutost zbog ekoloških posljedica, uključujući zagađenje, klizišta, povećanu seizmičku aktivnost te rizik od bolesti povezanih s vodom.
Na svojoj stranici Earth Observatory, NASA je istaknula: „Opsežnost projekta popraćena je ogromnim kontroverzama. Zabrinutosti uključuju ekološke posljedice, relokaciju 1,2 miliona ljudi te potapanje gradova, sela, arheoloških lokaliteta i odlagališta opasnog otpada.“ Osim toga, akumulacija vode u brani stvorila je promjene u ekosistemu, dok su zabilježene i promjene saliniteta u estuariju rijeke Yangtze.
Usporavanje Zemljine rotacije
Dok se o društvenim i ekološkim posljedicama naširoko raspravlja, manje je poznato da brana Tri klanca utječe i na samu rotaciju Zemlje. Naime, NASA objašnjava kako značajne promjene u masi na Zemlji – poput ogromnih količina vode pohranjenih u brani – mogu utjecati na način na koji se planeta okreće.
Dr. Benjamin Fong Chao, geofizičar iz NASA-inog Goddard Space Flight Centra, pojasnio je da brana ima kapacitet od 40 kubnih kilometara vode, što je jednako 10 biliona galona. Ova masa utječe na Zemljinu inerciju, što uzrokuje sitne promjene u dužini dana.
Primjerice, potres u Indijskom okeanu 2004. godine, koji je imao magnitudu od 9,1, smanjio je dužinu dana za 2,68 mikrosekundi. S druge strane, puni kapacitet brane Tri klanca povećava dužinu dana za 0,06 mikrosekundi. Također, pomiče Zemljin pol za otprilike dva centimetra.
Šta nam ovo govori o budućnosti?
Iako su te promjene minimalne i usporedive s onima koje uzrokuju prirodne katastrofe, one ipak otvaraju važna pitanja o dugoročnim posljedicama ljudskih aktivnosti na planetu.
Kina već planira izgradnju još veće hidroelektrane na rijeci Yarlung Zangbo, koja bi mogla biti tri puta snažnija od brane Tri klanca. Ova ideja izazvala je nove zabrinutosti među ekolozima zbog potencijalno još većih posljedica.
Dok se suočavamo s izazovima poput klimatskih promjena i prenamjene prirodnih resursa, priča o brani Tri klanca podsjeća nas da svaka intervencija u prirodu dolazi s neočekivanim posljedicama – ponekad na nivoima koje tek počinjemo razumijevati.
Svijet / Zanimljivosti
Zekanović i Plenković se složili – “Balkan je sinonim za nazadno društvo pod utjecajem pravoslavlja i islama!”
Nakon jednomjesečne pauze zastupnici Hrvatskog sabora vratili su se u klupe u srijedu 15. januara. Bila je to prilika da hrvatski premijer Andrej Plenković i njegovi ministri odgovore na mnoga neugodna pitanja nakon teškog izbornog poraza njihovog kandidata Dragana Primorca na predsjedničkim izborima.
Sjednica je počela hvalospjevima predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića (HDZ) prvom predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu. Podsjetio je Jandroković da je prije tačno 33 godine, 15. januara 1992. godine, Hrvatska postala međunarodno priznata država, a istoga datuma, 15. januara 1998. godine završena mirna reintegracija Hrvatske.
Zbog ciljeva koje je vizionarski zacrtao predsjednik Franjo Tuđman i koje smo uspjeli ostvariti, Hrvatska današnji trenutak dočekuje kao stabilna, sigurna i snažno međunarodno pozicionirana zemlja. U potpunosti smo integrirani u Europsku uniju i NATO, osnaženi brojnim gospodarskim postignućima i pozitivnim pokazateljima. S takvom se respektabilnom stečevinom ne smijemo poigravati. Pogotovo danas, u vremenu koje zahtijeva krajnju trezvenost, razboritost i mudrost u vođenju države. A od svih nas koji djelujemo u javnom prostoru – i posebnu odgovornost za izgovorenu riječ”, kazao je Jandroković.
Bio je to, slučajno ili ne, simboličan uvod za skandal koji će uslijediti tokom sjednice i koji će potvrditi da se Hrvatska u političkom smislu malo ili nikako odmakla od vremena Franje Tuđmana obilježenog profašističkim iluzijama o posebnosti i supremaciji Hrvatske nad njenim okruženjem.
Zekanović: Balkan je sinonim za nazadno društvo pod utjecajem pravoslavlja i islama
Potaknut čestim pominjanjem Zapadnog Balkana od kolega u saboru, Hrvoje Zekanović iz Hrvatske demokršćanske stranke, bliskog partnera vladajućeg HDZ-a, iznio je niz skandaloznih tvrdnji o hrvatskom susjedstvu koje su nažalost u hrvatskoj javnosti prošle neopaženo.
“Nisam jedini u ovoj sabornici koji je alergičan na pojam Balkan, pa da ga samo kratko definiramo. Pojam Balkanski poluotok zapravo uopće ne postoji. Odnosno, ne može postojati jer je veza od Tršćanskog zaljeva odnosno Riječkog zaljeva pa do Crnog mora veća nego što je od Tršćanskog zaljeva do Sjevernog mora. Dakle, ono što ima veću povezanost ne može biti poluotok.
Nadalje, Balkan geografski možemo definirati kao prostor južnije od Save, istočnije od Drine ili istočnije od planine Balkan. Hrvatska je mediteranska, srednjoevropska ili panonska zemlja, nije zemlja Balkana. Tako da, evo, pokušavamo na svaki mogući način da se Hrvatska, ali i Bosna i Hercegovina, ne spominju u kontekstu Balkana. Balkan je sinonim za nazadno društvo, za kulturološki pojam… Mi smo zemlja koja je pod utjecajem kršćanstva, dijelom protestantizma, malim dijelom pravoslavlja i islama, a dok je Balkan isključivo pod utjecajem ove zadnje dvije religije (pravoslavlja i islama)”, kazao je Zekanović u saboru i nažalost nije izazvao nikakvu negativnu reakciju niti osudu.
Čak štaviše, dobio je podršku od premijera Plenkovića koji se složio sa ovim šovinističkim istupom Zekanovića.
“Što se toga tiče, slažem se sa vama. Mislim da smo to već u ovom visokom domu rješavali početkom dvijetisućitih”, kazao je Plenković.
Inače, od svih HDZ-ovih koalicijskih partnera, osim DP-ovog ministra gospodarstva Ante Šušnjara, Zekanović je jedini koji je bio viđen u štabu Dragana Primorca u izbornoj noći.
(Samir Begović / SB)
Svijet / Zanimljivosti
Bosnu i Hercegovinu će na inauguraciji Donalda Trumpa predstavljati ambasador Sven Alkalaj
Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, niti jedan političar iz Bosne i Hercegovine nije dobio pozivnicu, a Alkalaj je pozivnicu dobio kao ambasador u Washingtonu.
Također, treba reći da BiH nije iznimka u ovom pogledu. Susjedne zemlje, odnosno Hrvatska, Crna Gora i Srbija, također neće imati predstavnike na ovom događaju, osim svojih ambasadora.
Pored samog polaganja zakletve, Alkalaj je dobio pozivnicu i za druge događaje povezane s tranzicijom vlasti u SAD-u.
Tako će Alkalaj predstavljati BiH na pobjedničkom okupu nazvanom “Make America Great Again”, koji se održava 19. januara, odnosno dan prije inauguracije, a čiji je domaćin upravo Trump.
Na dan inauguracije, Alkalaj je dobio pozivnicu i za predsjedničku paradu, koja dolazi nakon polaganja zakletve, kao i za predsjednički bal, koji se održava navečer.
Što se tiče državnika koji će prisustvovati samoj inauguraciji, riječ je o osobama koje je Trump lično pozvao na ovaj događaj.
Među njima su predsjednik Argentine Javier Milei, premijerka Italije Giorgia Meloni, ministri vanjskih poslova Indije Subrahmanyam Jaishankar i Japana Takeshi Iwaya, predsjednik El Salvadora Nayib Bukele, te lider Ekvadora Daniel Noboa.
Pozivnicu je dobio i predsjednik Kine Xi Jinping, ali će umjesto njega doći potpredsjednik Han Zheng. Poziv je odbio premijer Mađarske Viktor Orban.
Od drugih političara, izdvajaju se lider stranke Reform UK Nigel Farage, radikalni desničar iz Francuske Éric Zemmour, bivši premijer Poljske Mateusz Morawiecki, lider populističke stranke Vlaams Belang iz Belgije Tom Van Grieken, bivši predsjednik Brazila Jair Bolsonaro, liderka AfD-a Alice Weidel, lider španske stranke Vox Santiago Abascal, te desničar iz Portugala i predsjednik stranke Chega André Ventura.
Svijet / Zanimljivosti
Žena iz BiH odlazila u Austriju samo po novac od socijale i odmah se vraćala kući
Austrijski mediji jučer prenose slučaj još jedne prevare u vezi Zavoda za zapošljavanje (AMS- Arbeitsmarktservice), a čiji je glavni akter žena iz Bosne i Hercegovine.
Kako prenose mediji, ona je bila prijavljena u Austriji i vodila se na Zavodu za zapošljavanje, od kojeg je kao nezaposlena dobijala mjesečnu pomoć.
Međutim, nakon anonimne dojave otkriveno je da ona uopće ne živi u Austriji, već da u ovu zemlju dolazi samo da podigne novac od socijale.
Kako prenose mediji, ova državljanka BiH je vjerovatno, kao i mnogi drugi, mislila da Austrija daje pomoć bez ikakve potvrde ili provjere.
Međutim, to uvjerenje joj se sad vratilo kao bumerang. kako prenos mediji, ona je redovno i uredno dolazila na sve zakazane sastanke sa AMS, podigla bi novac i odmah se vratila u BiH. Ali, očigledno je to neko znao i poslao anonimnu dojavu u AMS.
Nakon provjere utvrđeno je da je ova žena zaista to radila.
Ona sad cijeli iznos koji je primila preko AMS mora da vrati u ratama, a sleduje je i velika novčana kazna, prenose Nezavisne.
Svijet / Zanimljivosti
Netanyahuov ured potvrdio sporazum o primirju: Ovo su tri faze iz kojih se sastoji
Ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua objavio je u petak da je “postigao dogovor o oslobađanju talaca” koji se nalaze u Pojasu Gaze, dodajući da je sastanak sigurnosnog kabineta planiran za kasnije danas.
“Pregovarački tim je obavijestio premijera Benjamina Netanyahua da su postignuti dogovori za oslobađanje talaca”, stoji u saopćenju njegova ureda.
Ured premijera u četvrtak je optužio Hamas za odustajanje od ključnih tačaka sporazuma kako bi se izvukli ustupci u posljednjem trenutku, što je Hamas negirao.
“Premijer je naredio političkom i sigurnosnom kabinetu da se sastane (u petak). Vlada će se zatim sastati kako bi odobrila dogovor”, rekao je Netanyahuov ured.
Dodao je da su porodice talaca obaviještene i da se priprema njihov doček.
Ako ga odobri izraelska vlada, sporazum o primirju započeo bi u nedjelju i uključivao bi razmjenu izraelskih talaca za palestinske zarobljenike. Uvjeti za trajni prekid borbi bit će finalizirani u kasnijem koraku.
Tri faze sporazuma
Kako je prenijela Al Arabija, pozivajući se na izvore upoznate sa pregovorima, sve strane su potpisale sporazum.
U prvoj fazi sporazuma, koja traje šest sedmica, podrazumijeva se postepeno povlačenje izraelskih snaga iz Gaze, kao i oslobađanje 33 Izraelca, uključujući žene, djecu i muškarce starije od 50 godina, kao i dva zarobljena američka državljanina.
Pregovori za drugu fazu sporazuma počet će 16. dana od početka prve faze, a ta faza će vjerovatno obuhvatiti oslobađanje svih preostalih izraelskih talaca koje drži palestinska militantna grupa Hamas, trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelskih trupa iz Gaze, u zamjenu za oslobađanje više od 1.000 palestinskih zatvorenika.
Treća faza će obuhvatiti vraćanje svih preostalih tijela i početak obnove Gaze pod nadzorom Egipta, Katara i Ujedinjenih nacija.
Dogovor su u srijedu objavili posrednici Katar i Sjedinjene Države.
Svijet / Zanimljivosti
Austrija: Bivša djevojka prijavila Bosanca da je ucjenjivao eksplicitnim snimkom, uslijedio je – šokantan preokret
Državljanina (37) Bosne i Hercegovine pojavio se jučer na optuženičkoj klupi Regionalnog suda u Inzbruku zbog optužbi bivše djevojke da ju je ucjenjivao eksplicitnim snimcima.
Kako prenose austrijski mediji, cijeli slučaj datira još iz 2012. godine kada su državljanin BiH i žena iz Tirola započeli vezu na daljinu, jer on navodno živi u Francuskoj. Nakon nekoliko sastanaka shvatili su da nemaju zajedničku budućnost i veza se raspala. Međutim, kod njega su navodno ostali njeni eksplicitni snimci.
Prema optužnici, on je od nje tražio 5.000 eura (skoro 10.000 KM) za ovaj snimak, ali ju je i ucjenio da se uda za njega. Međutim, optuženi je danas rekao da baš ništa od toga nije istina.
– Sve je bilo apsolutno drugačije, rekao je on pred sudijom i dodao:
– Istina, ona jeste potrošila 5.000 eura, ali ih je potrošila na zajedniči odmor, putovanja, dolaske da se vidimo. Kada je riječ o snimku, on jeste postojao, ali joj nikada nisam prijetio da ću ga objavitii niti sam je ucjenjivao. Štaviše, kada smo raskinuli, ja sam izbrisao taj video snimak.
Ipak, pred sami kraj ročišta, koje je, ispostavit će se, bilo i posljednje, došlo je do velikog preokreta. Naime, 35-godišnjakinja iz Tirola je rekla da se odjednom ne sjeća nikakve ucjene te da su njih dvoje opet u dobrim odnosima.
Sudiji na kraju nije preostalo ništa drugo nego da donese oslobađajuću presudu za državljanina BiH, prenose Nezavisne.
-
Cazinprije 6 dana
Krajiški ponos na Šampion Junior Kupu Sarajevo 2025: Naši mladi nogometaši briljirali!
-
BiHprije 6 dana
Njemačka firma trebala zaposliti stotine radnika u FBiH, ali sad se premišlja
-
USKprije 6 dana
Bh. državljanin uhapšen u Šri Lanci zbog krijumčarenja kokaina je internacionalni karate sudija iz Bihaća
-
BiHprije 6 dana
Konaković: Ne sumnjam da će SDA podržati Sanju Vulić jer u meni vide svoj najveći problem
-
USKprije 7 dana
Advokat Samira Dizdarevića: Moj klijent je bio u zabludi, mislio je da može nositi oružje kao u Americi
-
BiHprije 6 dana
Za dio BiH izdato upozorenje: Budite spremni na smetnje, strukturalna oštećenja i rizik za povrede…