Svijet / Zanimljivosti
I u Njemačkoj oštra rasprava o socijalnoj pomoći: Postavlja se pitanje da li uopće raditi
On nije bilo koji CDU-ov političar. On je moćan glavni sekretar stranke, de facto broj 2, desna ruka stranačkog šefa Friedricha Merza. Dakle, vjeruje da najmanje 100.000 ljudi u Njemačkoj nepravedno prima državnu pomoć, odbijajući preuzeti posao koji im ponudi Ured za zapošljavanje.
Burgergeld je vrsta socijalne pomoći kojom se pokrivaju temeljni životni troškovi, obuhvatajući oblik državne pomoći ljudima da osiguraju egzistencijalni minimum. Tu vrstu pomoći primaju oni koji vlastitim prihodima ne mogu pokriti troškove života. Razlozi za to mogu biti razni. Neko dobije otkaz i ostane bez radnog mjesta, neko ode u stečaj s vlastitim biznisom ili zbog bolesti više ne može raditi.
Razlika između pomoći za nezaposlene i Burgergelda jete ta što nezaposleni pomoć države primaju u načelu samo u prvih 12 mjeseci nakon što ostanu bez posla dok se Burgergeld isplaćuje toliko dugo koliko je potrebna finansijska podrška.
“Opravdana debata oko socijalne pomoći”
Za broj od 100.000 ljudi, koji spominje čelnik CDU-a, ne postoje nikakvi statistički dokazi. No, bez obzira na to, nakon Linnemannove izjave se rasplamsala diskusija oko socijalnih davanja njemačke države.
Linnemann je iz redova svoje konzervativne stranke dobio podršku, ali bilo je i kritika. Iz redova Zelenih, stranke na vlasti, opozicione Ljevice, a i udruženja za socijalnu zaštitu su Linnemannu predbacili populizam.
Politolog Albrecht von Lucke je u razgovoru za Deutsche Welle (DW) kazao da je ta debata opravdana. No, napomenuo je da treba voditi računa o trenutku u kojem se dogodila ta izjava – mjesec dana uoči važnih izbora u tri savezne pokrajine na istoku Njemačke.
“Imam dojam da CDU u vremenima ove predizborne kampanje svjesno pojačava pritisak na primatelje Burgergelda, i to zato što se i sam CDU nalazi pod pritiskom (desničarske) Alternative za Njemačku (AfD) i (ljevičarskog) Saveza Sahre Wagenknecht (BSW)”, konstatirao je von Lucke.
Te dvije, kako piše DW, populističke stranke dosta dobro kotiraju u aktuelnim anketama.
Ko prima koliko Burgergelda
Burgergeld je uveden početkom prošle godine, i to uz podršku CDU-a. Riječ je o modelu socijalne pomoći koji je naslijedio isplatu državne pomoći nezaposlenima Arbeitslosengeld II, koji se ranije najčešće kolokvijalno nazivao Hartz IV, po Peteru Hartzu, nekadašnjem njemačkom menadžeru koji je najvećim dijelom i koncipirao taj model.
U ovom trenutku 5,5 miliona osoba prima Burgergeld. Samohrani roditelji ili osobe koje same žive u domaćinstvu primaju 563 eura mjesečno. Kod parova je to 506 eura po osobi. Visina mjesečne pomoći za djecu ovisi o starosnoj dobi i iznosi između 357 i 471 euro po djetetu.
Državnim budžetom se pokrivaju troškovi zdravstvenog osiguranja za primatelje socijalne pomoći, troškovi smještaja (stanarina i režije), a osim toga, primatelji Burgergelda od države dobijaju i novac za uređenje stana, odnosno novac za kupovinu školskih potrepština za svoju djecu.
Prosječna godišnja bruto plata u Njemačkoj za ovu godinu, po podacima Penzionog osiguranja, iznosi 45.358 eura. To je u prosjeku nešto manje od 3.800 eura bruto mjesečno. Visina neto plate ovisi o raznim faktorima. U nekim branšama su mjesečna primanja su znatno niža od prosjeka.
Zato se posljednjih mjeseci, posebno nakon uvođenja Burgergelda, često diskutiralo i o pitanju isplati li se uopće raditi u Njemačkoj, odnosno je li aktuelni sistem dugoročno održiv. Iz opozicionog CDU-a, Kršćansko-socijalne unije (CSU) i AfD-a stizali su prigovori da savezna vlada demotivira ljude da svaki dan idu na posao. U vladi su to negirali.
Skupa socijalna država
Burgergeld u Njemačkoj primaju i ljudi koji su zbog rata morali napustiti Ukrajinu. Često se može čuti zahtjev da se takva praksa promijeni. U ovom trenutku, prema podacima Savezne agencije za rad, 720.000 ljudi iz Ukrajine prima socijalnu pomoć.
Za Burgergeld je njemačka vlada u ovogodišnjem budžetu planirala 41 milijardu eura. Prvobitno je bilo planirano “samo” 37,6 milijardi. Dakle, Burgergeld košta porezne obveznike više nego što je politika izračunala.
U ovoj godini će se za isplatu Burgergelda, za pomoć nezaposlenima i drugim socijalno ugroženim grupama te penzionerima, iskoristiti 176 milijardi eura. To je znatno više od trećine saveznog budžeta.
Može li se ukinuti isplata Burgergelda
Carsten Linnemann bi htio u potpunosti ukinuti isplatu Burgergelda nekim ljudima, zato što se prema njegovom mišljenju u Njemačkoj ionako previše novca troši na socijalu. No, teško je ukinuti pomoć onima kojima je ona potrebna. Osim toga, zakonski je zabranjeno kompletno ukidanje socijalne pomoći.
O tome je već prije nekoliko godina odlučivao i Ustavni sud Njemačke. Sud je tada argumentirao da država mora osigurati egzistencijalni minimum za dostojanstven život.
S druge strane, primatelji socijalne pomoći su dužni prisustvovati terminima u Zavodu za zapošljavanje (u Njemačkoj se on zove Savezna agencija za rad), gdje ih se savjetuje kako pronaći novo radno mjesto, ali i nude konkretna zaposlenja te se od njih očekuje da te ponude i prihvate. Ako ne prihvate, država ih može kazniti, npr. rezanjem mjesečnih doznaka u iznosu i do 30 posto pomoći.
Politolog von Lucke smatra da još pritiska ili čak prijetnja kompletnim ukidanjem pomoći, ne bi riješilo problem. S druge strane bi se tim potezom, kako je ukazao, samo prekršila spomenuta odluka Ustavnog suda.
Glavni sekretar Slobodnih demokrata (FDP), kao jedne od vladajućih stranaka u Njemačkoj, Bijan-Djir-Sarai je nedavno potvrdio da savezna vlada planira određena zaoštravanja pravila po pitanju Burgergelda. Prema njegovim riječima, radi se o oštrijim sankcijama za one koji uopće nisu spremni preuzeti neki posao, tj. ne žele raditi.
Kriza i manjak novca
Njemačka je u ekonomskoj krizi, novca nema puno. Pitanje je i kako će izgledati naredni budžeti, odnosno hoće li savezna vlada zaista moći realizirati svoje planove i hoće li imati dovoljno novca za sve planirane izdatke.
Zato njemačke stranke razmišljaju i o tome gdje bi se moglo uštedjeti po pitanju socijalnih izdataka. Politolog von Lucke to vidi ovako.
“Itekako je nužno da se u prvi plan malo više stave zahtjevi (prema primateljima socijalne pomoći). Sankcije su po pitanju Burgergelda dozvoljene kako bi se spriječila zloupotreba”, zaključio je von Lucke.
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u govoru o stanju nacije da Ukrajina neće postati članica EU dok je to protiv interesa Mađarske.
Orban, kritičar zapadne vojne pomoći Ukrajini u ratu s Rusijom, kazao je da bi ulazak Ukrajine u EU “uništio mađarske poljoprivrednike, ali ne samo njih već čitavu mađarsku ekonomiju”, javlja Hina.
Što se tiče Evropske unije, optužio ju je da “samo želi popustljivu vladu u Mađarskoj”.
“Rat se bliži kraju. Ovdje se zapravo i ne radi o Ukrajini, već je to rat oko teritorija koji se zove Ukrajina, a koji je bio zona sukoba između NATO-a i Rusije, koji je bio pod nadzorom NATO-a”, rekao je Orban i dodao da ne razumije zašto su evropski i američki liberali mislili da će Rusi to mirno posmatrati.
Po njegovim riječima, Amerikanci su sada izbacili “kosture iz ormara” i razotkrili duboko korumpiranu i represivnu mašinu moći koja je iz budžeta SAD-a pumpala milijarde u pseudocivilne organizacije, kupovala novinare, sudije i tužitelje, političare, fondacije, birokrate – golemi stroj koji je upravljao liberalnim svijetom.
“Mađarska se pobunila prva”
Rekao je da se Mađarska pobunila prva, a tek su onda došle Sjedinjene Države.
“Nakon Mađarske pobunio se i SAD. Ali nemojmo vjerovati da će uspješna pobuna Amerike donijeti pobjedu Mađarskoj. Oni ne mogu pobijediti umjesto nas, mogu nam samo poboljšati izglede. Predsjednik (Donald) Trump nije naš spasitelj, već naš saborac”, istaknuo je Orban.
Donald Trump nije jedini predsjednik koji zna za loš posao kad ga vidi.
Odbijanje Volodimira Zelenskog da potpiše gotovo polovinu minerala rijetkih zemalja u svojoj zemlji za vrlo malo budućih jamstava jedan je od mnogih razloga zašto je Trump razbjesnio svog kolegu u Kijevu.
Ukrajinski predsjednik jasno je dao do znanja da će iskorištavanje dragocjenih geografskih i energetskih resursa njegove zemlje biti jedan od načina za obnovu ekonomije i gradova nakon konačnog završetka rata. Ali ponuda koju je ponudio ministar financija Scott Bessent, iako je američki zvaničnici hvale kao velikodušnu ljestvicu prosperiteta za Ukrajinu, zapravo uopće nije “dogovor”, piše CNN.
Međutim, pruža uvid u Trumpov pogled na vanjsku politiku i njegovu percepciju rata nakon što je preokrenuo, barem retorički, potporu Bidenove administracije napadnutoj stranci i bacio se iza osvajača.
Kao i s njegovim planom da preseli sve Palestince iz Gaze kako bi SAD mogao izgraditi “rivijeru” odmarališta na plaži, čini se da su predsjednikovi motivi više ukorijenjeni u izvlačenju najboljeg potencijalnog novčanog povrata za Sjedinjene Države nego u pravednom rješavanju ubojitog sukoba koji ugrožava svijet.
Trump odražava skepticizam među svojim biračima prema desecima milijardi dolara vojne i financijske pomoći koju je Bidenova administracija poslala Ukrajini nakon što su je prije tri godine nezakonito napale snage ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ali Trumpov transakcijski pristup predstavlja razbijanje vanjskopolitičkih vrijednosti kojima su Sjedinjene Države težile desetljećima, uključujući načelo da moćne nacije ne bi trebale napadati manje, što je Washington ugradio u povelju Ujedinjenih naroda.
Njegov pritisak na Ukrajinu, žrtvu sukoba, također je tvrdokorni pokušaj da se iskoristi nacija u najmračnijem trenutku. Dok je Putin odrezao velike dijelove njezina teritorija, Trump traži veliki dio njezina rudnog bogatstva po niskoj cijeni. “Dogovor” prilično izgleda kao oblik iznude koji je Trump već jednom pokušao nad Zelenskim – plutajuća vojna pomoć kao poticaj za njega da najavi istragu protiv Joea Bidena, što je dovelo do Trumpova prvog opoziva.
Ipak, Bijela kuća kaže da Zelenski nema drugog izbora nego potpisati pakt o otplati američkim poreznim obveznicima za pojas Kijeva – iako ne sadrži nikakva jamstva da će Washington nastaviti s pristizanjem pomoći u budućnosti.
“Predsjednik Trump očito je trenutno jako frustriran predsjednikom Zelenskim”, rekao je u četvrtak savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz. “Činjenica da nije došao za stol, da nije bio voljan iskoristiti priliku koju smo ponudili – mislim da će na kraju doći do te tačke, i nadam se vrlo brzo.”
Zapanjujući američki preokret
Sukob oko sporazuma o rijetkim zemljinim mineralima dolazi usred ozbiljnog pogoršanja odnosa SAD-a sa Zelenskim, potaknuto Trumpovim prihvaćanjem ruske propagande o ratu, uključujući lažne optužbe da je ukrajinski čelnik započeo sukob i da je on diktator. Autokrat u ovoj situaciji je Putin, koji je vodio Rusiju 25 godina, zatvarao svoje protivnike, slamao slobodni tisak i održavao lažne izbore. I započeo je rat.
Zapanjujući američki preokret u ratu produbio se u četvrtak dok se Trumpova administracija nagađala s članovima G7 oko zajedničke izjave kojom se obilježava treća godišnjica invazije, pri čemu su se američki diplomati opirali spominjanju “ruske agresije” u dokumentu.
Dužnosnici su za CNN rekli da se druge članice G7 boje da će Rusiji dati još jednu pobjedu, nakon što su SAD stale uz Putina oko nekih njegovih zahtjeva za konačnim mirom prije ovotjednih pregovora u Saudijskoj Arabiji.
Dok Trump kaže da je uvjeren da Putin želi zaustaviti rat i da ozbiljno razmišlja o miru, američke i savezničke obavještajne službe manje su optimistične. Tri izvora upoznata sa zapadnim obavještajnim službama rekla su za CNN-ovu Katie Bo Lillis i Natashu Bertrand da je Putin i dalje fiksiran ili na pripajanje Ukrajine Rusiji ili na stvaranje male, slabe države koja ovisi o Moskvi. “Ako biste dobili prekid vatre, onda je prekid vatre samo vrijeme da se Putin odmori i naoruža i vrati i dobije ostatak onoga što želi”, rekao je jedan od izvora. “Nismo vidjeli nikakve naznake da su se njegove ambicije promijenile.”
Događaji od posljednjih nekoliko dana, zbog kojih se Ukrajinci osjećaju izdano, američki saveznici uznemireni, a čak i neki republikanski senatori ogorčeni, obnovili su raspravu o Trumpovim motivima i kako će oni utjecati na izglede za pošten mirovni sporazum.
Pokreće li predsjednika osobni animozitet prema Zelenskom? Ili prezir prema manjoj naciji u nevolji, dok nastoji preusmjeriti američku vanjsku politiku za promicanje sustava sfera utjecaja koji na samitima supersila kontroliraju moćnici poput njega, Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga?
Ili Trump, kao što je često činio prije, odabire tvrdolinijašku poziciju jednostavno kako bi sebi stvorio prostor za pregovore? Može li njegovo prihvaćanje mnogih Putinovih govora i čvrsto oslanjanje na Zelenskog biti osmišljeno kako bi namamilo ruskog predsjednika za stol na tešku sesiju pregovaranja? Dakako, Trumpov dobar odnos s Putinom mogao bi ga pozicionirati, više nego bilo kojeg drugog zapadnog čelnika, da utječe na ponašanje Rusije i potencijalno izvuče ustupke.
Mir koji traje; dopušta Ukrajini da nastavi postojati kao neovisna, suverena država; izbjegava nagraditi Putinov ekspanzionizam; i spasiti milione života bilo bi veliko postignuće u naslijeđu za Trumpa. Trenutni rat riječima između Washingtona i Kijeva ne isključuje eventualne i ozbiljne pregovore — i uskoro će biti zaboravljen ako se može postići mir. Ipak, Trump tek treba pokazati dokaze da sastavlja pametan plan koji će nazvati Kremljovim blefom. Trumpove divlje riječi često uzrokuju pretjeranu reakciju njegovih kritičara, ali riječi su u ovom slučaju važne – budući da predsjednik zamagljuje osnovne činjenice o tome što je uzrokovalo rat, što je temeljna mana čelnika koji se postavlja da vodi mirovne pregovore.
Trumpovo papagajsko ponavljanje mnogih Putinovih pozicija također je obnovilo raspravu o njegovoj fascinaciji ruskim čelnikom, zbog koje je u svom prvom mandatu javno odbacio procjene vlastitih obavještajnih agencija da se Rusija miješala u izbore 2016.
Trumpovo najnovije favoriziranje Putina izazvalo je grubi javni i emocionalni prijekor od strane ključnog republikanskog senatora koji se suočava s ponovnim izborom 2026. Thom Tillis iz Sjeverne Karoline rekao je da se slaže s većinom predsjednikovih instinkta o nacionalnoj sigurnosti, ali je dodao:
“Ko god vjeruje da postoji prostor za Vladimira Putina i budućnost stabilnog svijeta, bolje da ide u Ukrajinu, bolje da ide u Evropu.” Tillis je nastavio o Putinu: “Bolje im je da ulože vrijeme da shvate da je ovaj čovjek rak i najveća prijetnja demokraciji u mom životu. I to će biti rak koji se širi u Južno kinesko more, u Tajvan i metastazira širom svijeta.”
Svijet / Zanimljivosti
Trump poručio da Kanada smije zadržati svoju himnu kada postane 51. američka država
“Mislim da će Kanada, znate, morati plaćati carine na automobile, drvenu građu, naftu i plin, itd., a oni dobijaju 95% svojih proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da moraju postati 51. država”, rekao je Trump na večeri republikanske Udruge guvernera u četvrtak u Washingtonu, DC.
O međunarodnoj hokejaškoj utakmici u Montrealu, gdje je američka nacionalna himna dočekana zvižducima Kanađana prije utakmice, Trump je primijetio kako vjeruje da će oni “u konačnici” doći hvaliti nacionalnu himnu.
“Morat ćemo se dogovoriti… jer mi se sviđa ‘O Kanada'”, misleći na kanadsku nacionalnu himnu. To je prekrasna stvar. Mislim da ćemo je morati zadržati za 51. državu”, kazao je Trump.
Trump je kanadskog premijera Justina Trudeaua nazvao “guvernerom” i naveo da on radi “predivan posao”.
“Mislim da ga je to zapravo koštalo izbora, ako to želite znati, ali to ćemo još vidjeti… Gledamo Grenland i moramo vratiti Panamski kanal”, dodao je.
Ranije ovog mjeseca, Trudeau je ustvrdio da Trumpova nedavna fiksacija na “apsorpciju Kanade” predstavlja ozbiljnu zabrinutost.
Obraćajući se poslovnim liderima tokom vanrednog summita u Torontu, Trudeau je upozorio da Trumpov interes proizlazi iz golemih rezervi kritičnih minerala u Kanadi.
“Ovo je prava stvar”, izjavio je Trudeau, obraćajući se skupini poslovnih i radničkih vođa.
Summit je sazvan kao odgovor na Trumpovu prijeteću prijetnju nametanjem carina od 25 posto na sav kanadski uvoz. Trudeau je nastojao povećati koordinaciju među poslodavcima kako bi se suprotstavio potencijalnom ekonomskom padu i zaštitio interese Kanade.
Klix
Na Dolcu, najpoznatijoj i najvećoj pijaci u Zagrebu, pojavile su se prve trešnje po cijeni od 35 eura (oko 70 maaka) za kilogram, što je ostavilo bez teksta kupce na ovoj tržnici. Ne samo Zagrepčane, već i strance.
Dnevnik hrvatske Nove TV u reportaži sa Dolca, prenosi da su prve trešnje, iako proljeće još nije stiglo, iz Čilea, prodaju se po cijeni od 35 eura za kilogramm uz zaključak da trešnje u februaru nisu za svačiji džep, ali ni za one slabijeg srca.
Računica je da za kilogram prvih trešanja sa zagrebačkog Dolca možete pojesti i sasvim finu večeru u restoranu ili obaviti ozbiljan “ulov” u mesari ili ribarnici.
Prodavačica iz jedne ribarnice na Dolcu je rekla da, na primjer, za 28 eura (oko 55 maraka) može da se kupi čak pet kilograma srdele i nahrani cijeli komšiluk.
Mesar Štef kaže da po toj cijeni na Dolcu može da se kupi skoro kilogram bifteka, pet kilograma svinjskog ili tri kilograma junećeg buta bez kosti.
Ipak, Vanda koja se u Zagrebu našla na samo jedan dan odlučila je da kupi prve ovogodišnje trešnje, pa će ih, kaže, podijeliti sa prijateljicom, ali i uporediti sa onima iz Micihigana.
“Za mene penzionera ovo je puno”, rekao je za Dnevnik Nove TV penzioner Damir i dodao da on trešnje može samo da gleda.
Dvije turistkinje iz Izraela rekle su da prve trešnje u njihovoj zemlji koštaju 10 eura za kilogram.
Svijet / Zanimljivosti
Eksplozije autobusa potresle Tel Aviv: Netanyahu promptno naredio žestoku osvetu na Zapadnoj obali
Nije bilo žrtava, niti je bilo ko odmah preuzeo odgovornost za eksplozije koje su se dogodile kada su eksplozivne naprave postavljene na prazna vozila detonirale u kratkom vremenskom razmaku u gradovima Bat Jam i Holon, južno od izraelskog finansijskog centra.
U Bat Jamu, dvije bombe su eksplodirale na autobusima parkiranim u depou, saopćile su vlasti. Treća eksplozija prijavljena je u Holonu, od eksplozivne naprave postavljene na treći autobus.
Fotografije iz Bat Jama prikazuju dva izgorjela autobusa u depou i forenzičke stručnjake koji rade na mjestu događaja.
U međuvremenu, eksplozivna naprava koja nije detonirala pronađena je na četvrtom autobusu, saopćila je policija.Izrael je pojačao sigurnosne mjere i obustavio autobuski i željeznički saobraćaj širom zemlje nakon eksplozija, koje su u izjavi iz Netanyahuovog ureda nazvane “pokušajem izvršenja lanca masovnih bombaških napada na autobuse”.
Nakon sastanka s ministrom odbrane, šefom izraelskih odbrambenih snaga (IDF) te visokim sigurnosnim i policijskim zvaničnicima, Netanyahu je “naredio IDF-u da provede intenzivnu operaciju protiv centara terorizma” na Zapadnoj obali, navodi se u izjavi.
“Premijer je također naredio izraelskoj policiji i (Izraelskoj sigurnosnoj agenciji) da pojačaju preventivne aktivnosti protiv dodatnih napada u izraelskim gradovima”, dodaje se.
Eksplozije autobusa dogodile su se samo nekoliko sati nakon što je palestinska grupa Hamas predala četiri tijela.
Tijela su predana kao dio sporazuma o prekidu vatre postignutog prošlog mjeseca, koji se posljednjih sedmica čini nestabilnim dok se Izrael i Hamas međusobno optužuju za kršenje sporazuma.
Izrael je u četvrtak optužio Hamas za kršenje sporazuma vraćanjem ostataka u jednom kovčegu za koje je utvrđeno da ne odgovaraju nijednom taocu.
Pojačanje na Zapadnoj obali
Nakon eksplozija autobusa, izraelska vojska saopćila je da će u petak ujutro rasporediti tri dodatna bataljona na Zapadnu obalu.
“IDF nastavlja provoditi tekuće procjene situacije i spreman je proširiti ofanzivne aktivnosti”, navodi se u saopćenju.
Od Hamasovog napada 7. oktobra, Izrael provodi kampanju za koju tvrdi da je usmjerena na “militante na Zapadnoj obali”, koristeći taktike poput zračnih napada koje su ranije tamo bile gotovo nezamislive.
Izraelske odbrambene snage pokrenule su veliku kampanju – “Operaciju Željezni zid” – fokusiranu na sjevernu Zapadnu obalu prošlog mjeseca, samo dva dana nakon što je počeo prekid vatre u Gazi, navodeći da je cilj eliminirati “teroriste i terorističku infrastrukturu” te “sigurati da se terorizam ne vrati” nakon njenog završetka.
Operacija je raselila najmanje 40.000 Palestinaca sa sjeverne Zapadne obale iz njihovih domova, prema podacima UN-a.
UNRWA, agencija UN-a za palestinske izbjeglice, upozorila je prošle sedmice da je prisilno raseljavanje palestinskih zajednica na sjevernoj Zapadnoj obali eskaliralo “alarmantnim tempom”.
Agencija je navela da je Zapadna obala samo ove godine pretrpjela 38 zračnih napada, pri čemu postaju sve češći napredna oružja i kontrolirane detonacije, što označava “prelijevanje rata iz Gaze”.
Klix
Svijet / Zanimljivosti
Vučić pozvao “sarajevske sudije” da budu pametne: “Ako osudite Dodika, svi smo u problemu”
On smatra pravom političkom avanturom i neodgovornošću pravni progon protiv Dodika i misli da je to veoma loše, piše Klix.
Nada se, kaže, da će biti dovoljno razuma u Sarajevu jer je sveukupan pravni progon Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića “apsolutno besmislen”.
On je rekao da taj problem postoji ne samo da bi se progonili Dodik i Lukić “iz potpuno nepoznatog razloga”, nego da bi se poslao jasan signal Republici Srpskoj.
“To su stvari koje su potpuno neprihvatljive, ali sačekajmo da vidimo kako će sve da se završi. Nadam se da će biti dovoljno razuma. Sa oduševljenjem bih pozdravio oslobađajuću presudu”, rekao je Vučić.
Bišćanin Miron Muslić zaplakao: “Bosna je moja domovina, znači mi sve! Cvijet Srebrenice nosim jer mi duša traži”
Orban: “Ukrajina neće postati članica EU, predsjednik Trump je naš saborac”
Stanivuković o pozivu Dodika: Mi gledamo u naš Beograd, pitat ćemo maticu Srbiju
Dodik: Zatražit ćemo od Srbije da uđemo u konfederalni odnos. Granice se znaju, oko toga se ne mora više ratovati
Samo kašika ove žitarice dnevno dovoljna je za dobru probavu, jak imunitet i vitku liniju
Dodik: “Srpska će od srijede da živi svoj miran život…Zato meni sude tri sudije muslimana, tužilac je musliman…”
Dodikove prijetnje nisu nimalo bezazlene, sve podsjeća na 1992. godinu
Na ahiret preselio Pajalić (Mehmeda) Bećir
Razgovori o projektima i održivom povratku: Premijer USK ugostio predstavnike Bošnjaka iz RS
Na ahiret preselio Beganović (Bajre) Zlatko
Teška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
Cazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
Stevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
U subotu dženaza ubijenoj Ineli Selimović i njenom sinu, u Kalesiji proglašen dan žalosti
VIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
Vance šokirao izjavom: Ako Putin ne bude pregovorao, možemo vojsku poslati
Dodik iz Sremske Mitrovice: Ne podnosim pravo da drugačije misle, ako ne vole Srbiju, a žive ovdje
Tuzla City se oprostio od ubijenog dječaka (13) iz Kalesije: Bio je njihov golman
Bišćanka Jasmina Bešlagić kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda BiH
“Pao” diler u Bihaću: Pronađena veća količina droge
-
Cazinprije 6 danaTeška priča iz Cazina: Deterdžent, šampon i brašno su moja želja, djeci ne mogu pružiti osnovno
-
Cazinprije 6 danaCazin: Poledica stvara probleme vozačima, zastoji na pojedinim cestama
-
BiHprije 6 danaStevandić: Svaka kuća će postati grb, himna i zastava RS-a, smeta im sve što je srpsko
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 danaVIDEO Židov u SAD-u ispalio 17 metaka na dvojicu Izraelaca, mislio da su Palestinci
-
BiHprije 6 danaUhapšen monstrum Emir Selimović koji je u Kalesiji ubio suprugu i sina
-
BiHprije 6 danaUbica iz Kalesije navodio na sumnju da je počinio suicid pa se krio u napuštenoj kući