USK
Iskustva Bišćana koji su odvezli pomoć u Ukrajinu: Daleko su solidarniji od nas
Članovi humanitarne organizacije SOS Bihać u ponedjeljak ujutro su se vratili iz ratne zone u Ukrajini, u koju su dopremili hirurški materijal, hranu za bebe te evakuirali jednu porodicu iz BiH koja je sretno stigla kući na sigurno. Ovo je prva misija iz BiH ovakve vrste, koja je išla do kraja i uspješno obavila svoj zadatak. Hrabri Bišćani još jednom su osvjetlali obraz svojoj državi, a njihov trud zaista je bio veliki.
SNIMALI BUNKERE
– Vratili smo se sretni i zadovoljni obavljenim poslom, nakon tri dana i četiri noći. Bilo nas je šest u dva tima i tamo su nas dočekali prijatelji koje smo stekli kroz naš humanitarni rad tokom migrantske krize u Bihaću. Išli smo na poziv humanitarne organizacije koja je duboko u ratnoj zoni, a imali smo i jednu našu porodicu u Kijevu koja je ostala u okruženju. Ciljano smo dostavili samo najneophodniju pomoć u dva kombi-vozila. Voziti kamione u Ukrajinu je opasno, jer kao takvi mogu biti meta taktičkog raketiranja za presijecanje logistike, govori za Oslobođenje Zlatan Kovačević, šef humanitarne organizacije SOS iz Bihaća.
Dvije žene i troje djece iz srednje Bosne uspješno su spašeni, među njima je i jednomjesečna beba, zbog koje se i nisu mogli evakuirati iz Kijeva na vrijeme. Zahvaljujući zajedničkim naporima humanitaraca iz BiH i novinara iz Turske, sada su na sigurnom.
– Imena i adresu ne smijemo iznositi zbog opasnosti. Sve je tamo nekako napeto. Na svakom raskršću su bunkeri i ježevi. Na svakom mostu su naoružani vojnici i drže sve pod kontrolom. Nama je to bilo jako zanimljivo, pa smo snimali. Međutim, na punktovima su nam često oduzimali mobitele i brisali snimke da ne bi bili ugroženi njihovi položaji. Ipak, njihovi vojnici i policija su generalno bili ljubazni prema nama. Veći je problem nestašica goriva, pa ako bez njega tamo ostanete, gotovi ste, možete samo sjesti i plakati, priča nam Zlatan.
Ministarstvo sigurnosti BiH i ambasador Ukrajine su ih najavili tako da su na svim punktovima imali prolaz. On je nekako i moguć za humanitarne organizacije. Već u gradu Lavovu osjetili su ono što su do jučer mogli samo na televiziji vidjeti.
– Alarmi za zračne napade oglašavali su se od 4 do 7 ujutro, detonacije su se čule u predgrađu Lavova, ali, srećom, ništa u našoj blizini. Ukrajinci su izuzetno organizovani, međusobno su solidarni, nema očekivanog ratnog kaosa, nema scena kao kod nas, da se kupuju ogromne količine brašna ili ulja. Kroz humanitarne aktivnosti susreli smo mnogo žena i djece, a svi muškarci su na liniji. Oni mogu dobiti dozvole za kretanje jedino u slučaju da evakuiraju porodice iz zona djelovanja u sabirne centre, kojih je ovdje mnogo i iz kojih se izbjeglice upućuju dalje u evropske zemlje, priča nam Kovačević o svemu što je vidio.
BESPOTREBAN ŠOU
Zlatan je imao 15 godina kada se zaratilo u BiH. Bio je prva žrtva granatiranja u Bihaću, usljed čega je ranjen i izgubio je nogu, a radi se o visokoj amputaciji. Ipak, kaže da su ova dva rata neuporediva.
– Ukrajina je puno veća, nema enklava kao što smo mi bili u Bihaću, Srebrenici ili Sarajevu. Kod nas je uslijedio planirani napad, gdje je u prvim danima bilo najviše zločina, čitava BiH je bila zahvaćena, a ovo u Ukrajini je, čini mi se, provođeno polako, korak po korak. U mnogim dijelovima Ukrajine kao da nije rat dok se gine na frontovima i u zonama djelovanja, upoređuje Zlatan.
Također, stekli su dojam da mnoge humanitarne organizacije prave bespotreban šou, slično kao i ranije u priči sa migrantima. Pojedinci imaju potrebu da liječe svoj ego, a to je proizvelo probleme na granici Ukrajine. Mnogo kamiona stoji pred granicom i ne smije ući, primijetili su stotine organizacija koje se međusobno optužuju i ne surađuju.
– Slično smo i mi osjetili početkom rata u BiH. Haos u organizaciji, upleten ego, a sve trpe krajni korisnici kojima treba pomoć. I mi smo dobili milion poziva dok smo bili u Ukrajini, svi bi da učestvuju, ali dva već poslana kamiona pomoći su ostala zaglavljena na granici. Mnogi nude kamione, ali nema vozača koji smiju ući u zemlju. Mislim, nije sto posto sigurno, ali nije toliko ni strašno da se ne može. Zatim, izgleda da svako sebi mora pronaći skladište ili nekoga da to što se pošalje primi. Jednostavno je haos na ulazu. Bojim se da će ovo otići i dalje, da će čitava Ukrajina pasti bez obzira na ogroman otpor koji pruža. Ako se i Putin i Evropa i dalje budu sa ovim igrali, ovo će otići daleko. Bojim se i destabilizacije kod nas, zbog budala koje se ne znaju vladati razumno, strahuje Zlatan.
SOS organizaciju humanitarni posao čeka i kod kuće. U Bihaću se već suočavaju s tim da svojim korisnicima ne mogu kupiti dovoljno brašna i ulja, u svakom supermarketu je ograničena količina koja se može kupiti, naprimjer, samo pet litara ulja po osobi. U humanitarnom poslu to je jako otežavajuća stvar.
– Vidio sam ženu koja gura puna kolica germe, ja je pitam: Majka, šta će ti to toliko? Bojim se da će naši ljudi nagomilati, pa će im se to pokvariti i onda će bacati. Nas su već zvali da im primimo brašno isteklog roka, a koje su na početku korone gomilali. Istovremeno, imamo mnogo ljudi u potrebi. Jučer smo pronašli jednog starca da spava na ulici u Bihaću, niko o njemu nije brinuo, a bukvalno umire od gladi. Također i jednu ženu koju su svi izbjegavali, da bi se ispostavilo da nije u pitanju smrad, nego metastaza raka. Neka nam je Bog na pomoći, skroz smo zastranili. Bojim se da jedino katastrofa može ispraviti našu iskvarenost, iskren je Zlatan Kovačević.
POVRATAK NA SELO
To je najveća razlika između nas i Ukrajine. U Ukrajini, gdje je vrag već odnio šalu, ljudi su prinuđeni da se solidarišu, da se drže zajedništva i patriotizma.
– Jesam civilna žrtva rata i tužio sam Republiku Srpsku i Srbiju za granatiranje civilnih objekata. Ipak, među prvima sam organizovao pomoć za izgradnju pravoslavne crkve u Bihaću, a često smo i u Prijedoru, gdje dijelimo humanitarnu pomoć ugroženima. U meni nema truna mržnje ni prema kome, a vjerujem da je većina građana BiH takva, samo prokleta politika zavađa narod, zaključuje Zlatan.
Njegova je poruka svima u BiH da smire živce, da trezveno sagledaju situaciju i grade mir. Po njemu je izvjesnije da će nas ekonomska kriza zadesiti, pa preporučuje građanima, umjesto što gomilaju kvarljive namirnice, da se vrate poslovima na selu, poljoprivredi i stočarstvu.
Pogospodili smo se svi previše i to će nas koštati.
oslobodjenje
USK
Prosvjetari u USK-u upozorili na kršenje dogovorenih pedagoških standarda
Predstavnici Sindikata predškolskog i osnovnog obrazovanja Unsko-sanskog kantona danas su na konferenciji za novinare izrazili nezadovoljstvo zbog kršenja dogovorenih pedagoških standarda, ukazujući na narušeni socijalni dijalog s kantonalnom vladom.
Prema riječima predsjednice Sindikata Zehre Hadžić, u proteklom periodu postignuti su značajni dogovori, uključujući sklapanje Kolektivnog ugovora i usaglašavanje pedagoških standarda, no primjena tih standarda sada izostaje u ključnim oblastima.
-Dogovoreno je da će prosvjetni radnici dobiti dodatak od jedan posto na osnovnu platu za rad sa djecom s poteškoćama, ali posljednje instrukcije reducirale su taj dodatak na osam feninga, što na mjesečnom nivou iznosi svega 34 feninga. Za taj iznos prosvjetni radnik treba kreirati prilagođeni program i pratiti rad s djetetom – kazala je Hadžić.
Ocjenjuje da je to degradirajuće za struku i omalovažava važnost rada s djecom kojima je potrebna posebna podrška.
Osim kršenja pedagoških standarda, članovi Sindikata ukazali su i na druge ozbiljne probleme, poput nedonošenja odluke o prevozu. Članica Kantonalnog odbora Sindikata Ines Hadžihajdarević pojasnila je kako trenutno stanje pogoduje Udruženju “Bus”, koje nema predstavnike u svim općinama kantona, čime se otežava kretanje prosvjetnih radnika između škola.
-Prosvjetni radnici su primorani plaćati potvrde po cijeni od pet KM za svaku relaciju, dok su ranije postojala obećanja o novom pravilniku koji bi regulirao ovaj problem, ali konkretni potezi još uvijek izostaju – dodala je Hadžihajdarević.
Sebina Ljubijankić, također članica Kantonalnog odbora Sindikata, izrazila je nezadovoljstvo što najavljena i neophodna edukacija za prosvjetne radnike nije organizirana tokom jesenjeg odmora.
Osim toga, Senad Ibrahimović iz Statutarne komisije Samostalnog sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja Federacije BiH upozorio je na sve učestaliji mobing kojem su prosvjetni radnici izloženi od učenika i roditelja, ističući da trenutna situacija zahtijeva ozbiljniju zaštitu prosvjetnih radnika.
Predstavnici Sindikata zaključili su da će, ukoliko ne dođe do promjena u skladu s prethodnim dogovorima, biti primorani razmotriti druge oblike borbe za prava prosvjetnih radnika.
FENA
USK
USK – Direktorica, pedagogica i učiteljica optužene da su maltretirale učenika koji je prijavio vršnjačko nasilje
Općinski sud u Sanskom Mostu potvrdio je optužnicu protiv direktorice JU OŠ „5. oktobar“ Sanski Most Delalić Azre (46), te pedagogice Hasić Dževide (47) i učiteljice Delić Asmire (44) kojom se Delalić Azri stavlja na teret osnovana sumnja da je počinila krivično djelo nesavjestan rad u službi, kao i da su sve tri optužene kao saizvršiteljice počinile krivično djelo sprečavanje i neizvršavanje mjera za zaštitu maloljetnika.
Naime, Tužilaštvo tereti Delalić Azru da je kao direktor navedene škole tokom školske 2022. godine i u prvoj polovini školske 2023. godine, ignorirala prijave vršnjačkog nasilja prema maloljetnom učeniku škole, kao i da nije poduzela mjere i radnje kako bi se nasilje zaustavilo, što je rezultiralo ponovnim i učestalim nasiljem prema maloljetnom učeniku od strane vršnjaka, narušavanjem psihičkog zdravlja i duševnim patnjama, odnosno težim povredama njegovih prava.
Optuženima Delalić Azri, Hasić Dževidi i Delić Asmiri se kao saizvršiteljicama, između ostalog, stavlja na teret da su u navedenom periodu oštećenog maloljetnika najmanje 6 puta odvodile u prostorije biblioteke za vrijeme nastave i ispitivale o tim događajima, od čega su dva puta zaključavale prostorije biblioteke, a ta ispitivanja su trajala od sat do sat i po vremena, prilikom kojih su galamile na oštećenog, govorile mu da je on uzrok problema koje ima sa drugim učenicima, te da će dobiti ukor i biti izbačen iz škole, te da on i njegov otac uništavaju ugled škole i grada, pa je uslijed takvog čestog i kontinuiranog zlostavljanja od strane optuženih i izloženosti vršnjačkom nasilju zadobio duševne patnje jakog inteziteta.
Tužilaštvo će osnovanost optužnice dokazivati saslušavanjem svjedoka, vještaka, kao i izvođenjem materijalne dokumentacije.
U narednom periodu se očekuje zakazivanje ročišta za izjašnjenje o krivici pred Općinskim sudom u Sanskom Mostu, saopćeno je iz Tužilaštvo USK.
Optužnicu pročitajte OVDJE
USK
U Bihaću počelo suđenje optuženima za zločin nad pripadnicima Petog korpusa Armije RBiH
Čitanjem optužnice i uvodnim riječima, u Kantonalnom sudu u Bihaću počelo je suđenje šestorici pripadnika nekadašnje Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (NOAPZB) za zločine nad zarobljenim vojnicima Armije RBiH.
Hilmija Begić, Sulejman Sefić, Mehmed Brkić, Senad Sarajlija, Jasmin Ćoragić i Ale Mujagić optuženi su da su počinili zločin nad pripadnicima Petog korpusa Armije RBiH na području Velike Kladuše 29. jula 1994. godine.
Prema optužnici koju je pročitala tužiteljica Ornela Cerić Mrenica, Sefić se tereti da je u velikokladuškom naselju Crvarevac, nakon što je u reonu Čaglice zarobljen pripadnik Petog korpusa, fizički zlostavljao istoga, udarajući ga šakama po glavi i nogama u predjelu stomaka, da bi, nakon što je oštećeni pao, nastavio da ga udara kundakom puške i cijevi po licu.
Ale Mujagić se tereti da je u mjestu Čaglica, naoružan poluautomatskom puškom, prišao pripadniku Petoga korpusa, koji se prethodno predao, udarajući ga puškom po leđima, hvatajući ga za kosu, te mu je ispalio metak u desnu nogu.
Senad Sarajlija je, prema navodima optužnice, naoružan automatskom puškom, došao do kuće u kojoj se nalazio vidno povrijeđeni zarobljeni pripadnik Armije RBiH, te ga udarao pola sata, a onda ga ubacio u Golf 2, zatim ga nastavio udarati tokom vožnje.
Kako je pročitala postupajuća tužiteljica, Jasmin Ćoragić se tereti da je, istoga dana i u istom mjestu, nakon zarobljavanja tri pripadnika Armije RBiH, iste fizički zlostavljao.
Sefić i Mehmed Brkić se terete da su u predvečernjim satima pet zarobljenih pripadnika Armije RBiH, s lisicama na rukama, u kamionu, hladnjači, odvezli u krug firme “Grupeks” i nastavili s fizičkim zlostavljanjem, kada je Sefić jednom od zarobljenih u usta stavio cijev od puške.
Begić je optužen da je u večernjim satima u “Grupeksu” tukao zarobljene pripadnike Armije RBiH, ulazeći u više navrata u prostorije gdje su zarobljenici boravili, te ih fizički zlostavljao prilikom ispitivanja. Jednoga je, navodi se, polijevao vodom, pitajući “zašto je prešao u Korpus”.
Optuženi su se izjasnili da su razumjeli optužnicu, a Hasan Veladžić, branilac Hilmije Begića, naveo je da je optuženi ispitivan jednom tokom istrage, od strane FBI istražioca.
“Odbrana smatra da nije zakonito ispitan, optuženi je bio bez prisustva advokata i akt Tužilaštva nije zapisnik o ispitivanju. U zapisniku se govori u trećem licu, potpisan je samo kod upoznavanja s pravima. Činjenica je da optuženi mora biti obaviješten o krivičnom djelu i dokazima. Ovdje ima propust jer nije naveden činjenični opis i nema pravne kvalifikacije djela”, kazao je Veladžić, navodeći da optužnica nije mogla biti podignuta bez pravilnog ispitivanja.
Drugi Begićev advokat, Alaga Bajramović, zatražio je da Sud razmotri ovaj akt i prigovor, te se očituje o istom. Ovome se usprotivila tužiteljica, navodeći da ništa nema sporno jer je optuženi ispitan tokom istrage u skladu sa zakonskim odredbama države u kojoj živi.
“To je dokaz Tužilaštva i u ovoj fazi Sud ne može imati uvid u dokaze. Smatram da je ovaj prigovor trebao ranije biti na optužnicu”, navela je Cerić Mrenica.
Predsjedavajuća Vijeća Jasmina Lipovača je navela da će se Sud naknadno izjasniti o ovome aktu.
Goran Dragović, branilac Sefića i Sarajlije, kazao je da neće iznositi uvodnu riječ, ali da u cijelosti negiraju izvršenje djela.
Advokat Amir Kajtazović, koji brani optuženog Brkića, naveo je da će dokazati da se njegov branjenik nije ni nalazio u kamionu, dok je Jasmina Junuzović, braniteljica Ćoragića, izjavila da će dokazati da njen branjenik nije počinio djelo koje mu se stavlja na teret.
Omer Abdagić, branilac Ale Mujagića, rekao je da smatra da optužnica ima nedostataka, na koje će ukazivati tokom postupka, te naveo da će dokazati da je Mujagić pomagao oštećenima.
Nastavak suđenja je 20. novembra, kada je planirano saslušanje prvih svjedoka Tužilaštva.
-
Sportprije 7 dana
Velika tragedija u Španiji: Nogometaš poginuo u katastrofalnim poplavama
-
Cazinprije 4 dana
Doborac okupio bh. rukometaše u Cazinu. Stručni štab Zmajeva jači za jedno ime
-
Sportprije 3 dana
UZNEMIRUJUĆE Munja pokosila četvoricu nogometaša, jedan umro na mjestu
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 dana
Slučaj u Njemačkoj: Nijemac napao Bosanke, razlog – smetalo mu je što su pričale na maternjem jeziku u autobusu
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 dana
SAD raspoređuju stratešku avijaciju na Bliski istok: Stiže šest bombardera B-52
-
BiHprije 4 dana
Dodik još jednom poručio kako podržava Trumpa: “Mnogo će bolje razumjeti situaciju u BiH”
-
BiHprije 3 dana
Cijene kafe u ugostiteljskim objektima u BiH i do 5 KM
-
BiHprije 14 sati
Stanivuković ljut na Dodika: Dižemo zastavu onih koji su nas bombardirali
You must be logged in to post a comment Login