Connect with us

Sukob u Ukrajini

Istočna Evropa prihvata milione Ukrajinaca kao radnu snagu. Do kada? Orban: ‘Sad se vidi razlika između izbjeglica i migranata‘

Published

on

Istočnoevropske zemlje pripremaju se za prihvat miliona ukrajinskih izbjeglica i u njima vide potencijalnu radnu snagu. Stručnjaci upozoravaju da će biti izazov sve ih integrirati.

Oko 2,5 miliona napustilo je Ukrajinu otkako je počela ruska invazija. Najbrži je to odljev stanovništva od Drugog svjetskog rata.

Više od pola ih je u Poljskoj, ali na deseci hiljada otišli su u Bugarsku i Moldaviju, dvije zemlje kojima rapidno pada broj stanovnika.

“Oni koji sada stižu na područje EU su kvalificirani i mogu odgovoriti na manjkove na tržištu rada”, rekla je Sieglinde Rosenberger sa Sveučilišta u Beču. Napominje, međutim, da bi se stav dobrodošlice mogao promijeniti.

Drugi stručnjaci se pitanju kako istočnoevropske zemlje, koje imaju manji BDP od zapadnih, mogu izdržati takav priljev izbjeglica.

Bugarska udruženja poslodavaca objavila je da bi mogla zaposliti 200.000 Ukrajinaca. Posebno su dobrodošli oni koji su bugarskog podrijekla i znaju jezik, dodali su.

Predstavnici IT, tekstilnog, građevinskog i turističkog sektora također su rekli da žele zapošljavati Ukrajince.

Bugarsko stanovništvo palo je s gotovo devet miliona u vrijeme pada komunizma na sadašnjih 6,5 miliona, dijelom i zbog emigracije.

Dobrodošlica je stigla i s najviše razine. Bugarski premijer Kiril Petkov ukrajinske je izbjeglice opisao kao “inteligentne, obrazovane i visokokvalificirane”.

“Ti ljudi su Evropljani i spremni smo ih prihvatiti”, rekao je. U Bugarskoj je trenutno 20.000 Ukrajinaca, ali se očekuje da će taj broj rasti.

Mađarska, koja ima restriktivnu migracijsku politiku, ali se i sama bori s nedostatkom radne snage, također je Ukrajincima zaželjela dobrodošlicu.

“Vidimo razliku, vidimo ko je migrant, oni dolaze s juga.. a ko je izbjeglica”, kazao je premijer Viktor Orban.

“Izbjeglice mogu dobiti svu pomoć”.

Zemlje u kojima velik broj izbjeglica ostane, poput Poljske, mogle bi postati preopterećene jer je među njima mnogo djece i starijih koji ne mogu raditi.

“Kako će svi oni biti integrirani u Evropu? To bi mogao biti problem”, smatra Brad Blitz s londonskog sveučilišta.

“Tačka pucanja” tek treba biti dosegnuta, rekao je.

Moldavija, zemlja s 2,6 miliona stanovnika stiješnjena između Ukrajine i Rumunjske, već ima 100.000 izbjeglica i hitno traži pomoć.

“Treba nam pomoć i treba nam brzo”, rekla je moldavska premijerka Natalia Gavrilita američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu prošli vikend.

Raport

Sukob u Ukrajini

Srpski plaćenik: Oslobađao sam Mariupolj, bio ranjen, a sad me Rusi žele protjerati

Published

on

By

SRPSKI plaćenik Aleksandar Jokić, koji se borio na ruskoj strani u Ukrajini, snimio je videoporuku upućenu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Požalio se kako nema rusko državljanstvo, zbog čega bi mogao biti protjeran u svoju matičnu zemlju, piše Lenta.ru.

Ako bude protjeran u Srbiju, prijeti mu 25 godina zatvora jer je sudjelovao u ratu u stranoj državi. Jokić je naveo da je zbog svojih ratnih zasluga dobio niz odlikovanja, uključujući medalju za oslobođenje Mariupolja. Tvrdi da je bio i ranjen.

Kazao je kako je postrojba u kojoj se borio rasformirana i da su druge jedinice odbile potpisati ugovor s njim. Poručio je da bi želio ostati u Rusiji i nastaviti braniti ruske interese u zoni “specijalne vojne operacije”.

Srpski plaćenik: Oslobađao sam Mariupolj

Političar obećao pomoć

Zastupnik iz Državne dume Aleksandar Hinštajn obećao je da će se pronaći rješenje. “Kolege iz ministarstva unutarnjih poslova već rade na rješavanju problema. Srbinu će se izdati privremeni azil. Situacija je malo složenija jer on nije sklopio ugovore s ministarstvom obrane, već s dobrovoljačkim formacijama Donjecke Narodne Republike (DNR)”, kazao je.

Dodao je da je već stupio u kontakt sa šefom DNR-a Denisom Pušilinom i da će uskoro predsjedniku poslati peticiju da Jokiću dodijeli rusko državljanstvo. Potvrdio je da je Rusija u četiri navrata odbila dodijeliti državljanstvo Jokiću, piše Index.hr.

Početkom siječnja predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret o dodjeli ruskog državljanstva strancima koji su potpisali ugovor o služenju u ruskim oružanim snagama i članovima njihovih obitelji.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Kusturica se sastao s Putinom: Ukrajinu nazvao “historijskom pravdom”, tražio mu novac za tri filma

Published

on

By

Reditelj Emir Kusturica jučer je razgovarao u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, uz skandalozno opravdavanje ruske agresije na Ukrajinu.

Tom prilikom Kusturica je, između ostalog, zahvalio Putinu na navodnoj “historijskoj pravdi” u Ukrajini kazavši kako je to “početak novog svijeta”.

Na početku razgovora sagovornici su se prisjetili da su se posljednji put vidjeli na Kulturnom forumu u Sankt Petersburgu 17. novembra prošle godine.

Također, Kusturica je informisao Putina da želi da snimi “ruski triptih” od tri filma po piscima Fjodoru Dostojevskom, Nikolaju Gogolju i Lavu Tolstoju te je zatražio podršku.

“Imam ideju da napravim triptih u novom svetu, ruski triptih, tri filma. Prvi se zove ‘Inženjer lakih šetnji’ – to je moja savremena verzija Dostojevskog. Zatim moja verzija Gogolja ‘Kako se Ivan Ivanovič naljutio na Ivana Nikiforoviča’ – veoma smiješna i mislim da je važno da se to sada uradi. I treći film ‘Kozaci’ Lava Nikolajeviča Tolstoja”, naveo je Kusturica.Rekao je da planira završiti karijeru nakon rada na “ruskom triptihu” i filmu “Lovor” po djelu Jevgenija Vodolazkina, piše Klix.

Putin je ideje Kusturice nazvao “veoma zanimljivim” kazavši kako Kusturicino obraćanje historiji može da bude “vrlo zanimljivo i produktivno”.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Moskovski patrijarh rekao da se u Ukrajini vodi “sveti rat”, vjeruje i da će Rusija preuzeti Kijev

Published

on

By

Poglavar Ruske pravoslavne crkve patrijarh Kiril sa sjedištem u Moskvi opisao je invaziju na Ukrajinu kao “sveti rat” Rusije protiv Ukrajine.
Poglavar crkve, patrijarh Kiril pojačao je retoriku Kremlja o ratu Rusije u Ukrajini i označio ga kao egzistencijalni i civilizacijski “sveti rat”.Prema američkom Institutu za proučavanje rata, ovo je značajna infleksija za ruske vlasti koje su do sada pažljivo izbjegavale da rusku invaziju na Ukrajinu zvanično okarakterišu kao bilo kakvu vrstu rata. Prije nekoliko dana je i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao da je Rusija “u ratnom stanju”.

U novom ideološkom i političkom dokumentu, Kiril je Putinovu “specijalnu vojnu operaciju” nazvao, osim svetim ratom (Svyashennaya Voyna), i novom etapom u borbi ruskog naroda za “nacionalno oslobođenje… u jugozapadnoj Rusiji”, misleći na istočnu i jugoistočnu Ukrajinu.

Kiril je tvrdnje objasnio kazavši da vojnici brane “Svetu Rusiju” i svijet od naleta globalizma i pobjede Zapada, koji je pao u satanizam.

Patrijarh je ustvrdio da će se rat u Ukrajini završiti tako što će Rusija preuzeti ekskluzivni utjecaj na cijeloj teritoriji moderne Ukrajine i isključiti bilo koju ukrajinsku vladu za koju Kremlj utvrdi da je neprijateljska prema Rusiji.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije