O izmjenama Izbornog zakona BiH, zahtjevima HDZ-a BiH i Dragana Čovića, osiguravanju novca za održavanje Općih izbora 2. oktobra, reviziji presude po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije, optužbe na njegov račun zbog revizije… teme su o kojima je za Faktor govorio predsjednik SDA Bakirom Izetbegovićem.

Iz HDZ-a BiH su najavljivali novu rundu pregovora o izmjenama Ustava i Izbornog zakona, a zatim su Vas mediji bliski toj stranci optužili da ste odbili tu mogućnost. Šta je zapravo pozadina te priče?

Ne postoji zakonski prostor za usvajanje izmjena Izbornog zakona jer CIK je prije deset dana raspisao Opće izbore. A i predaleko smo od dogovora. Petnaest godina pokušavamo doći do kompromisa, a koliko smo daleko od njega pokazao je HDZ-ov prijedlog od prije par sedmica koji je protivustavan, koji ignoriše sve presude Evropskog suda za ljudska prava, i koji ignoriše sve do jedne preporuke OSCE-a, ODIHR-a i Venecijanske komisije. I onda nečiji dirigovani mediji mene optuže za opstrukciju! Rukovodstvo HDZ-a je imalo preambiciozne planove po pitanju izmjena izbornog zakonodavstva, i pogrešnu strategiju u ostvarivanju tih planova koja se zasnivala na blokadama Federacije BiH, saradnji sa SNSD-om i pritiscima na SDA i Bošnjake. Puno su obećali svojim glasačima, ne mogu to ostvariti, i preostalo je da krivicu za to pokušaju prebaciti na druge. To je pozadina priče.

Ukoliko dužnosnici Evropske unije dođu u posjetu Bosni i Hercegovini, koje su teme o kojima će se razgovarati sa njima?

Na prvom mjestu to je napredak BiH na evropskom putu, odnosno blokade i vještačka kriza kriza koje taj napredak dovode u pitanje. Insistirat ćemo na kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine, imamo novi momentum i novu šansu. Neizbježno je razgovarati i o izmjenama izbornog zakonodavstva, ali sasvim sigurno neće biti nikakvih pritisaka i pokušaja da se na tome radi prije izbora. Imali smo neke pripremne sastanke sa njihovim savjetnicima iz kojih se jasno nazire ovakav pristup i prioriteti.

Još nekoliko dana je preostalo do isteka roka za osiguravanje novca za organizaciju Općih izbora. Ko snosi najveću odgovornost za tu opstrukciju i, uzimajući u obzir da je provedba izbora dejtonska i ustavna obaveza, ima li međunarodna zajednica obavezu da reaguje i eventualno sankcioniše odgovorne?

Kadrovi HDZ-a i SNSD-a, ministar Bevanda na prvom mjestu, a zatim i predsjedavajući Vijeća ministara Tegeltija, prave namjernu opstrukciju. Visoki predstavnik i pravosudni organi BiH imaju obavezu da sankcionišu protivustavno i protivzakonito djelovanje, a visoki predstavnik uz to ima i obavezu nametanja potrebnih odluka kojima će se omogućiti funkcionisanje onih dijelova Dejtonskog mirovnog sporazuma koji se odnose na održavanje izbora. Uvjeren sam da će se sve pomenuto i desiti.

Iz krugova bliskih HDZ-u pokušavaju Vama fakturisati odgovornost za krizu nakon Općih izbora koju sami najavljuju i, očigledno, namjeravaju kreirati. Da li će ta stranka smjeti zakomplikovati postojeću situaciju koju su već stvorili blokadom provedbe prošlih Općih izbora i ko će snositi posljedice takve politike?

Cijenim da je HDZ odavno trebao mijenjati odnos prema Bošnjacima, međunarodnoj zajednici, prema istinskom interesu Hrvata u Bosni i Hercegovini. Da sam na njihovom mjestu, napravio bih mapu pređenog historijskog puta u posljednje tri decenije, unio sve bitne odluke i procijenio efekat svake od njih na hrvatski narod u BiH. Svi trpimo, a ponajviše naši Hrvati kada politike HDZ-a sarađuju sa onim snagama u srpskom korpusu koje su protiv BiH. I sve se stabilizira kada hrvatska politika sarađuje sa patriotskim snagama u BiH. To je neupitna historijska činjenica. Zato se nadam da HDZ neće krenuti u blokade, krize, avanture sa “trećim entitetom”. To tjera mlade ljude iz BiH i nanosi štetu svima, a ponajviše najmalobrojnijem narodu u BiH.

Kada će se izmjene Ustava i Izbornog zakona ponovo naći na stolu i u kojem formatu bi se ti pregovori trebali voditi kako bi konačno urodili plodom?

Što se nas tiče, spremni smo nastaviti sa pregovorima čim se formira nova postizborna koalicija. Predstavnici svih budućih parlamentarnih stranaka trebaju učestvovati, ali glavni pregovarači moraju biti predstavnici ljevičarsko-građanskih stranaka i predstavnici etnocentričnog hrvatskog bloka predvođenog HDZ-om. Problem, i rješenje problema je u balansu koji trebaju postići ova dva bloka, a ne SDA i HDZ. Mi ćemo, naravno, pomoći, kao uostalom i svaki puta do sad.

Ponovo je, pet godina nakon odbijanja zahtjeva, aktuelizirana priča o reviziji presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije. Kako komentarišete optužbe na Vaš račun, tvrdnje da je zahtjev mogla podnijeti ambasadorica i da bi samim tim epilog mogao biti drugačiji?

Zahtjev je mogla podnijeti ambasadorica, bošnjački član Predsjedništva BiH, mogli smo ga poslati poštom, i ishod bi bio isti. Zahtjev je predao agent Sakib Softić, i on je zaprimljen i registrovan. A zatim je zatražena nova odluka Predsjedništva BiH, potvrda o imenovanju agenta pred Sudom. Pošto nove odluke nije bilo, registrar Suda je pismeno zatražio pojedinačni stav članova Predsjedništva BiH, Ivanića, Čovića i mene. To je bio put da se revizija zaustavi jer stav Ivanića je bio dobro poznat, iznesen više puta u javnosti. Registar je očigledno dobio takav zadatak, nametnut nam je embargo na pravdu kao što nam je 1992. bio nametnut embargo na oružje, i to nije mogao promijeniti podnosilac zahtjeva. Nisu nam dozvolili da se obratimo sudijama, zaustavio nas je činovnik Suda.

Revizija je podcrtala i podjelu unutar bošnjačke strane, kao i domaćih i inostranih advokata i eksperata koji su je pratili, podjelu na dvije vrste ljudi – na one koji su činili sve da revizija uspije, ulazili u konflikte zbog toga, rizikovali, većinom radili besplatno, i na one kojima je revizija bila šansa da profitiraju, da zarade neki politički poen, ili da zarade neku marku ili euro. Nevenka Tromp je ciljala na “okrugao” milion eura.

Kakvu stručnu, logističku ili bilo kakvu drugu podršku je tim zadužen za podnošenje zahtjeva za reviziju presude imao te 2017. godine od onih koji danas to pitanje problematiziraju?

Nikakvu, ali to nismo ni očekivali. Ono što nas je iznenadilo jeste spremnost da se na bolnoj temi genocida prikupljaju politički poeni, da nekompetentni političari dijele lekcije ekspertnom timu koji su sačinjavali autoriteti poput Kasima Trnke, Amora Mašovića, Van den Bisena, trojice uglednih profesora međunarodnog prava na prestižnim univerzitetima u Evropi i Americi.

Opširnije na portalu Faktor.