Zabrinjavaju podaci o odlasku iz Bosne i Hercegovine na rad u inostranstvo. Samo u Sloveniju godišnje ode oko 15 hiljada radnika. Slovenačko tržište rada ima potrebe za raznim zanimanjima. Prethodnih nekoliko dana predstavili su kompanije i zanimanja u gradovima širom BiH. Ostajemo li bez radne snage?

Vozač. Potom poslovođa voznog parka u firmi. To je put Dragana Blagojevića, radnika iz Banjaluke, koji je prošao tokom 10 godina rada u Sloveniji. Kaže, nije bilo jednostavno, piše BHRT.

“Tada sam otišao kao vozač. Nije bilo tako jednostavno kao sada. Bilo je na početku malo više truda. Trebalo je svega, više odricanja”, Dragan Blagojević, radnik iz Banje Luke.

Potreba za radnicima u Sloveniji je velika. Brojna su deficitarna zanimanja. Među najtraženijim su zdravstveni radnici. Potrebe tržistra rada u Sloveniji su slična, kao i u Bosni i Hercegovini.

“Pedijatrija nam je stvarno deficitarna. Onda specijalisti porodične medicine. Isto tako. Mi imamo u Mariboru 15.000 ljudi koja su bez doktora”, kaže Helena Blažun Vošner iz Doma zdravlja u Mariboru.

Minimalna neto plata u Sloveniji za puno radno vrijeme je 902 eura. Prosječna 1.500 eura. Našim radnicima u Banjaluci se predstavilo 47 poslodavaca.

“Puno ih je iz sektora države. Znači zdravstvo, dugotrajna opskrba, socijalno. Imamo promet i skladiščenje, predjelovanje djelatnosti. Turizam, gradbeništvo i tako dalje”, kaže Anka Rode iz Zavoda za zapošljavanje Slovenije.

Od 2013. godine i početka primjene Sporazuma o posredovanju pri zapošljavanju između Slovenije i Bosne i Hercegovine izdate su ukupno 124.074 radne dozvole za Sloveniju.

“Sve osobe koje odlaze na rad u inostranstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH su uredno odjavljene sa biroa nezaposlenih te imaju prava na rad u navedenim državama, kao i domaća radna snaga u tim državama. Za osobe koje odlaze u inostranstvo mimo Agencije za rad i zapošljavanje BiH nemamo podatke jer te osobe nisu dužne nigdje da evidentiraju svoj odlazak.”

Loši uslovi rada, niska primanja. Politička nestabilnost i visok stepen korupcije. To motiviše radnike iz Bosne i Hercegovine da traže stabilnije okruženje za svoju porodicu. Za to vrijeme uvozićemo strane radnike.

Meteorolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) za četvrtak, 7. novembar, najavljuju u većem dijelu naše zemlje da se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

U Bosni po kotlinama i uz riječne tokove magla ili niska naoblaka, koja ponegdje može biti i dugotrajna. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 10 do 16, na jugu do 21 °C.

U Sarajevu prije podne magla ili niska naoblaka, a u ostatku dana pretežno sunčano. Jutarnja temperatura zraka oko 1, a dnevna oko 10 °C.

Ipak, to vrijeme ne bi trebalo dugo potrajati jer italijanski meteorolozi u medijima već u srijedu, 6. novembra, upozoravaju građane na prodiranje hladnijih vjetrova s Balkana, piše Ilmeteo.

Oni najavljuju da se u narednim danima očekuju značajnije atmosferske promjene prema dugoročnim prognozama koje nudi europski model ECMWF, piše Meteotoscana.

Analizirana slika prikazuje anomaliju geopotencijalne visine na 500 hPa, što je ključni pokazatelj za prepoznavanje područja visokog i niskog pritiska u atmosferi, te za procjenu temperature i stabilnosti vremenskih prilika.

Prema njihovoj karti, sljedeći će dani donijeti negativnu anomaliju, označenu plavom bojom, koja zahvaća veći dio središnje i zapadne Europe te se proteže i prema Italiji.

Ova atmosferska depresija signalizira nestabilne vremenske uvjete i hladnije temperature u usporedbi s prosjekom za razdoblje od 1979. do 2010. godine. Očekuje se da bi ova negativna anomalija mogla dovesti hladne zračne mase iz sjevernih ili istočnih dijelova Europe prema Mediteranu.

Posljedica toga moglo bi biti zahladnjenje, donoseći hladnije i potencijalno znatno ispodprosječne temperature.

Ako se takva konfiguracija zadrži duže vrijeme, Italija, a i Bosna i Hercegovina kao i susjedne zemlje regiona bi već u novembru mogle doživjeti niz arktičkih prodora s ranim zimskim uvjetima.

Meteorolozi pozorno prate situaciju jer trenutne anomalije pristiska sugeriraju dinamičnu zimu s mogućim epizodama intenzivnog hladnog vremena prije uobičajenih sezonskih hladnoća, piše Meteogiornale.