Gradsko vijeće Grada Sarajeva na današnjoj sjednici koja je počela u 15 sati izglasalo je novog gradonačelnika glavnog grada.

Kao što smo ranije najavili, vijećnici su na ovu poziciju izabrali Predraga Puharića kao prijedlog Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine. Puharić je na ovu poziciju izabran s 21 glasom za.

Inače, Puharić je ugledni stručnjak u oblasti cyber sigurnosti i digitalne transformacije, s više od 20 godina iskustva u obrazovanju, istraživanju i implementaciji najsavremenijih rješenja za sigurnost u digitalnom prostoru.

Diplomirao je na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu. Usavršavao se kao Chevening Caber Security Fellow na Cranfield Universitetu u Velikoj Britaniji i kao CRDF International Cybersecurity Fellow na Purdue Universityju u SAD-u. Također je i dobitnik IVLP stipendije State Departmenta.

U svom dosadašnjem političkom djelovanju, Puharić je dugogodišnji član Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine u kojem je jedno vrijeme obnašao dužnost sekretara Kantonalnog odbora SDP-a Sarajevo.

Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije, govorio je za Dnevnik D Federalne televizije o brojnim aktuelnim temama.

Lideri zemalja Zapadnog Balkana i najviši dužnosnici EU neće doći u Neum 4. i 5. prosinca. Samit je otkazan, tender propao. Jesmo li se obrukali kao država domaćin jednog ovakvog samita?

Jako smo se obrukali i pokazali jednu nesposobnost da takvu stvar organiziramo. Mislim da će tu doći do nastavka bruke jer vjerojatno će se pokazati da je nereferentnoj firmi ustupljen posao, da su se tu lažirali neki dokumenti kako bi ta firma dobila posao – pretpostavljamo da će biti tako. Ono što iz medija saznajem, vrlo je sumnjivo. Dalje, ono što je sasvim jasno je da su krenuli veoma kasno. Da uopšte nisu računali na rokove žalbe i mogućnosti da zbog toga bude zaustavljen proces. Neodgovorno, krajnje. Ovo je jedan diplomatski fijasko.

Treba li neko snositi odgovornost?

Pa, naravno da treba. Treba se napraviti istraga ko je kriv za sve ovo skupa. Jedan principijelan ministar inostranih poslova bi ponudio ostavku nakon ovoga.

4. prosinca bio je i još uvijek je novi rok za Bosnu i Hercegovinu za usvajanje Reformske agende potrebne za prvu tranšu Plana rasta. Puno je nepoznanica, različitih tumačenja. Ono što je sigurno je – Koopman kad je dolazio nedavno u Sarajevo, razgovarao je sa različitim razinama vlasti, između ostalim i s premijerima kantona. Bio je tu i premijer kantona u kojem je vlast SDA. Na Vaš račun je išla kritika da je SDA kriva što to dosad nije usvojeno. U kom smjeru su išli ti razgovori?

Ja nisam takvu kritiku prepoznao jer bi bila vrlo neozbiljna. Dakle, SDA je dala uslovnu suglasnost, uz uslov da se Ustavni sud popuni, da se provedu njegove presude i da se ukine etnički veto u procesu donošenja odluka u tim tijelima. Potpuno istu stvar je zatražio Brisel. Dakle, to je njihov uslov. To nije izmislila SDA niti premijeri iz SDA. Tako da ja nisam vidio ozbiljne kritike na račun SDA. To je bilo nekih pokušaja spinova da prebace sa sebe odgovornost, i sa Dodika, ali ne bih rekao da je u to iko vjerovao. Ono što je zanimljivo je da su oni uopšte involvirali opoziciju i da su uopšte involvirali premijere kantona. Ali, to uopšte nisu morali uraditi.

Je li potrebna suglasnost kantona?

Nije potrebna. Oni su to sami napravili u jednom tijelu u kojem traže konsenusom da se donose odluke. Zašto to rade – dva su razloga. Jedan je što HDZ uporno insistira da o bilo čemu se razgovara da mora biti saglasnost kantona. Jer ima glavnu snagu u kantonima. Dakle, to je HDZ-ov interes. I uvode ih i gdje treba i gdje ne treba. Drugi razlog je da podijele ljutnju javnosti, ako se usvoje po diktatu Dodika izvjesne koncesije, izvjesna popuštanja, da tu bude sukrivac i opozicija. Dakle, na taj način razvodne tu odgovornost. Nisu spremni da hrabro obnašaju vlast. Borili su se vrlo hrabro za vlast, i vrlo energično, a sada kada su je dobili, gledaju da nekako to dijele i s opozicijom, taj pritisak koji će nastati, jer se bojim da će tu doći do daljih popuštanja, da će Dodik pobijediti u toj igri živaca s njima.

U svemu tome, kakva je uloga međunarodne zajednice. Imali ste sastanke sa sedam veleposlanika, zemalja članica EU i sa gospodinom Sorecom. O čemu se razgovaralo na tom sastanku? Je li ovo bila tema sastanka – Plan rasta i podrška?

Između ostalog. Ovih sedam koji su došli do mene su na izvjestan način htjeli da mi kažu da smatraju da SDA općenito bi trebala da se uključi snažnije. Da oni poštuju SDA, da oni poštuju volju naroda, faktički, koja je, evo, iskazana po drugi put na ovim izborima, jer SDA je dominantno pobijedila u BiH. Da se ne može najjača i najbrže rastuća stranka jednostavno ignorisati. Da je potrebna kao jedan motor u svim tim procesima. Stranci uvijek krenu principijelno, čvrsto, i onda kad udare na tvrd odgovor gospodina Dodika ili sprega Dodik – Čović, onda počnu da popuštaju. Ovi uslovi su sasvim logični. Da se ima popuniti Ustavni sud, da se imaju provesti presude i da ne može biti etnički veto u kojem ćete morati imati jednog Srbina, jednog Hrvata i Bošnjaka da se slože o svemu što se radi. Dakle, to je potpuno nelogična stvar i protivna principima i standardima u EU. Oni su htjeli te stvari da otklone. A zatim, bojim se da sada počinju da popuštaju. Međutim, nisam siguran. Vidjet ćemo.

Onog trenutka kada ste rekli – stranci od SDA traže da se aktivnije uključi u ove stvari, na koji način aktivnije?

Općenito, da budemo uz to, da budemo i mi konsultovani, da poguramo gdje zatreba. Faktički mislim da su očekivali ovo – kada bude se trebalo praviti kompromise da mi ne podbunjujemo narod, nego da kažemo – ljudi, mora se. Ja sam tražio od njih da nam dostave tu novu agendu, ako je ima, da vidimo o čemu se radi. Sve su ovo neki nagovještaji, tako da ne bih htio nešto možda kazati u čemu nisam u pravu, možda i nije tako, vidjet ćemo.

Ono što je došlo do nas novinara, da se radi nova agenda, modificirana, i da neće sadržavati upravo ove uvjete o kojima ste Vi govorili, da će to biti prebačeno na onih 14 prioriteta, odgođeno za iduću godinu, ili sugerirano da se neke stvari riješe, poput recimo veta. Je li SDA spremna podržati takvu agendu?

Opoziciju i četiri kantonalna premijera koji su iz SDA, nisu trebali involvirati u proces. Trebali su biti vlast. Htjeli su vlast, dobili su vlast. Dakle, ako nas pitaju, odlučili su da nas pitaju, mi ćemo ostati pri našim odgovorima. Ne morate nas pitati. Ako nas pitate, dobit ćete odgovor. Što se nas tiče, novi dokument će proći kroz konsultaciju unutar SDA, ali mislim da će ovo biti naš odgovor – da mi ne možemo odustati i reći, pa, Dodik je pobijedio, hajde da pristanemo da Ustavni sud ovako ranjen ostane.

Jeste li spremni snositi odgovornost, ako se upute kritike da je zbog SDA izgubljeno 70 miliona?

Nije to samo 70 miliona. Dakle, radi se o milijardama gdje je pola granta ili jedna trećina granta, ostalo je kredit. Vrlo su važne reforme koje trebamo da usvojimo, možda i važnije od samih novaca, ali oni to mogu donijeti bez nas. Ne mogu lagati da je SDA to zaustavila. Ko im brani da sutra Vijeće ministara donese odluke koje se od njih očekuju. Uopšte ne moraju da pitaju SDA. I ne moraju da nas prisiljavaju da s njima radimo takve kompromise i koncesije.

Da je SDA u vlasti, kako bi riješila ovaj problem sa SNSD-om i HDZ-om?

Pa, tvrdo bismo mi tu igrali. Ako su htjeli raditi kompromise i reći – čujete, ovo ne možemo sad napraviti, hajmo mi uzeti šta možemo da uradimo, onda nisu ni te uslove trebali postavljati iz Brisela. Postavili su te uslove i neka ne odustaju. Oni prije ili kasnije moraju sankcionirati Milorada Dodika, proruskog igrača, čovjeka koji destabilizira i Bosnu i Hercegovinu i Balkan. Amerikanci su to počeli, pa su negdje i oni usporili u jednom momentu. Dakle, dok međunarodna zajednica se ne odluči istinski pozabaviti ovim što radi Dodik, drskim udarima i na njih, i na Dejton, i na Ustav, neće ova zemlja dobiti zamaha na evropskom putu. On se kao čovjek koji blokira mora ukloniti na neki način, ili zaustaviti, ili nagovoriti, ili pridobiti, ali ova popuštanja vječna, pretvaraju evropski put u taoca Milorada Dodika. Sad će mu predati još glavnog pregovarača.

Gospodina Dodika vidite kao glavnog remetilačkog faktora kada je u pitanju napredak Bosne i Hercegovine?

Apsolutno. Ima li neko drugi da ga ne vidi tako? Mislim da Dodik nije radio ovo što je radio zadnjih 10-15 godina, iz ove zemlje bi otišlo 50.000 manje mladih ljudi. Penzije, plate bi bile 20-30 posto veće. Imali bismo investicija 20-30 posto. Bili bismo u ovom času u NATO paktu. To su ogromne štete.

Da je na mjestu Milorada Dodika oporba iz Republike Srpske, da li mislite da bi po ovim pitanjima razmišljali drugačije?

Imali smo ih. Imali smo jednu normalnu garnituru ljudi. I SDA je bila s njima u tom mandatu. Mi nismo htjeli dati Dodiku i on je jako ljuti zbog toga na nas. Zato je jedva čekao da se on nama osveti, da se izbaci SDA.

Vijeće ministara je na posljednjoj sjednici usvojilo povećanje plaća državnim službenicima, ali automatski i ministrima i parlamentarcima. Zakon je takav, ali je li to u redu i zašto se taj zakon nikada nije promijenio?

Pa, mi smo predložili, SDA je predložila i ponovo će predložiti da se izbjegnu povećanja plata koje su previsoke. Dakle, zašto povećavati platu od 5-6 hiljada maraka? To je bezobrazno. Treba povećati platu ljudima koji grcaju faktički, koji ne mogu da sustignu ovu inflaciju. Njima treba pomoć.

Vijeća ministara je donijelo nekoliko u posljednje vrijeme odluka koje su onako odjeknule poprilično u javnosti. Izdvojen je novac iz proračuna za kupovinu zgrade u Banjoj Luci. Sporan je vlasnik od kojeg treba kupiti tu zgradu. Odabrana su sredstva za kupovinu helikoptera, nisu borbeni, ali su višefunkcionalni. Kako gledate na takve odluke?

Što se tiče helikoptera, to je jedan ciničan potez gospodina Dodika. Oružane snage nisu Merhamet, Oružane snage moraju imati naoružane helikoptere, naravno.

Je li bolji ikakav nego nikakav?

Ta logika ima svoje granice, ima neku svoju crvenu liniju. Nenaoružani helikopter, kako ćete se s njime braniti? Imali smo agresiju koja je došla sa istoka i sa zapada i sad se te zemlje ubrzano naoružavaju jako dobrim oružjem. Najboljim avionima, raketnim sistemima koji dobacuju 300 km. Uvode vojni rok, a mi nabavljamo nenaoružane helikoptere. Onda nam ne trebaju Oružane snage, ako će biti nenaoružane. To je svojevrstan cinizam na koji ne bi trebalo pristati. Dodik kao jedan dobar kockar uvijek nadjača ostale pa čak i ljude iz međunarodne zajednice. Treba u jednom momentu povući crtu zajednički sa međunarodnom zajednicom i reći – nema više. Ima da se ponašaš normalno. Mislim da je jedan od razloga što su oni krenuli na mene i na SDA, zato što sam se ovako suprotstavljao. Tražili su nekoga ko će pokušati – hajde da slažemo da se Dodik promijenio, sjećamo se toga od prije dvije godine – ‘evo, Dodik se promijenio’, ‘SDA nije znala s Dodikom, suprotstavljala mu se’. I, evo, imamo taj eksperiment, jedan politički pobačaj koji se zove Trojka. I koji nas svaki dan, na neki način uvrijedi, ponizi, razočara.

Vidite li Vi bilo kakav kriminal ili korupciju u slučaju namjere kupovine zgrade u Banjoj Luci?

Vidim, naravno. Jer naciljano je od početka samo što nisu stavili ime vlasnika, da to bude zgrada na tom i tom mjestu otprilike, s takvim i takvim parkingom, tolikih gabarita, kvadrature. Mogli su tu zgradu da naprave za ovih deset godina koliko se natežimo. Koštala bi jeftinije, naravno. Ko će procijeniti kad država nešto kupi od privatnika, je li to toliko vrijedno? Ako nikakve konkurencije tome nema, samo jedna takva zgrada, 98 miliona, ko će tu dobiti 3%, 5%, 20% toga ko je posredovao… naravno da je to korupcija.

Saniranje posljedica katastrofalnih poplava, je li sustav zakazao ili sustav nije ni postojao odranije?

Postojao je 2022. kad se u Stocu desila tragedija. Tad smo imali vanrednu sjednicu parlamenta, donesene su odluke. Ovaj put bježe od toga. Ne znam šta im je bilo. Mislim, ne mogu uopšte sebi da objasnim o čemu se radi. Vlada je trebala da zasjeda dan-noć i parlament permanentno da mijenja zakone, donosi odluke, da, ako treba, donese zakon na mjesec-dva dana koji bi zaobišao neke tenderske procedure. Oni se boje da ne prođu kao Fadil Novalić, je li? To je taj glavni strah. Pa, neka to zaobiđu. Neka pozovu deset firmi koji su najreferentnije, ali neka to urade na zakonski način. Mogli su tu stvar uraditi, imali su sredstva, imaju sve, ali ne znaju da obnašaju i boje se da obnašaju vlast. To je bilo pomalo komično sa našim Nikšićem koji je kazao da je on pomalo ponosan, a pomalo i postiđen. Mislim, ne znam na šta je ponosan. Pa, onda je kazao da više nema odgode. Od sada on komanduje svim time. Kada je došao privatnik iz Turske da mu pravi ono što on nije napravio. Mislim, nevjerojatno. Pokušali su sa smjenom direktora Željeznica, jednog sposobnog čovjeka za kojeg se svi slažu, naravno da je podigao te Željeznice, prebaciti krivicu na njega, da on bude neki žrtveni jarac u tome, pa su onda imenovali čovjeka koji je uhapšen prije mjesec dana, pa su ga isti dan smijenili. Nevjerovatno nespretna vlast. Neefikasna, indolentna. Bez saosjećanja prema narodu, u Vogošći se smrzavaju ljudi. Ovi dolje u Jablanici na ledini ostavljeni ljudi. Oni jedan gaf prave prijepodne, a drugi popodne. Ova tri dana se šest gafova desilo.

Što biste konkretno Vi drugačije?

Nije pravo pitanje što bismo, nego šta smo. Završio se mandat od osam godina gospodina Novalića kojeg su nevinog strpali u zatvor. E, mi smo tada, i Novalić i mi svi zajedno, od svega napravili pozitivnu priču. Štrajkovi, nezadovoljni penzioneri, sve jedno po jedno je izliječeno u tih osam godina. I sad gledamo kako jedno po jedno upropaštavaju. Sve uvode u minus.

Je li se za vrijeme Novalićeve vlade pripremila koncesija aerodroma?

Bile su te stvari razmatrane. Jer kada aerodrom poput banjalučkog ili mostarskog ne radi dobro, onda je možda bolje ga dati privatniku na koncesiju, pa neka da državi nešto za to, a da digne frekvenciju. Međutim, u Sarajevski aerodrom i u vrijeme gospodina Novalića je investirano jako puno u nove terminale. Sad imamo jedan proširen i veliki aerodrom u Sarajevu. Dakle, investiralo se jako mnogo u njega, a 2021. godine je donesena odluka da zarada koja ide prema budžetu Federacije, ide u dalje zanavljanje i proširenje aerodroma. Dakle, Fadil Novalić je računao na to da taj aerodrom, da se u njega investira, a ne da se preda nekome. I taj aerodrom, koji je tako jedno vrijeme bio na ivici rentabilnosti, a zatim počeo da donosi novac, sada je postao zlatna koka. To se ne daje pod koncesiju.

Američkom veleposlaniku u BiH završava mandat. Nekoliko puta ste međusobno slali onako poprilično oštre poruke jedan drugom. Kakvim cijenite njegov mandat i angažman u BiH?

Ja sam zainteresiran za popravak odnosa SAD-a kao vrlo moćnog prijatelja Bosne i Hercegovine i najjače stranke u Bosni i Hercegovini bez koje ne ide ova zemlja naprijed, to je SDA. Isključiti glavni motor koji u svemu prednjačio, vukao naprijed državu, je bila teška greška. To nije trebalo gospodinu Murphyju. Ja se nadam da će sljedeći ambasador imati jedan drugačiji odnos.

Aktuelno je, s obzirom na posljednje dešavanje i okolnosti u Domu naroda, Dragan Čović je izjavio kako ne vjeruje da bi njegove kolege iz oporbe glasovale za njegovu smjenu u Kolegiju, ukoliko to dođe kao prijedlog. Da li biste?

Sve zavisi od gospodina Cvitanovića. SDA bi podržala njegovu smjenu. Mislim da ti ljudi sad trebaju da razmisle, da li žele da postanu lideri ili žele da ostanu u sjeni?, piše Federalna.ba

Prošla je tek druga neradna nedjelja za trgovine u Federaciji BiH, a neke lokalne zajednice već traže izuzeće i vraćanje na staro.

Gradsko vijeće Orašja danas će razmatrati prijedlog odluke kojom se od Vlade FBiH traži da se prodajni objekti u ovom gradu izuzmu od zabrane rada nedjeljom, odnosno, od odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini.

Istina, Zakonom je općinama i gradovima ostavljena takva mogućnost, naravno, ukoliko postoje opravdani razlozi. Predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Beširović pojašnjava zašto je nije iznenadio potez vlasti u Orašju.

-Za nas je to bilo očekivano s obzirom da smo upoznati da je upravo iz ove lokalne zajednice i potekao zahtjev koji je u svojoj korigovanoj verziji amandmanski uvršten u Zakon, a odnosi se na mogućnost izuzeća. Međutim, smatramo da je zahtjev apsolutno preuranjen jer nije prošao ni jedan mjesec od primjene i nije ga moguće potkrijepiti argumentima u smislu eventualnog pada prometa koji značajno narušava stabilnost lokalne zajednice. A jedino to može biti valjan razlog za ovakav zahtjev, kaže Beširović za Fokus.

Od resornog ministarstva i Vlade FBiH očekuje da pokažu ozbiljnost i odgovornost, te da dobro razmotre iznesenu argumentaciju kako ne bi došlo do zloupotrebe Zakona.

-Mi ćemo, sa svoje strane, insistirati da mora proći barem tri mjeseca kako bi uopće moglo biti moguće utvrditi da zabrana rada nedjeljom nanosi štetu određenoj lokalnoj zajednici, poručuje Beširović.

Ministarstvo: Nismo dobili nijedan zahtjev

U Federalnom ministarstvu trgovine kazali su nam da zvanično još nisu dobili nijedan zahtjev za izuzeće lokalnih zajednica od primjene člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini..

Savjetnica ministra trgovine Mirna Sadiković dijeli mišljenje predsjednice Sindikata da je još rano za mjerenje efekata primjene.

-Budući da je predviđeno da uz Prijedlog lokalne zajednice koji usvoji Općinsko vijeće budu priloženi i argumenti kao što su ekonomski pokazatelji prometa prije i poslije uvođenja neradne nedjelje, rano je još govoriti o zahtjevima, jer se efekti primjene člana ovog zakona ne mogu izmjeriti nakon samo dvije neradne nedjelje. Ukoliko dobijemo prijedlog za izuzeće isti će biti razmotren, a konačnu odluku donosi Vlada FBiH ukoliko se utvrdi da za to ima argumentovanog osnova, kazala je Sadiković za Fokus.

Ni Udruženje poslodavaca FBiH još nema sveobuhvatne povratne informacije kako se neradna nedjelja odrazila na poslovanje njegovih članica.

-S obzirom na to da je potrebno nekoliko sedmica da se uoče promjene u potrošačkim navikama, smatramo da će pravi efekti ove odluke biti vidljivi tek nakon što se prilagodimo novim uvjetima. Nastavit ćemo pratiti situaciju kako bismo imali jasniju sliku o svim reakcijama i potrebama naših članova, kazala je za Fokus Vedrana Živković iz Udruženja poslodavaca.

Inače, predsjednica Sindikata radnika trgovine naglašava da se, prema informacijama sa terena, zabrana rada nedjeljom uglavnom poštuje, uz izuzetke, piše Fokus.

-Ima kršenja, naravno, što ne iznenađuje, ali inspekcijski organi to prate, kao i mi. Radnici jedne kompanije iz Donjeg Vakufa i Gračanice su nas obavijestili da su radili u nedjelju. Savjetovali smo im da se sindikalno organizuju s obzirom da u kompanijama u kojima djeluje Sindikat trgovine zloupotreba nema, navodi Beširović.