Connect with us

BiH

Je li BiH sljedeća Putinova meta? Evo što Rusija sada želi

Published

on

VEĆ PRVI dan ruske agresije i invazije na Ukrajinu postavilo se pitanje je li BiH sljedeća na listi za taj scenarij? Dok bjesni rat i traju razaranja u Ukrajini, mnogi strepe za budućnost, a police trgovina se prazne.

Ili zbog rata u Ukrajini ili zbog povećanja cijena, zabrinutost je natjerala žitelje BiH na pojačanu kupovinu živežnih namirnica. Iako još uvijek nema masovnog nagomilavanja zaliha, u mnogim trgovinama i supermarketima pojačano se kupuje, piše Deutsche Welle.

“Još se nije zaboravilo rat i nestašicu, a i poskupljuje sve. Dobro je da se kupi. Za svaki slučaj”, kaže jedna mostarska gospođa koja je uzela 15 kg brašna u supermarketu. Kao da se među kupce uvukla neka tjeskoba, nema žamora i smijeha, a pitanje koje ‘visi u zraku’ je: hoće li biti rata?

Čini se da donekle umirujuće zvuče izjave predsjednika Hrvatske, Srbije i BiH kako nisu povećali pripravnost svojih oružanih snaga, a značajan pomak je učinjen i podrškom Srbije rezoluciji UN-a u osudi ruske agresije na Ukrajinu.

Dok su sve brojniji apeli da lideri zemalja zapadnog Balkana preuzmu odgovornost, prestanu sa zapaljivom retorikom i sačuvaju mir, ozbiljne prijetnje unose tjeskobu, dok svijet uživo promatra stradanja u Ukrajini i novi rat na europskom tlu.

“Nemojte poslije da niste znali”

Dušanka Majkić, zastupnica SNSD-a u državnom parlamentu, stranke predsjednika Milorada Dodika i člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, komentirajući na društvenim mrežama rat u Ukrajini zaprijetila je da se i u BiH može dogoditi sličan scenarij.

“Moskva je u ožujku 2021. rekla da će reagirati ako BiH poduzme korake ka pridruživanju NATO-u. Nemojte poslije da niste znali”, napisala je ona na Twitteru. Ovo prijeteće upozorenje bh. parlamentarke koja, kao i njezina stranka, zastupa stav da BiH ne treba biti članica NATO-a, ima itekako temelja.

U ožujku prošle godine Veleposlanstvo Rusije u BiH iznijelo je svoj stav o pristupanju BiH NATO-u. “U slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a, Rusija će morati reagirati na ovaj neprijateljski korak”, poručeno je. Treba li tu prijetnju uzeti ozbiljno ili ne?

“NATO i EU imaju obvezu prema BiH”

Zamjenik ministra obrane BiH Mijo Krešić ne vidi pretjeranu mogućnost da se BiH nađe u “ukrajinskom scenariju”.

“Mi se nalazimo u posve drukčijoj poziciji. Imamo danas EUFOR za osiguranje stabilnog i sigurnog okruženja, ali i NATO zapovjedništvo koji je također jamac sigurnosti, razvijenu komunikaciju sa svim zemljama članicama EU i NATO-a koje imaju utjecaja na kretanja u BiH. Uključujući tu, dakako, i Hrvatsku. NATO je danas u BiH, a to što mi nismo u ovome trenutku zemlja članica, mislim da ne mijenja bitnije našu poziciju. NATO i EU imaju obvezu prema BiH. Rekao bih da je to stvar partnerstva”, rekao je Krešić za Večernji list BiH.

Snažnije djelovanje obavještajaca i uloga političara

Slično misli i Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije i stručnjak u području sigurnosti, koji podsjeća da su jamac Daytonskog sporazuma NATO i međunarodne snage te da je tu razlika između BiH i Ukrajine. Ali ipak kaže da niti jedna zemlja zapadnog Balkana, koja ima pretenzije i odlučnost za članstvo u NATO-u i EU, nije isključena iz geostrateškog interesa Rusije.

“BiH je trom geostrateški prostor i samim tim područje gdje se preklapaju interesi, a time i animoziteti Zapada i Istoka. Ne vjerujem da će doći do oružanog sukoba, ali će se obavještajni aparat toliko aktivirati s ciljem izazivanja različitih oblika destabilizacija”, kaže Dizdarević za DW.

On skreće pozornost na odgovornost regionalnih političara za stabilnost regije, posebno predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za kojeg kaže da je u dosta teškom razdoblju.

“Ovo je vrijeme kada dolaze do naplate sva ranija “igranja na dvije stolice”. Uopće, svi politički zagovaratelji vodećih politika i u BiH u teškom periodu – od njihovih odluka ovisi cjelokupna sigurnost i to je dobar znak da ipak mogu racionalizirati i izdignuti se iznad osobnih interesa”, kaže Dizdarević.

No, on podsjeća da je Rusija sada suočena s ozbiljnim sankcijama na svakom polju te da na rat na ukrajinskom području dnevno troši skoro milijardu dolara te da time nedvojbeno slabi i njezin utjecaj.

“Ono što je bitno je da upravo ti političari ne podlegnu pritiscima, ucjenama koje dolaze iz Rusije, jer važno je shvatiti da se politika režima Vladimira Putina polako urušava”, zaključuje on.

“Sukobi su već prisutni – ali ne oružani”

Ali, profesor Darko Trifunović, direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu sigurnost u Beogradu, kaže da postoji ozbiljna zabrinutost za izbijanje sukoba u BiH.

“To je vrlo velika mogućnost. Sukobi su već prisutni – ali ne oružani. Rusija sada želi što dalje skrenuti pozornost s Ukrajine i na područja gdje ima utjecaj i u tome im pomažu zapaljivi narativi političkih elita. Nisam mogao zamisliti da ekstremisti u mojoj zemlji podržavaju da nečiji tenkovi dođu pred nečiju kuću i pucaju na ljude u njoj. Ali, ono što pruža nadu je da je Srbija ipak osudila agresiju i podržala suverenitet Ukrajine”, komentira Trifunović za DW.

Osvrćući se na ratove od Afganistana, bivše Jugoslavije, a sada i Ukrajine, ističe da je to interesna borba NATO-a i Rusije, ali i da će ukrajinski rat otvoriti i mnoge teške teme iz proteklog rata na Balkanu i to o ruskoj ulozi u zločinima na području BiH.

“Srbija je najveća žrtva višegodišnjeg, hibridnog djelovanja Rusije na Balkanu, uz BiH i ostale zemlje bivše Jugoslavije. Stoga je važno da političari pruže ruke jedni drugima i odgovore na pitanje služe li za zavađanje naroda ili rade na privlačenju investicija i boljem životu svojih građana? Moja generacija je odrasla pod stravičnom propagandom i naša je obveza biti promotor normalnog života”, komentira uz zaključak da “političarima sa zapaljivom retorikom treba što manje dopustiti mikrofon u ruke”.

Sigurnosni kišobran za BiH

Profesorica Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća BiH, u tom smislu sličnog je stajališta. “Političarima sa zapaljivom retorikom, kao što je gospodin Dodik i gospođa Majkić, koji predstavljaju ovu državu i od nje primaju vrlo visoke plaće, a istodobno rade protiv te iste države i imaju tako sramotne postupke, zaista treba zabraniti bavljenje politikom i ne želim da mene, kao građanku BiH, zastupaju takve osobe”, kaže Gupta za DW.

No, unatoč svemu, ona kaže da bh. žitelji mogu mirno spavati, a njeni argumenti su prisustvo NATO-a u BiH kao “sigurnosnog kišobrana”.

“U BiH je NATO-ov stožer u Sarajevu, a sada je poslana snažna poruka s još 500 vojnika u misiji Althea. Berlinskim sporazumom dana je mogućnost obrane ako bi došlo do oružanih sukoba. Također, BiH je primljena u Akcijski program za članstvo, MAP, i ispunili smo značajan dio zahtjeva što je Savez od nas tražio i to BiH pozicionira drugačije od Ukrajine”, zaključuje Gupta.

BiH

Jasmin je dobitnik Zlatne značke UNSA: Prijavio se na 23 konkursa, nikada nije dobio stalni posao u struci

Published

on

By

Bio sam primoran da radim u Aziji i Africi, inače sam fudbalski trener i tako da sam radio u Omanu, Libiji, Vijetnamu kao trener, a ne u struci. Trenirao sam starije ljude, seniore, priča Krajina koji je završio Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, piše Faktor.
U Bosni i Hercegovini koliko god da ste obrazovani, kompetentni, sposobni, to vam nije dovoljno da dobijete šansu da radite u svojoj struci, da steknete iskustvo, staž u jednoj od javnih ustanova, institucija.
Prepreka su pravilnici koji se prilagođavaju stranačkim kadrovima, ovisno o tome ko je na vlasti. Političarima su puna usta mladih, obrazovanih, perspektivnih, ali kada tim ljudima treba dati šansu da rade, politika uhjebljava svoje kadrove.
Konkurisao u 23 škole 
Sarajlija Jasmin Krajina diplomirao je na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja, nosilac je univerzitetskog priznanja Zlatna značka za najboljeg magistranta generacije ali nikada nije našao stalni posao u struci.
Aplicirao je na mnogobrojne konkurse ali uglavnom je slušao izgvore kako nema dovoljno staža u struci, međutim, kako da ga stekne kada mu niko nije dao šansu za to.
– Prošle godine radio sam slučajno u Osnovnoj školi Grbavica 1 u Sarajevu. Upao sam jer je bila jedna afera sa ranijim nastavnikom sporta i tjelesnog odgoja. Tu sam radio punu normu, istekao mi je ugovor i nakon toga se mora ponovo aplicirati na konkurse. Znam da sam aplicirao na 23 konkursa za rad u školama i uvijek uđem u krug od tri kandidata, a onda se ostavlja direktoru škole da bira – priča nam Krajina koji ima 37 godina i dodaje:
– Uglavnom nikada nisam ušao iz prve jer nemam dovoljno staža u struci, a kako ću ga imati ako nisam dobio šansu da radim iako imam dobre reference. Kako je novi zakon izašao, prvo se gleda koliko imaš radnog staža u struci.
Kaže kako je bio lijepo prihvaćen u Osnovnoj školi Grbavica 1 i od djece i nastavnika pa se ponovo prijavio na konkurs.
– Ali sam prošao na šest časova što mi nije bilo dovoljno da bih mogao prehranjivati porodicu, imam suprugu i dvoje djece – kazuje nam.
Jasmin je diplomirao 2009. godine.
Radio u Vijetnamu
– Kada sam završio fakultet, bilo je zapošljavanja na godinu dana kao nagrada i to sam odradio na fakultetu.  Bio sam primoran da radim u Aziji i Africi, inače sam fudbalski trener, tako da sam radio u Omanu, Libiji, Vijetnamu kao trener, a ne u struci. Trenirao sam starije ljude, seniore – ispričao nam je Krajina.
Jasmin je i sin dobitnika najvećeg ratnog priznanja Zlatni ljiljan. Kaže kako bi kao dijete borca trebao imati prednost u zapošljavanju, ali tako nije.
– Ako si u politici i član neke partije, imaš mnogo više prolaza, ali mene to ne zanima, nisam sebe vidio tu jer sam smatrao da ću uz svoje diplome, kompetencije, svakoj instituciji biti dobar uposlenik – ispričao nam je Jasmin.
Trenutno je angažiran kao koordinator Omladinske škole u Fudbalskom klubu Željezničar.
Nastavi čitati

BiH

Sami sebi možete uplaćivati staž, evo koliko novca morate izdvojiti mjesečno!

Published

on

By

Dobrovoljno osiguranje može uplaćivati svaka osoba starija od 15 i mlađa od 65 godina života.
I danas postoje poslodavci u Federaciji koji ne uplaćuju doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje svojim uposlenicima. To radnicima uzrokuje probleme jer neće imati dovoljno plaćenog staža kod odlaska u penziju.
Zbog toga se događa da osobe umjesto za 25 godina kontinuiranog rada u profesiji imaju isto toliko staža, oni imaju nekih 13 godina i nisu rijetki oni koji pitaju da li sebi mogu uplaćivati staž kako bi se koliko-toliko približili uvjetima za odlazak u penziju.
U Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje kažu da građani imaju mogućnost sebi uplaćivati staž, piše Faktor.
– Iznos dobrovoljnog osiguranja u 2024. godini je 329,63 KM. Toliko je određeno prema prosjeku federalne plaće i ne može više niti manje od tog iznosa. Ovo osiguranje se regulira u Zavodu PIO sklapanjem ugovora i uplaćuje se mjesečno – pojašnjava Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
U prošloj godini iznos dobrovoljnog osiguranja koji se uplaćuje mjesečno je bio 288,83 KM.
Dobrovoljno osiguranje može uplaćivati svaka osoba starija od 15 i mlađa od 65 godina života, a koja ima prebivalište u Federaciji BiH i koja se ne nalazi u obaveznom osiguranju. Dakle, koja nije u radnom odnosu.
Staž se počinje računati od trenutka predaje dokumentacije.
Kod plaćanja staža u poslovnicu Zavoda PIO osoba mora donijeti uvjerenje o prebivalištu, ljekarsko uvjerenje i ličnu kartu.
Kod uplate dobrovoljnog osiguranja ne treba firma kao posrednik. Osoba se registrira, dobije rješenje o dobrovoljnom osiguranju i taj staž se računa kao penzijski, odnosno, redovni staž.
U Zavodu PIO FBiH rečeno nam je ranije kako se događalo da naši ljudi, a koji su vani, imaju nekih 13 ili 14 godina staža ovdje, sebi plaćaju staž kako bi namirili na 15 godina jer to je minimum koji je potreban da se ode u penziju sa 65 godina života.
Za dobrovoljni staž u 2022. godini na mjesečnom nivou trebalo je izdvojiti 259,83 KM.
Nastavi čitati

BiH

Kako Dragan Čović zna da će u Bosni i Hercegovini u vrijeme održavanja izbora u Hrvatskoj biti neradni dan, i zašto bi uopće bio?

Published

on

By

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović jučer se obratio prisutnima tokom 20. općeg sabora originalnog HDZ-a u Zagrebu. U nadahnutom, na momente vrlo emotivnom govoru, najavio je da će srijeda, 17. aprila, kada se održavaju hrvatski izbori, biti neradni dan i u Bosni i Hercegovini. Kako on to može znati i ko je on da određuje neradne dane?

S KIM SE SVAĐA DRAGAN?

Valjda bi o tome trebalo da nas obavijesti neko ministarstvo, ono rada i socijalne politike u FBiH, kao što i jeste – ali da nije moguće govoriti o neradnom danu zbog izbora u drugoj državi – ili ono državno, civilnih poslova, u RS-u također resor rada u Vladi. Kako u kantonima, pak, pojedinačno, regulisati neradni dan? Za Čovića će 17. april sigurno biti neradni dan, jer on ionako ništa ne radi. Ali, šef HDZ-a BiH i HNS-a kao neradni dan spominje i 16. april, kada se otvara Sajam gospodarstva u Mostaru. To bi, izgleda, trebao biti dan pripreme sa izbore u susjednoj državi.

„Danas se pokušavaju potruditi da upravo radnim danima, 16. i 17. stvore ambijent da dijaspora ne izađe i ne glasa za naše predstavnike. E sad, vrlo jasno, da ne bi o tome pretjerano raspravljali. Ničim izazvani, ali Hrvati iz BiH nisu dijaspora, oni su jednakopravan konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini“, rekao je Čović jučer kolegama u susjedstvu.

A onda je uključio i emocije.

„Poruka za sve one koji su razmišljali da se možda tog 16. i 17. u Bosni i Hercegovini neće moći organizirati aktivnosti izbora jer su dominantno dosad organizirani kroz školske institucije, to je bila jedina mogućnost. E pa sad odgovor i vama i svima onima koji slušaju, a i njima. Bit će za nas kao i za vas neradni dan. Samo će to kod nas biti svetkovina“, rekao je i bio nagrađen aplauzom i ovacijama, prenijele su agencije.

Čović je izjavio da će to biti svetkovina za njih i vjerovatno misli iskoristiti član 54. Zakona o radu FBiH koji propisuje da je poslodavac dužan radniku omogućiti četiri slobodna dana u toku godine za zadovoljavanje vjerskih ili tradicijskih potreba, piše danas Faktor i donosi izjavu državnog zastupnika Šerifa Špage“Ne znam ima li taj dan neki vjerski praznik koji je vezan za ljude katoličke vjeroispovijesti.“

POKUŠAVA BITI IZNAD SVIH

A evo kako je Čović jučer najavio “Sajam” i to povezao sa Izborima u Hrvatskoj.

„Za one koji ne znaju, mi smo planirali 16. travnja otvoriti gospodarski sajam u Mostaru, zemlja partner ove godine je Hrvatska. To je jubilarni 25. sajam pa je tako priličilo. Predsjednik vlade je planirao doći 15. navečer s drugim predsjednicima vlade iz okruženja, a 16. otvoriti taj sajam. Ja sam siguran da ovi datumi to ni na koji način neće poremetiti i da ćemo se okupiti dolje da pošaljemo poruku uime svih Hrvata koji žive u BiH – nema zabluda i nema mjesta dodvoravanju Hrvatima BiH”, nastavio je šef HDZ-a BiH. Svi oni koji su vjerovali da ćemo se za ove izbore nekako razdijeliti, poruka je jasna i ja sam je izrekao u nekoliko riječi. Organizirat ćemo se kao što smo se organizirali zadnjih 30 godina od Domovinskog rata do danas. Zbog toga upravo hvala tebi, dragi prijatelju, dragi Andrej“, rekao je Čović.

Uglavnom, sam protiv svih, pa i iznad institucija naše države. Doduše, o tome je Čović na taj način mogao pričati kolegama u Zagrebu, kažu da ih je u „Lisinskom“ bilo oko 2.000, koji svakako vide samo zapadnu Hercegovinu. Ni Posavinu, ni Srednju Bosnu, a ni za Livno se nisu pretrgli.

A na pitanja: ko se pokušava potruditi, ko razmišlja da se neće „moći organizirati aktivnosti“, ko ne zna, ko vjeruje da će bilo ko bilo koga „razdijeliti“, kome ko i šta poručuje, Dragan Čović nije ponudio odgovore.

Na kraju krajeva, koga uopće briga za izbore u Hrvatskoj pored toliko problema koje ovdje imamo?

(Dino Bajramović)

Nastavi čitati

Najčitanije