Connect with us

BiH

Je li BiH sljedeća Putinova meta? Evo što Rusija sada želi

VEĆ PRVI dan ruske agresije i invazije na Ukrajinu postavilo se pitanje je li BiH sljedeća na listi za taj scenarij? Dok bjesni rat i traju razaranja u Ukrajini, mnogi strepe za budućnost, a police trgovina se prazne.

Ili zbog rata u Ukrajini ili zbog povećanja cijena, zabrinutost je natjerala žitelje BiH na pojačanu kupovinu živežnih namirnica. Iako još uvijek nema masovnog nagomilavanja zaliha, u mnogim trgovinama i supermarketima pojačano se kupuje, piše Deutsche Welle.

“Još se nije zaboravilo rat i nestašicu, a i poskupljuje sve. Dobro je da se kupi. Za svaki slučaj”, kaže jedna mostarska gospođa koja je uzela 15 kg brašna u supermarketu. Kao da se među kupce uvukla neka tjeskoba, nema žamora i smijeha, a pitanje koje ‘visi u zraku’ je: hoće li biti rata?

Čini se da donekle umirujuće zvuče izjave predsjednika Hrvatske, Srbije i BiH kako nisu povećali pripravnost svojih oružanih snaga, a značajan pomak je učinjen i podrškom Srbije rezoluciji UN-a u osudi ruske agresije na Ukrajinu.

Dok su sve brojniji apeli da lideri zemalja zapadnog Balkana preuzmu odgovornost, prestanu sa zapaljivom retorikom i sačuvaju mir, ozbiljne prijetnje unose tjeskobu, dok svijet uživo promatra stradanja u Ukrajini i novi rat na europskom tlu.

“Nemojte poslije da niste znali”

Dušanka Majkić, zastupnica SNSD-a u državnom parlamentu, stranke predsjednika Milorada Dodika i člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, komentirajući na društvenim mrežama rat u Ukrajini zaprijetila je da se i u BiH može dogoditi sličan scenarij.

“Moskva je u ožujku 2021. rekla da će reagirati ako BiH poduzme korake ka pridruživanju NATO-u. Nemojte poslije da niste znali”, napisala je ona na Twitteru. Ovo prijeteće upozorenje bh. parlamentarke koja, kao i njezina stranka, zastupa stav da BiH ne treba biti članica NATO-a, ima itekako temelja.

U ožujku prošle godine Veleposlanstvo Rusije u BiH iznijelo je svoj stav o pristupanju BiH NATO-u. “U slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a, Rusija će morati reagirati na ovaj neprijateljski korak”, poručeno je. Treba li tu prijetnju uzeti ozbiljno ili ne?

“NATO i EU imaju obvezu prema BiH”

Zamjenik ministra obrane BiH Mijo Krešić ne vidi pretjeranu mogućnost da se BiH nađe u “ukrajinskom scenariju”.

“Mi se nalazimo u posve drukčijoj poziciji. Imamo danas EUFOR za osiguranje stabilnog i sigurnog okruženja, ali i NATO zapovjedništvo koji je također jamac sigurnosti, razvijenu komunikaciju sa svim zemljama članicama EU i NATO-a koje imaju utjecaja na kretanja u BiH. Uključujući tu, dakako, i Hrvatsku. NATO je danas u BiH, a to što mi nismo u ovome trenutku zemlja članica, mislim da ne mijenja bitnije našu poziciju. NATO i EU imaju obvezu prema BiH. Rekao bih da je to stvar partnerstva”, rekao je Krešić za Večernji list BiH.

Snažnije djelovanje obavještajaca i uloga političara

Slično misli i Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije i stručnjak u području sigurnosti, koji podsjeća da su jamac Daytonskog sporazuma NATO i međunarodne snage te da je tu razlika između BiH i Ukrajine. Ali ipak kaže da niti jedna zemlja zapadnog Balkana, koja ima pretenzije i odlučnost za članstvo u NATO-u i EU, nije isključena iz geostrateškog interesa Rusije.

“BiH je trom geostrateški prostor i samim tim područje gdje se preklapaju interesi, a time i animoziteti Zapada i Istoka. Ne vjerujem da će doći do oružanog sukoba, ali će se obavještajni aparat toliko aktivirati s ciljem izazivanja različitih oblika destabilizacija”, kaže Dizdarević za DW.

On skreće pozornost na odgovornost regionalnih političara za stabilnost regije, posebno predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za kojeg kaže da je u dosta teškom razdoblju.

“Ovo je vrijeme kada dolaze do naplate sva ranija “igranja na dvije stolice”. Uopće, svi politički zagovaratelji vodećih politika i u BiH u teškom periodu – od njihovih odluka ovisi cjelokupna sigurnost i to je dobar znak da ipak mogu racionalizirati i izdignuti se iznad osobnih interesa”, kaže Dizdarević.

No, on podsjeća da je Rusija sada suočena s ozbiljnim sankcijama na svakom polju te da na rat na ukrajinskom području dnevno troši skoro milijardu dolara te da time nedvojbeno slabi i njezin utjecaj.

“Ono što je bitno je da upravo ti političari ne podlegnu pritiscima, ucjenama koje dolaze iz Rusije, jer važno je shvatiti da se politika režima Vladimira Putina polako urušava”, zaključuje on.

“Sukobi su već prisutni – ali ne oružani”

Ali, profesor Darko Trifunović, direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu sigurnost u Beogradu, kaže da postoji ozbiljna zabrinutost za izbijanje sukoba u BiH.

“To je vrlo velika mogućnost. Sukobi su već prisutni – ali ne oružani. Rusija sada želi što dalje skrenuti pozornost s Ukrajine i na područja gdje ima utjecaj i u tome im pomažu zapaljivi narativi političkih elita. Nisam mogao zamisliti da ekstremisti u mojoj zemlji podržavaju da nečiji tenkovi dođu pred nečiju kuću i pucaju na ljude u njoj. Ali, ono što pruža nadu je da je Srbija ipak osudila agresiju i podržala suverenitet Ukrajine”, komentira Trifunović za DW.

Osvrćući se na ratove od Afganistana, bivše Jugoslavije, a sada i Ukrajine, ističe da je to interesna borba NATO-a i Rusije, ali i da će ukrajinski rat otvoriti i mnoge teške teme iz proteklog rata na Balkanu i to o ruskoj ulozi u zločinima na području BiH.

“Srbija je najveća žrtva višegodišnjeg, hibridnog djelovanja Rusije na Balkanu, uz BiH i ostale zemlje bivše Jugoslavije. Stoga je važno da političari pruže ruke jedni drugima i odgovore na pitanje služe li za zavađanje naroda ili rade na privlačenju investicija i boljem životu svojih građana? Moja generacija je odrasla pod stravičnom propagandom i naša je obveza biti promotor normalnog života”, komentira uz zaključak da “političarima sa zapaljivom retorikom treba što manje dopustiti mikrofon u ruke”.

Sigurnosni kišobran za BiH

Profesorica Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća BiH, u tom smislu sličnog je stajališta. “Političarima sa zapaljivom retorikom, kao što je gospodin Dodik i gospođa Majkić, koji predstavljaju ovu državu i od nje primaju vrlo visoke plaće, a istodobno rade protiv te iste države i imaju tako sramotne postupke, zaista treba zabraniti bavljenje politikom i ne želim da mene, kao građanku BiH, zastupaju takve osobe”, kaže Gupta za DW.

No, unatoč svemu, ona kaže da bh. žitelji mogu mirno spavati, a njeni argumenti su prisustvo NATO-a u BiH kao “sigurnosnog kišobrana”.

“U BiH je NATO-ov stožer u Sarajevu, a sada je poslana snažna poruka s još 500 vojnika u misiji Althea. Berlinskim sporazumom dana je mogućnost obrane ako bi došlo do oružanih sukoba. Također, BiH je primljena u Akcijski program za članstvo, MAP, i ispunili smo značajan dio zahtjeva što je Savez od nas tražio i to BiH pozicionira drugačije od Ukrajine”, zaključuje Gupta.

BiH

Kako ćeš znati jesi li dobar učitelj/ica?

O umjetnosti podučavanja
– Kada tvoji učenici žude za tobom i sa čežnjom čekaju tvoj ulazak u učionicu, pa ti si uspješan učitelj…
– Kada u trenucima tvog davanja lekcije ovlada šutnja, pa ti si profesionalan učitelj…
– Ako niko od njih ne kasni na tvoj čas, pa ti si posebno odlikovan učitelj…
– Kada tvoji učenici tebi povjere svoje brige i svoje probleme onda znaj da si ti učitelj koji je njima blizak, imaju povjerenja u tebe i u tvoj savjet njima…
– Kada se učenici marljivo trude u tvom nastavnom predmetu i, uprkos njegovoj težini, postignu najveće moguće ocjene, onda znaj da si ti vanredno superioran učitelj…
– A ako okupljaš sve ove vrline.. e tada zamalo da dosegneš stepen poslanika, a to je najveći stepen učitelja…
Od mene pozdrav od srca svakom učitelji koji daje (znanje) svojom savješću i svojim moralom (ahlakom).“
(Preuzeto od: Fateh Romdhani)
Nastavi čitati

BiH

Košarac: Konaković je u četiri zida tražio milost od Dodika. On silno želi biti Bakir u ogledalu

“Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je izašao iz SDA, ali SDA očigledno nikada nije izašla iz njega. Vidljivo je da ima kompleks SDA i silno želi da nakon Alije i Bakira bude Bakir u ogledalu”, rekao je zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara i član Predsjedništva SNSD-a Staša Košarac.

“U prilog tome svjedoči i njegova današnja elaboracija, u kojoj je iznio niz primitivnih uvreda, netačnih tvrdnji i paušalnih ocjena na račun rukovodstva Republike Srpske i predsjednika Milorada Dodika. Pri tome, pokazao je poprilično neznanje u vezi sa određenim procesima”, ističe on.

Kako Košarac dodaje, prije svega, Konaković nema političku hrabrost da iznese bilo kakvu autentičnu politiku, jer su svi njegovi stavovi zapravo “stavovi ambasada koje su ga dovele na vlast.” To je posebno vidljivo nakon što se vratio iz dvadesetodnevne posjete SDA-u.

“Konakoviću bi bilo mnogo bolje da se resetuje i vrati politici dogovora o rješenjima u BiH, umjesto što bilo kome drži lekcije i priča o političkom kukavičluku! Zapravo, lekcije o liderstvu treba da uči od Milorada Dodika. Konaković očigledno nema hrabrosti da preuzme liderstvo, pa se vraća na SDA političke postavke i koristi njihovu retoriku”, dodaje Košarac.

Košarac ističe, da za razliku do Konakovića, Dodik ima hrabrost da na svakom mogućem mjestu iznese autentičan stav i zastupa autentičnu politiku, koju su građani Republike Srpske prepoznali i daju joj povjerenje u svakom izbornom ciklusu.

“Vlast na zajedničkom nivou nije mogla biti formirana bez SNSD-a. Bez Konakovića i ekipe jeste. Naravno da bez stava Republike Srpske nijedan zakon na zajedničkom nivou neće i ne može biti usvojen. No, kako Konaković misli da možemo bilo šta raditi ako uporno i tendenziozno iznosi obmanjuje javnost i iznosi neistine o Republici Srpskoj”, upitao je Košarac.

 

 

Kako on dodaje, Konaković i ekipa očigledno su prihvatili koncept BiH koji nije u skladu sa Dejtonom i to je definitivno politika koja BiH vodi u sunovrat.

“Oni nastavljaju sa modelima koji su zasnovani na islamskoj deklaraciji i sa praksama promotora islamske deklaracije, radeći zajedno sa strancima protiv dva konstitutivna naroda u BiH. Politika predsjednika Dodika i SNSD je više nego jasna – mi štitimo i afirmišemo Ustavom i Dejtonom zagarantovana prava Republike Srpske. Nijedan milimetar nečega što je tuđe nećemo. Mi insistiramo na dogovoru dva entiteta i tri konstitutivna naroda, bez stranog intervencionizma. To je jedini mogući model za BiH”, navodi Košarac.

On napominje, da bez RS nijedan zakon kojim se Konaković hvali ne bi bio usvojen.

“Mi poštujemo politički dogovor. Uostalom, bez Republike Srpske nijedan zakon kojim se Konaković hvali ne bi bio usvojen na zajedničkom nivou. To Konaković vrlo dobro zna, ali je zbog dnevne doze populizma odlučio to da prećuti. Nama ne trebaju simpatije bilo koga u FBiH. Uvažavamo izborni legitimitet i smatramo da na partnerskom osnovu treba da definišemo teme značajne za BiH. Nažalost, pokazuje se da u FBiH nemamo partnera za takav pristup”, navodi on.

 

 

Kako on navodi, Konakoviću i partnerima iz FBiH nedostaje političke hrabrosti.

“Konakoviću i partnerima iz FBiH nedostaje političke hrabrosti da rješavamo pitanje odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, zatvaranja OHR-a, da se referišemo na pojedine presude Evropskog suda za ljudska prava. Nedostaje im hrabrosti da se referišu na nelegitimnog visokog predstavnika i nasilno nametnuta rješenja. Umjesto toga, Konaković govori o procentima građana i političara koji tvrde da Šmit ima legitimitet?! Konaković bi trebalo da zna da građani i političari ne daju legitimitet visokom predstavniku, već da ga imenuje Vijeće bezbjednosti UN, što nije bio slučaj sa individuom Kristijanom Šmitom”, napominje Košarac.

Ističe da je paradoksalno da Konaković govori o radikalizmu Milorada Dodika.

“Primarno, Dodik nije lider sukoba. Nije bio član nacionalne političke partije koja je zagovarala ratne opcije, za razliku od Konakovića koji je bio član takve partije. U insistiranju predsjednika Dodika i Republike Srpske na dogovoru dva entiteta i tri konstitutivna naroda uz puno uvažavanje Dejtona i Ustava nema ništa radikalno i nacionalističko. To je stvar pragmatičnog pristupa rješavanju problema u BiH”, priča Košarac.

Kaže, kako je primarna obaveza Dodika i politike SNSD-a, poštovanje Dejtona.

“Primarna obaveza predsjednika Dodika i politike SNSD je poštovanje Dejtona i Ustava i afirmacija prava Republike Srpske i srpskog naroda. Politike Srpske nikada nisu usmjerene protiv Bošnjaka i Hrvata. Nažalost, mi do sada nismo prepoznali nijednu politiku u FBiH koja je dobra za Srbe u FBiH. U konačnici, žalosno je licemjerstvo koje Konaković i ekipa pokazuju. U četiri zida tražili su milost od Milorada Dodika, kumili su i molili za ustupke, dodvoravali su mu se. No, drugu priču pričaju pred kamerama i javnosti. Kako da ih ozbiljno shvatimo”, zaključuje Košarac.

Nastavi čitati

BiH

Konaković: U SAD sam dobio obećanje, ako Rusija blokira EUFOR, u BiH dolazi NATO

Bosna i Hercegovina stoji bolje nego ikad stoji, ima više prijatelja na međunarodnoj sceni koji bi bili spremni za bilo kakvu vrstu intervencije, kazao je za Rezime Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik stranke Narod i pravda.

On se osvrnuo na nedavnu diplomatsku turneju po SAD-u, te istakao da su Amerikanci jako informisani o skoro svakom procesu u BiH.

“Jako je puno otvorenih aktuelnih tema u BiH, na jednoj strani šanse i prilike koje imamo zbog promjene unutar EU, u dijelu raspoloženja prema proširenju, prilikama da BiH znatno priđe u integracijskom procesu, a s druga strane stalne tenzije koje proizvode domaći političari u BiH, uglavnom iz bh. entiteta Republika Srpska, koje su na neki način smetnja i prijetnja, po mišljenju međunarodnih predstavnika, zbog velike bliskosti sa Rusijom, biranjem te strane kad je većina svijeta na drugoj strani”.

Dodaje da ono što ohrabruje je posvećenost i vraćanje u fokus SAD pitanja koja su važna za BiH.

“Dobio sam čvrsta uvjerenja da je to snažna podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH. Pratimo priču oko EUFOR-a, hoće li misija Althea biti nastavljena. Dobio sam obećanja da ako Rusija blokira nastavak ove priče, da će NATO će biti prisutan u BiH. Siguran sam da će naši prijatelji, koji su sad adekvatno informisani, biti tu”.

Kada je riječ o njegovom odnosu sa Dodikom, navodi da je predsjednik RS u zadnje vrijeme izbjegao nekoliko poruka i poziva.

“Poklapa se to s konceptom koji je on ponovo počeo primjenjivati. Nije hrabar onoliko koliko sam mislio da će biti. Kukavica je, ne smije da iskorači u nešto nepoznato – kompromis i dijalog. Ne znam šta ga je iznerviralo. Možda činjenica da na svakom mjestu govorim o zaštiti teritorijalnog integriteta, suvereniteta… nema više nekih lobista koji bi tamo mogli proširiti neke neistine o BiH. Ono u čemu ne govori istinu je da ja zagovaram samo jedan dio BiH. Upravo je to razlika između nas i prethodnika. On nije naučio da se političari iz FBiH brinu za cijelu BiH”.

Istakao je između vlasti i opozicije u RS ne vidi razliku.

“Nikada mi s Dodikom nismo bili koalicija jer nam je nešto posebno simpatičan, jer je bolji od drugih. Ne vidim ni u opoziciji nekoga ko ima hrabrosti da iskorači iz standardnog klišea. Dodik je naš partner na nivou države zato što ima četiri ruke u Domu naroda. On je startao malo hrabrije. Bio je korektan u tom periodu. Izgledalo je kao da smije da iskorači u polje kompromisa”.

Prokomentarisao je i posljednja dešavanja na Kosovu:

“Dva su moguća scenarija. Za Vučića nijedan nije dobar. Nakon ovo napada stvari su se promijenile. Vučić ne može negirati bliskost s napadačima. Rusija je ovim činom pokazala da upravlja jednim dijelom struktura unutar Srbije. Vučić je izgledao zbunjeno i smušeno. Srbija će u međunarodnim krugovima odgovarati”, kazao je on te naglasio: “Mi uvijek moramo biti budni. Ne vjerujem u pomirenje s ljudima koji ne žele da priznaju istine iz prethodnih dešavanja. Između toga da moramo sjediti i razgovarati, mora biti oprez. Uvijek mora biti oprez, da oni koji su ratovali, mogu biti spremni za takvu vrstu ponovnog pokušaja. Danas po njih stvari stoje jako loše”.

Kada je riječ o tome kakav to paket podrške sprema EU, ističe kako je plan da se on odnosi na cijelu BiH, i da kao ministar to zagovara.

“Govori se o IPA sredstvima za zapadni Balkan od 30 milijardi eura. Postoji već okvir od 14.5 milijardi koji je projektovan na narednih sedam godina. Postoji novi – 6 milijardi eura na period 3 godine. Taj novac bi potpuno promijenio ekonomsku krvnu sliku BiH. Postavlja se pitanje da li Dodik radi u interesu ruskom ili srpskog naroda. Ako bude bio o Srbima u BiH, on će nastaviti put koji je sa nama krenuo. Šta sam u ovoj diplomatskoj ofanzivi uradio? Tražio sam od EU da nas ne sankcioniše sve zbog Dodikovog ponašanja. Da mu damo neko vrijeme da se vrati u normalne okvire”.

Nastavi čitati

Najčitanije