Connect with us

BiH

Juratović: “Ne smijemo dopustiti zloupotrebu žrtava genocida u korist radikalnih bošnjačkih struktura!” (VIDEO)

Published

on

Poslanik SPD u Bundestagu Josip Juratović govorio je jučer za mostarsku televiziju “HB” o navodnom “pozicijskom papiru o BiH” koji je usvojila njegova stranka, zatim o dojmovima koje nosi iz BiH nakon nedavne posjete.

U razgovoru za ovu prohadezeovsku televiziju Juratović je direktno optužio Stranku demokratske akcije da je “na jedan tihi način provlačila islamizam” u bh. društvu i da se radikalne struje u Bošnjaka zloupotrebaljvaju žrtve genocida u Srebrenici.

Osim toga, Juratović tvrdi i da dio bh. dijaspore nanosi ogromnu štetu BiH a kao primjer naveo je mrežu Pangea. Kao što je poznato, Pangea je njemačko-bosanskohercegovačka mreža za ekonomiju, obrazovanje i akademiju osnovana je sa ciljem povezivanja profesionalaca, poduzetnika, akademika i studenata bh. porijekla.

Cijeli intervju Josipa Juratovića za televiziju HB možete pogledati i pročitati u nastavku:

 

Kakav je odnos Njemačke prema Balkanu, a napose prema BiH?

Jako je pozitivan odnos Bundestaga i njemačke vlade prema cijeloj regiji, posebice prema BiH. Zadovoljan sam činjenicom da su provedeni izbori i da su u cjelini dobro prošli. Vlada koja je u Federaciji BiH bila blokirana sada se uspostavlja. Iako ima poteškoća, svi smo uvjereni da će sve dobro proći. I to je nužno. Bio sam jedan od onih koji su se snažno borili da se BiH dodijeli kandidacijski status. To sve ima smisla samo onda ako se mogu izgraditi funkcionalne institucije koje bi vodile BiH prema EU. Koje mogu ispuniti 14 uvjeta i početi pretpristupne pregovore. Konačno sam dobio nadu da BiH kreće put EU.

Nedavno ste bili u BiH i susreli ste se s brojnim dužnosnicima. Primijetite li razliku, što su vam sugovornici rekli?

Vidio sam promjene. Izvjesno je da to nisu promjene koje priželjkujemo, ali su se dogodile personalne izmjene. Najprije, Predsjedništvo BiH ima dva nova člana. Drugo, vidim nove demokratske snage koje su krenule putem ispunjavanja obveza prema narodu. Znate da sam kritičan prema radikalima na sve tri strane, koji me još uvijek zabrinjavaju i koji pokušavaju na sve načine spriječiti uspostavu nove vlade “osmorke” koja je pluralistična. Oni žele da se BiH institucionalno stabilizira i krene put Europe. To nas sve ohrabruje. Sa zabrinutošću promatram kako se radikalne strukture, ponajprije bošnjačka i srpska, ali i hrvatska pokušavaju oduprijeti tom procesu.

Ko su danas ti radikalni čimbenici koji su kamen spoticanja?

Trenutačno se SDA i Demokratska fronta svim snagama odupiru da se uspostavi ova vlast u Federaciji BiH. Žele pod svaku cijenu zadržati status quo. A to znači zaustavljanje procesa. Ne bih želio prozivati pojedinačne stranke, nego radikalne strukture koje postoje na sve tri strane, koje su se međusobno pravdale te pokušavale spriječiti promjene. To je radikalizacija među Bošnjacima. Kod Dodika me ništa nije čudilo jer sam znao da će nastaviti s tom svojom mantrom. U slučaju Hrvata, koji su do sada stalno tvrdili da su nadglasani, da nad njima dominira bošnjačka strana, sada imaju prigodu krenuti s umjerenim Bošnjacima i pokazati da im je stalo do demokratske BiH. Hrvati i Hrvatska, koja je u EU, mogu mnogo toga učiniti da od BiH nastane demokratska zemlja ravnopravnih građana, ravnopravnih naroda, gdje će se poštivati temeljna ljudska prava i gajiti demokratske vrijednosti.

Često ste bili kritični prema hrvatskim političarima u BiH. Vidite li pomaka među njima?

Bio sam nedavno u Mostaru. Nisu sva pitanja riješena i ne mogu se riješiti preko noći. Postoji teret prošlosti na sve tri strane. Pozitivno je da su u Mostaru izabrali Gradsko vijeće, gradonačelnika. Ostaje dosta uraditi oko Statuta Mostara. No, gajim nešto pozitivno jer postoji svijest i društvena odgovornost, želja za mirom i stabilnošću koje žele svi građani BiH. Postoje snage koje se žele riješiti tereta starih struktura, a to vidim u cijeloj regiji, i krenuti novim putem. Zato sam pozitivno uvjeren u budućnost BiH. To sam doživio u Mostaru, gdje je, uz sve probleme, grad na putu mira, stabilnosti i napretka.

Kako komentirate napade usmjerene prema visokom predstavniku, zašto se to događa, što se tu promijenilo?

Nije se promijenio Christian Schmidt, nego se promijenila situacija i struktura. OHR je još uvijek jamac mira i stabilnosti. Koliko god na jednoj strani cijenim gospodina (Valentina) Inzka, a ne želim krivnju svaljivati na njega, u tome vremenu od 12 godina gotovo se ništa nije zbivalo. Ili ništa nije išlo naprijed. Osobno sam s njim razgovarao i često se žalio da su mu vezane ruke. Pojavom Christiana Schmidta OHR je krenuo odlučno putem reformi, osposobljavanja BiH za EU. Taj način nije drag svakom demokratu, međutim, moramo biti iskreni da se u BiH izgrađuju prave demokratske strukture. Schmidt je izložen kritikama. Nije donio pogrešne odluke, ali moguće je da ih se pogrešno iskomunicirao. On i njegov ured. Ali to što radi OHR isključivo je u funkciji stabiliziranja države i mira te da se stvori mogućnost za demokratski iskorak. Dodjela kandidacijskog statusa nije samo simbol, nego je temelj za napredak zemlje. Onaj tko želi razumjeti važnost toga trenutka razumije i ulogu Christiana Schmidta kako bi se BiH pokrenulo prema EU. No, svjestan sam da kod sve tri strane postoje strukture koje je boje tog procesa jer se boje da će završiti pred sudom, boje se “Sanaderova sindroma”.

Za prošlogodišnju rezoluciju Bundestaga govori se da je bila ishitrena te da je donesena pod pritiscima. Uz to, u Njemačkoj postoji mreža Pangea koja sustavno radi samo za interese jedne strane. Istodobno, vi se ne svrstavate na bilo koju stranu?!

Ja sam njemački zastupnik hrvatskog podrijetla. U duhu sam domoljub njemačkog ustava jer radim i živim u toj državi, a u suštini sam Europljanin. No, ponajprije sam demokrat. U Njemačkoj, Srbiji, BiH, Hrvatskoj, među Hrvatima, Bošnjacima, Srbima, bilo kime. Ja sam, logično, kritizirao najprije hrvatsku stranu te sam protiv totalitarizma, nacionalizma, fašizma. Očekujem takvo ponašanje i od drugih. Kod rezolucije je glavni prijepor bio što Izetbegović nije stavljen u isti rang s Dodikom i Čovićem. Ja sam kritičan prema HDZ-u kao nacionalno konzervativnoj stranci, kritičan sam prema Dodiku, ali i prema SDA koji je na jedan tihi način provlačio islamizam i time gradio nepovjerenje. Drukčija je formulacija prošla u rezoluciji. Prije dva tjedna unutar socijaldemokrata donijeli smo pozicijski papir o BiH i zapadnom Balkanu. Na temelju tog dokumenta SPD sada radi. Iza njega su stali Jasmina Hostert i Adis Ahmetović.

No, taj dokument nije odjeknuo u medijima u BiH?!

Nažalost, nije toliko koliko je odjeknula rezolucija. A to pak rade ljudi iza kulisa koji provlače svoje interese. Da postoji radikalizacija kod Bošnjaka, jednako kao i među Hrvatima i Srbima, to je činjenica. Oni provlače na osnovi senzibiliteta prema Srebrenici, na što je Zapad jako osjetljiv, na neki način i svoje nacionalizme. Također žele reći da su Bošnjaci jedini državotvorni. Tu sam morao reagirati i kazati da nisu samo Bošnjaci državotvorni. Ja cijenim Ustav BiH koji je utemeljen na antifašističkoj borbi, gdje jasno stoji da je BiH i srpska, i hrvatska i bošnjačka. To stoji i danas. BiH se sastoji od tri konstitutivna naroda i ostalih. To se sada pokušava staviti pod upitnik, čak i sam OHR, ali i Bošnjake koji su umjereni, koji žele suradnju s drugim nacionalnostima. Njih se proglašava izdajnicima. To moraju Bošnjaci među sobom riješiti, ja, kao Hrvat, ne mogu. Ali da postoji dijaspora koja nanosi ogromnu štetu BiH, to je činjenica. Ona je postojala i među Hrvatima, postoji i među Srbima. Međutim, ovdje u Bundestagu sam ljudima objasnio da, koliko god mi bili senzibilizirani prema žrtvama u BiH, ne smijemo dopustiti zloupotrebu žrtava u korist radikalnih struktura. Spomenuli ste mrežu Pangea, a ja se pitam tko je to. To su pojedinci koji su sebi uzeli za pravo ispunjavati neke interese, koji ovdje tvrde da sam ja fašist, islamofob. Ako je to slučaj, ako je (Krsto) Lazarević (član stranke Zelenih) fašist i islamofob, ako je Majić fašist i islamofob, ako je Ivo Komšić fašist i islamofob, Puhalo…, onda se pitam tko su u njihovim očima demokrati i prijatelji BiH.

Kada vas vodeći ljudi u Njemačkoj pitaju što sada BiH najviše koči, što im kažete?

BiH, kao i cijeli zapadni Balkan, koči ponajprije nepovjerenje. A to je mehanizam i instrument koji radikali i nacionalisti koriste kako bi ostali na vlasti. Važno je to što radi sadašnji ministar vanjskih poslova BiH (Elmedin) Konaković, imamo i Plenkovića koji je bio na različitim pozicijama i pokazuje dobrosusjedske odnose. Konaković zna da je Hrvatska jako bitna za europski put i da može mnogo doprinijeti. Istodobno, moram reći da su nas, nasuprot tome, ranije jako iritirali napadi na gospodina Schmidta, glasovanje u UN-u o kršenju ljudskih prava u Iranu…

BiH

Građani (i dalje) odlaze iz BiH: Prije su poslodavci birali radnike, danas je obrnuto – i neka je

Published

on

By

Hrvatskoj treba 15 do 20 dana da uveze radnike, a nama godina, žale se poslodavci u BiH

Dok se Bosna i Hercegovina posljednjih godina suočava s deficitom radnika, sve je više građana koji se odlučuju za rad u inostranstvu. Rijeke ljudi ispred stranih ambasada i agencija koji traže dozvole za rad su samo jedan od dokaza koji govore tome u prilog.

A zašto nam odlazi radna snaga? Razloga je, kako kažu iz Vanjskotrgovinske komore BiH, mnogo.

ODSUSTVO PERSPEKTIVE

Osnovni su: mali izbor poslova u struci, niske plate (visoka opterećenja za poslodavce), visoki troškovi života za nivo prosječne plate, visok nivo političke nestabilnosti, gubitak nade u mogućnost promjene sistema, odsustvo perspektive za budućnost djece i neusklađenost obrazovnog sistema sa tržištem rada.

– BiH uglavnom napuštaju ljudi sa deficitarnim zanimanjima u EU kao što su: programeri, ljekari i drugo medicinsko osoblje, visokoobrazovana radna snaga. S istim problemom se susreću i zemlje regiona, tvrde iz Komore.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH još nemaju sve podatke za 2023. kada su u pitanju suficitarna i deficitarna zanimanja

Predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović kaže da veliki broj radnika nedostaje i u industrijskom i ugostiteljskom sektoru.

Tamo gdje su proizvodnja, mašine, teži fizički rad… Niko neće da radi to, jer su u pitanju teški fizički poslovi. Nikome se ne radi, valja se na skelu popeti, miješati beton. E sad, ko radi ove zahtjevne poslove, radije će otići vani, jer je puno bolje plaćen tamo, kompletna građevina je tamo. Naši radnici odoše u sezoni, a i mimo nje prema Hrvatskoj i ostalim evropskim zemljama. U BiH ostaje velika praznina, priča on.

 

Ta praznina se osjeti u privrednom sektoru. Ako se trend nastavi, poslodavci će, kažu iz VTK-a, ali i Udruženja poslodavaca, morati uvoziti radnike.

– Taj proces je već počeo, tako da na gradilištima u BiH imamo radne snage iz Turske, Kuvajta, Bangladeša, Nepala, Kine i drugih zemalja. Poslodavci su pokrenuli inicijativu kod nadležnih institucija kako bi im olakšali procedure zapošljavanja radne snage iz inostranstva, a najveća je potražnja stranih radnika raznih profila kao što su: voćari, stočari, pekari, tesari, zidari, moleri, vozači u međunarodnom saobraćaju… BiH nedostaju i radnici u proizvodnji i sektoru turizma, a većom liberalizacijom tržišta rada u zemljama zapadne Evrope, kao i svakodnevnim odlaskom radno sposobnog stanovništva iz BiH, ovaj problem bi mogao postati još izraženiji, tako da su i strahovi opravdani, ističu u VTK-u.

Smailbegović smatra da se procedura zapošljavanja stranaca mora olakšati.

– Nažalost, kod nas je to još tabu i zato nije zaživjelo u punom kapacitetu. Imamo malo stranaca koji rade, odnosno oko 4.000 izdatih dozvola. Ove godine su kvote povećane na šest hiljada. Ali, nisu problem ni kvote koliki su problem procedure koje su jezivo kompleksne i spore. Treba vam godina da dovedete jednog radnika. Hrvatska je to odlično riješila, 15 do 20 dana im treba da dovedu radnika i oni danas imaju 170.000 stranih radnika na spisku, ističe Smailbegović.

Svi oni kojih se tiče odlazak radne snage iz BiH su složni u jednom – problem treba riješiti sistemski. Šta to znači?

– Visoke stope nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, dužina čekanja zaposlenja samo su neki od pokazatelja da obrazovni sistem, odnosno ponuda radne snage ne odgovara zahtjevima potražnje i da je nužno napraviti promjene u tom segmentu. Istovremeno, primanja nisu jedini razlog odlaska, nego sveukupna slika BiH koja nužno treba povoljniji poslovni ambijent, stabilnost i rasterećenje privrede, ističu iz VTK-a.

Poslodavci i VTK slažu se u jednom: Za ljepšu budućnost potrebni su sistemsko prilagođavanje tržištu rada, kvalitetni programi, kvalitet nastavnika i mreža škola uz kvalitetno osiguranje obavljanja nužne prakse, više praktičnog rada i posjete proizvodnim kapacitetima pri obrazovanju učenika i studenata za budući poziv. Smailbegović dodaje da u set rješenja treba da uđe i zapošljavanje studenata, penzionera i osoba sa invaliditetom, piše Oslobodjenje.

IMA KO HOĆE

Osvrće se i na donedavnu floskulu brojnih poslodavaca u BiH: “Ako nećeš ti, ima ko hoće da radi”.

– Prije su poslodavci birali radnike, jer je tržište bilo takvo, puno radne snage, a danas se ta situacija okrenula i neka je. Radnici biraju poslodavce i tome se jednostavno svi moramo prilagoditi, objašnjava Smailbegović.

Iz VTK-a, ipak, daju tračak nade u bolje sutra.

– Nedavna odluka Evropskog vijeća za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom donosi jednu vrstu ekonomske sigurnosti, daje dobar signal za strane investitore, mogućnost povećanja zaposlenosti i otvara dodatne mogućnosti za nove poslovne prilike, posebno u vanjskotrgovinskoj razmjeni i kreiranju povoljnijeg poslovnog okruženja u našoj zemlji. Stoga bi pregovori sa EU eventualno mogli smanjiti odlazak kvalificirane radne snage, zaključuju u Komori.

Nastavi čitati

BiH

Vlada FBiH se časti novim automobilima, najskuplje će dobit Nikšić i Bradara

Published

on

By

Najskuplje automobile visoke klase dobit će Nikšić i Bradara, dok će Mijatović i Kraljević voziti ona kategorisana kao srednja klasa čija je cijena ‘samo’ 120 000 KM.

Vlada FBiH odobrila je Službi za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine nabavku službenih putničkih automobila, i to za potrebe budžetskih korisnika u vrijednosti od čak milion i pet stotina sedamdeset hiljada maraka!

Ova odluka Federalne vlade objavljena je u Službenim novinama FBiH iz koje je vidljivo da se automobili nabavljaju za premijera FBiH Nermina Nikšića, Ured predsjednice FBiH Lidije Bradare, te dvojice dopremijera FBiH koji su ujedno ministri razvoja, poduzetništva i obrta, te finansija, Vojina Mijatovića i Tonija Kraljevića, piše Raport.

Vozila po klasama

Vozila koja će biti kupljena u ovoj godini kategorisana su po klasama i to na nižu, srednju i visoku.

Najskuplje automobile visoke klase i to po 150.000 KM dobit će Nikšić i Bradara, dok će Mijatović i Kraljević voziti ona kategorisana kao srednja klasa čija je cijena ‘samo’ 120.000 KM.

Odluka o kupovini službenih automobila objavljena u Službenom listu

Novi automobili kupuju se i za federalna ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, unutrašnjih poslova, pravde, trgovine, raseljenih osoba i izbjeglica i to po cijeni od 90.000 KM po jednom automobilu.

Ministarstvo prostornog uređenja dobit će jedno vozilo od 90.000, a drugo od 45.000 KM.

Kreće procedura

Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno oslobodilačkog rata dobija vozilo vrijednosti 45.000, a kulture i sporta automobil od 50.000 KM, koliko će biti izdvojeno i za vozilo za potrebe Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.

Za Poreznu upravu FBiH namijenjena je nabavka vozila vrijednosti 135.000 KM, za Federalno tužilaštvo vozilo vrijedno 90.000 KM, a za Službu za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH vozilo od 90.000 KM.

Odluka o odobravanju novca za nabavku automobila na snagu stupa sutra, pa će Služba vjerovatno odmah krenuti u proceduru kupovine automobila.

Nastavi čitati

BiH

Tragična nesreća u BiH: Radnik (39) pao s električnog stuba i poginuo

Published

on

By

Lice mjesta je osigurano od strane službenika PS Stolac, a s navedenim su upoznati dežurni tužilac i inspektori Ministarstva rada

 

 

Radnik iz Nevesinja pao je u četvrtak s električnog stuba u Stocu i poginuo, doznaje se u petak u MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona.

“PS Stolac prijavio je S.L. da je u industrijskoj zoni s električnog stuba pao S.S. (1985.) iz Nevesinja, radnik poduzeća ‘ARS INŽINJERING’ Banja Luka. Isti je od zadobivenih povreda smrtno stradao što je konstatirano od strane dežurne liječnice Doma zdravlja Stolac”, kaže se u policijskom izvještaju.

Lice mjesta je osigurano od strane službenika PS Stolac, a s navedenim su upoznati dežurni tužilac i inspektori Ministarstva rada, javlja Fena.

Uviđaj su izvršili službenici Odjela krim. policije PU Čapljina.

Nastavi čitati

Najčitanije