Connect with us

BiH

Kad su ramazan i bajrami u 2026. godini

Published

prije 3 mjeseca

on

Prema vaktiji i hidžretskom kalendaru za 2026. godinu, raspored značajnih islamskih datuma već je poznat, a mi u nastavku donosimo pregled datuma kada nam stižu ramazan i bajrami u narednoj godini.

Ramazan u 2026. godini počinje u četvrtak, 19. februara, kada nastupa prvi dan posta.

Noć uoči tog datuma, u srijedu 18. februara, klanjat će se prva teravija, čime zvanično započinje mjesec posta.

Ramazan će trajati 29 dana, a tokom ovog mjeseca vjernici će obilježiti i Lejletul-Bedr, koja pada u petak 6. marta.

Posebno značajna noć, Lejletul-Kadr, prema vaktiji nastupa u noći sa nedjelje na ponedjeljak, odnosno 16. marta 2026. godine.

Ramazanski bajram u 2026. godini obilježavat će se tri dana. Prvi dan Bajrama je u petak, 20. marta. Ovi datumi označavaju kraj posta i početak bajramskih susreta, obilazaka porodice i prijatelja, te jačanja zajedništva.

Kurban bajram nastupa u srijedu 27. maja i traje ukupno četiri dana.

Povezane teme:
Nastavi čitati

BiH

Vojin Mijatović: Radujem se uspjesima komšija, ali životom stojim samo uz BiH i naše sportske reprezentacije

Published

prije 1 sat

on

9. Aprila 2026.

By

Gostovanje zastupnika u NSRS Nebojše Vukanovića u jutarnjem programu BHRT-a, u kojem je između ostalog rekao da da navija za Srbiju i da ne može navijati jednako srčano za BiH jer “ne može voljeti dvije žene istovremene”, izazvalo je niz reakcija.

Urednik BHRT-a Zvonko Komšić je rekao Vukanoviću da onda “ne možete biti ni kandidat za člana Predsjedništva države koju ne volite”. Vukanović je uzvratio da se od njega ne može očekivati da “srčano navija za BiH kao što navija za Srbiju”, a Komšić mu je na to poručio da se onda kandidira u Srbiji za predsjednika.

 

I dok jedan dio javnosti smatra da Vukanović nije mogao reći da navija za BiH, sve i da je tako, jer bi tako izgubio glasače u RS, u manjem bh. entitetu ima onih koji jasno i glasno kažu da navijaju za “Zmajeve”.

Takav je Vojin Mijatović, zamjenik premijera Federacije BiH i zamjenik predsjednika SDP-a, koji je jasno istakao da je fudbalska reprezentacija BiH ponos naše zemlje.

“Na pratim medijske nastupe dotičnog, ali kada je u pitanju reprezentacija BiH, ona je ponos naše zemlje i naš najveći uspjeh protekle decenije. Ja imam samo jednu zemlju i jednu reprezentaciju, a to je moja Bosna i Hercegovina.

Srbija i Hrvatska su naše komšije i radujem se svakom njihovom uspjehu, ali životom stojim samo uz našu zemlju i naše sportske reprezentacije. Živjela naša jedina domovina Bosna i Hercegovina”, rekao je Mijatović za Raport.

Nastavi čitati

BiH

Odluka suda u RS-u: RTRS mora BHRT-u isplatiti 5,4 miliona KM u roku od 30 dana

Published

prije 1 sat

on

9. Aprila 2026.

By

Viši privredni sud u Banjoj Luci donio je drugostepenu presudu u korist BHRT-a protiv RTRS-a. Prema navedenoj presudi, RTRS je dužan isplatiti 5,4 miliona KM.

“BHRT se u ovom predmetu žalio isključivo na troškove postupka, te da je prvostepenom presudom RTRS obavezan da BHRT-u isplati iznos od 5,4 miliona KM i troškove postupka u iznosu višem od 35 hiljada maraka”, saopćili su iz Radio-televizije Bosne i Hercegovine.

Ukoliko u roku od 30 dana RTRS ne ispuni obaveze, pokrenut će se izvršni postupak.

Riječ je o sporu u vezi s raspodjelom sredstava od RTV takse. Ukupan dug RTRS-a prema BHRT-u premašio je 100 miliona konvertibilnih maraka.

Ranije je BHRT tužio RTRS zbog duga u iznosu većem od 10 miliona KM. Vrhovni sud RS-a je prihvatio argumente BHRT-a i potvrdio da BHRT-u pripada 50 posto od ukupno prikupljene RTV takse.

Klix

Nastavi čitati

BiH

Crnadak napao novinara Komšića zbog Vukanovića: “Kao da je ‘92., uvrijedio je sve nas u RS-u”

Published

prije 2 sata

on

9. Aprila 2026.

By

Zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak (PDP) oglasio se nakon gostovanja Nebojše Vukanovića (Lista za pravdu i red) u jutarnjem programu BHRT-a.

Crnadak je zauzeo stranu Nebojše Vukanovića, a za novinara Zvonka Komšića je poručio da je postupio “neprihvatljivo”.

“Nastup Zvonka Komšića jutros na BHRT-u zvučao je kao da je ‘92. Neprihvatljiv je, ne samo novinarski, nego i ljudski. Prošla su vremena kada su se Srbi tjerali u Srbiju, BiH neće nikada biti unitarna. Komšić treba da uputi izvinjenje, jer nas je jutros sve u Republici Srpskoj uvrijedio”, napisao je Crnadak na svom X profilu.

Podsjećamo, u jutarnjem programu BHRT-a došlo je do verbalnog obračuna kada je novinar Zvonko Komšić pitao “za koga će navijati na Svjetskom prvenstvu u nogometu ovog ljeta”. Tom prilikom, Vukanović je poručio kako on navija za Srbiju i Crvenu zvezdu.

“Ja navijam za Srbiju i Crvenu zvezdu. Srbije nema. Nikad se nisam radovao neuspjesima BiH. Ne možete istovremeno voljeti dvije žene”, rekao je.

Potom je Komšić prokomentarisao da onda Vukanović ne može biti kandidat za Predsjedništvo BiH ako ne voli ovu zemlju.

“Ne možete od mene tražiti da srčano navijam za BiH kao za Srbiju”, rekao je Vukanović pa ga je Komšić ponovo prekinuo i rekao da onda treba ići u Srbiju i tamo se kandidovati za Predsjedništvo ako mu je ta zemlja bitnija.

Klix
Nastavi čitati

BiH

Vukanović nakon incidenta na BHRT-u: “Komšić drsko poručio da se pakujem i selim u Srbiju…”

Published

prije 3 sata

on

9. Aprila 2026.

By

-Jutros sam bio gost emisije Jutro za sve na Javnom servisu BiH BHRT-u, kod arogantnog i bahatog novinara Zvonka Komšića, koji sebi daje veliku slobodu, pa čak šalje poruku sagovornicima da se selimo iz Bosne i Hercegovine, te prekida goste ne dozvoljavajući im da odgovore na pitanja. Emisija je prekinuta nakon što mi je novinar drsko poručio da se pakujem i idem u Srbiju da živim i da se tamo kandidujem za predsjednika, poručio je Nebojša Vukanović, zastupnik u NSRS i lider Liste za pravdu i red.
Na pitanje o plasmanu reprezentacije BiH na Svjetsko prvenstvo rekao sam da se radujem svakom uspjehu BiH, da čestitam svaki sportski uspjeh ali da se ne mogu istovremeno voliti dvije žene i da strastveno navijam za Srbiju i Crvenu zvezdu, da ne mogu tako strastveno navijati za BiH, na što mi je Komšić krajnje drsko odgovorio da treba da idem u Srbiju i kandidujem se za predsjednika, što sam doživio kao uvredu, i dok javno ne uputi izvinjenje kod njega neću gostovati u emisiji, jer nema pravo da govori gostima šta će da rade, koga će da vole, niti da bilo kom građaninu BiH osiono i bahato šalje poruku da mu ovdje nije mjesto, zbog čega bi trebao biti suspendovan iz programa.

Nevjerovatno je ponašanje pojedinih ljudi, prije svega političara i novinara u Federaciji, jer iako se, poprilično usamljeno sa svojim ljudima, borim da ova zemlja i njene institucije normalno funkcionišu, protiv blokada, kršenja Ustava i uzurpacija vlasti, stalno ponavljam da mi je po mjeri dejtonska Bosna i Hercegovina, oni me uporno me pokušavaju navući na tenak led, da izjavim nešto što bi Dodik i njegovi mediji iskoristili da me medijski čereče u kampanji, predstavljaju kao izdajnika, i prosto je nevjerovatno koliko je svaka normalnost i pristojnost u Zemlji čuda napadnuta u startu sa svih strana, naveo je Vukanović.

Nastavi čitati

BiH

Avion Trumpa Jr. jutros bio u Banjoj Luci: Šta je radio dva dana nakon posjete?

Published

prije 3 sata

on

9. Aprila 2026.

By

Sin američkog predsjednika Donald Trump Jr. prije dva dana je bio u Banjoj Luci, a njegov avion je jutros ponovo bio u tom gradu nakon čega se zaputio za Palm Beach.

Sudeći prema informacijama s Flight Radara, avion kojim leti Trumpov sin je i jutros, nešto prije šest sati, bio na aerodromu u Banjoj Luci.

On je u Banju Luku došao iz Beograda, a u Beograd je došao iz Astane, gdje je otišao nakon posjete Banjoj Luci.

Prema redu letenja njegovog aviona, on je 7. aprila poslijepodne odletio u glavni grad Kazahstana, a 9. aprila u 2:00 ujutro je iz tog grada krenuo za Beograd gdje se zadržao sat vremena, zatim je iz Beograda došao u Banju Luku, gdje se također zadržao otprilike sat vremena te krenuo za West Palm Beach.

Nije poznato zbog čega je Trump Jr. jutros svraćao u Banju Luku i Beograd, s obzirom na to da je kerozin moguće nasuti na bilo kojem aerodromu.

Trump Jr. je, inače, utorak proveo u Banjoj Luci, gdje je prisustvovao panelu u Banskom Dvoru na kojem su bili političari i poljoprivrednici iz RS-a.

Klix

Nastavi čitati

BiH

Gdje je BiH: Koja je najsiromašnija, a koja najbogatija zemlja u regionu i Evropi

Published

prije 4 sata

on

9. Aprila 2026.

By

Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku izražen u standardu kupovne moći (PPS) široko je korišćena mjera za poređenje nivoa nacionalnog dohotka, jer uzima u obzir razlike u cijenama.
Tokom 2025. godine, BDP po stanovniku u PPS-u značajno se razlikovao širom Evrope. Uz prosjek EU-a postavljen na 100, kretao se od 68 u Bugarskoj i Grčkoj do 239 u Luksemburgu, prema podacima Eurostata. To znači da je u Luksemburgu bio otprilike 3,5 puta veći nego u Bugarskoj i Grčkoj, prenosi Biznisinfo.ba.
To znači da, nakon prilagođavanja razlikama u cijenama, prosječna osoba u EU može da priušti 100 jedinica zajedničke korpe robe i usluga.
U Bugarskoj i Grčkoj može da priušti otprilike 68 jedinica, dok u Luksemburgu može da priušti otprilike 239 jedinica, a odmah iza njega je Irska sa 237 jedinica.
Ovi podaci pokazuju da Luksemburg i Irska ubjedljivo imaju najveći BDP po stanovniku, i to 139 posto, odnosno 137 posto iznad prosjeka EU-a.
Nasuprot tome, u Bugarskoj i Grčkoj on je 32 posto ispod prosjeka EU-a, prenio je Bankar.me.
Osim ta dva izdvojena slučaja, Nizozemska ima najveći BDP po stanovniku u PPS-u sa 134 posto prosjeka EU-a, a slijede Danska sa 127 posto i Austrija sa 117 posto.
Njemačka (115 posto), Belgija (115 posto), Švedska (110 posto), Malta (110 posto) i Finska (101 posto) takođe su među državama iznad prosjeka EU-a.

Njemačka predvodi “veliku četvorku”

Među četiri najveće ekonomije EU-a, Njemačka ima najveći BDP po stanovniku u PPS-u, sa 115 posto prosjeka EU-a. To je jedina zemlja iz te grupe iznad nivoa od 100 posto. Francuska je blizu prosjeka EU-a sa 98 odsto, zatim slijedi Italija sa 96 posto. Španija ima najniži nivo među njima, 92 posto prosjeka EU-a.

Osam zemalja više od 20 posto ispod prosjeka EU-a

Pored Grčke i Bugarske, još šest zemalja je najmanje 20 posto ispod prosjeka EU-a kada je riječ o BDP-u po stanovniku u PPS-u. To su Letonija (71 posto), Slovačka (75 posto), Mađarska (76 posto), Hrvatska (78 posto), Rumunija (79 posto) i Estonija (79 posto), pri čemu su podaci prikazani kao procenat prosjeka EU-a.
Ovaj pokazatelj iznosi i 81 posto prosjeka EU-a u Poljskoj i Portugalu, što je blizu tog nivoa.

Luksemburg i Irska ne odražavaju potpunu sliku

Ipak, Luksemburg i Irska su specifični slučajevi. Eurostat navodi da je u Luksemburgu zaposlen veliki broj stranih radnika koji doprinose njegovom BDP-u, ali nisu dio rezidentnog stanovništva.
U Irskoj se visok nivo BDP-a po stanovniku djelimično može objasniti prisustvom velikih multinacionalnih kompanija koje posjeduju intelektualnu svojinu. Ugovorna proizvodnja povezana s tom imovinom povećava BDP, dok se veliki dio tako ostvarenog prihoda vraća krajnjim vlasnicima tih kompanija u inostranstvu.

Prosjek BDP-a po stanovniku u EU iznosi 41.600 eura

Izražen u eurima, prilagođenim PPS-u, prosječni BDP po stanovniku u EU iznosio je oko 41.600 eura tokom 2025, prema preliminarnim podacima. Među članicama EU-a kreće se od 28.300 eura u Bugarskoj do 99.300 eura u Luksemburgu.
Pored Luksemburga i Irske, BDP po glavi stanovnika u PPS-u premašuje 50.000 eura i u Nizozemskoj (55.600 eura) i Danskoj (52.800 eura).
U Njemačkoj iznosi 47.900 eura, dok je u Francuskoj 40.700 eura. U 10 zemalja EU-a, BDP po stanovniku je ispod 35.000 eura u PPS-u.

Istočna naspram zapadne i sjeverne Evrope

Uopćeno, zemlje istočne Evrope imaju najniži BDP po stanovniku u PPS-u, dok članice EU-a iz zapadne i sjeverne Evrope imaju najviši. Produktivnost rada, mjerena kao učinak po zaposlenom ili po satu rada, kao i intenzitet zaposlenosti, važni su faktori koji stoje iza razlika među državama, navodi Eurostat.
Jedan od tri građanina živi iznad prosjeka EU-a
Tokom 2025. godine, samo 10 od 27 zemalja EU-a bilo je iznad prosjeka EU-a po BDP-u po stanovniku u PPS-u. U tim državama živi otprilike 34 posto ukupnog stanovništva Unije. Ukupno gledano, jedan od tri građanina EU-a živi u zemlji u kojoj je BDP po stanovniku u PPS-u bio iznad prosjeka EU-a. To ukazuje na znatne razlike među državama članicama.

Kandidati za EU imaju niži BDP po stanovniku

Zemlje kandidati za članstvo u EU, Ujedinjeno Kraljevstvo i zemlje Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu nisu obuhvaćene preliminarnim rezultatima. Ipak, podaci za 2024. nude koristan uvid.
Zemlje kandidati imaju značajno niži BDP po stanovniku u PPS-u. On iznosi: 35 posto prosjeka EU-a u Bosni i Hercegovini, 42 posto u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, 52 posto u Srbiji, 53 posto u Crnoj Gori, 72 posto u Turskoj. Osim Turske, zemlje kandidati imaju niže vrijednosti od svih članica EU-a.
Ujedinjeno Kraljevstvo (99 posto) blizu je prosjeka EU-a, dok zemlje EFTA-e imaju znatno viši BDP po stanovniku. On iznosi 160 posto prosjeka EU-a u Norveškoj, 151 posto u Švicarskoj i 131 posto na Islandu.
Stvarna individualna potrošnja po stanovniku u PPS-u ključni je pokazatelj materijalnog blagostanja domaćinstava i životnog standarda. Razlike su prema toj mjeri manje izražene nego kod BDP-a stanovniku u PPS-u, prenosi Bankar.
Nastavi čitati

Najčitanije