Kako se osloboditi straha od bolesti? Čovjek i kada ide nabolje u bolesti uvijek je prisutan strah da će se one krize vratiti. Sa istim problemom se susreću mnogi koje poznajem koji se bore sa bolesti

Pitanje:

Kako se osloboditi straha od bolesti? Čovjek i kada ide nabolje u bolesti uvijek je prisutan strah da će se one krize vratiti. Sa istim problemom se susreću mnogi koje poznajem koji se bore sa bolesti?

Odgovor:

Hvala vam na pitanju. Strah od bolesti je dosta česta pojava, posebno ako je čovjek preživio teške i traumatične situacije vezane za sopstveno zdravlje. Nažalost, taj strah čovjeka može paralizirati i znatno mu narušiti kvalitetu života. Ipak, dobra vijest je da se ovaj problem može uspješno izliječiti.

Život je sazidan na našem prevazilaženju teškoća, problema i strahova. Borbom s strahom i brigama jačamo sebe, i postajemo jače i bolje osobe. Problem nastaje kada strah postane centar našeg svijeta, i kada nas paralizira, i kada samo o njemu mislimo.

Strah se može liječiti tjelesno i duhovno, Tjelesno tako što vodimo brigu o zdravlju, više spavamo i odmaramo, unosimo zdravije namirnice i suplemente ishrani, šetamo, vježbamo, radimo one stvari koje nas usrećuju, družimo se s pozitivnim ljudima, smijemo se više. Duhovno se strah liječi tako što trebamo ostaviti prošlost iza sebe (prošlost ne postoji osim u našim glavama, brige i strahovi nisu stvarni već samo postoje u nama). Čovjek mora spoznati da življenjem u prošlosti gubi sadašnjost, a time i budućnost, i da strah neće njemu ništa moći pomoći da problem riješi. Bolesti više nema, nisi više u bolnici, nalazi su dobri – dakle realnih razloga za brigu nema. To znači da je strah samo misao i ništa više, hvala Bogu.

Nakon toga, čovjek treba da dušu ispuni zahvalnošću na onome što ima i što će da dobije u životu. Da skrene fokus misli sa belaja i usmjeri ih na dobro koje ima u sebi i koje ga okružuje, počev od tijela, porodice, prijatelja, hrane, pića. Na tom putu pomaže jačanje vjere u Boga, jer čovjek u trenucima bolesti i straha, najbolje osjeti da mu ljudi apsolutno ništa ne mogu pomoći, nemoćni su i duša sama tada zavapi: “Pomozi Mi, nema nikoga da mi pomogne osim Tebe.” U duši postoji praznina koju ništa ne može ispuniti osim veze s Allahom, dž.š. Sva ovozemaljska uživanja su prolazna i ostavljaju nakon sebe prazninu. Duša ima svoju hranu, i ona zna da ovaj život nije kraj, nije sve. Iza svega što se dešava u nama i u životima se krije mudrost, i poruka.

U Kur’anu stoji: “Vi možda nešto prezirete, ne volite, a ono je dobro po vas. A možda nešto volite, a ono je loše po vas. Allah zna, a vi ne znate.” Prema Kur’anu, belaji koje ljude zadese su posljedica onoga što su njihove ruke zaradile, tu se misli na loš način života, činjenje nepravde drugima, prekidanje rodbinskih veza, krađe, prevare. Sve to ostavlja traga na život.

S duhovne strane, bolest je divna prilika da se čovjek zapita kuda ide moj život? Kako sam ja to živio i živim?

Jesam li se ogriješio o koga? Mogu li se popraviti? Kroz bolest čovjek sagledava svoj život u pravom svjetlu i vidi da je slab i nemoćan. Zapita se, šta poslije, ima li šta poslije smrti? Počne više cijeniti svaki dan i trenutak koji je prije shvatao zdravo za gotovo.

Strah o bolest je na neki način predviđanje budućnosti i čisto nagađanje, jer samo dragi Bog zna hoće li se ili neće bolest vratiti. Briga o nečemu što se nije desilo čovjeku samo može štetiti tijelu i duši. Umjesto toga, dane treba ispuniti korisnim radom, jačanju tijela i duše, zahvalnošću, ljubavlju i spoznajom da život je nešto puno ljepše od toga da ga provedem brinući se o nečemu što se nije još desilo. Nadam se da vam je ovaj odgovor barem malo pomogao, jer se zaista radi o temi o kojoj se knjige mogu napisati, a da se sve ne objasni.

Takođe, ako smatrate da ne možete sami da se izborite s problemom, savjetujemo da se obratite nekom od psiholoških savjetnika iz oblasti KBT (kognitivno-bihevioralne terapije) koji se veoma uspješno bave tretiranjem strahova i anksioznih poremećaja.

Za Akos.ba odgovorio: Nedim Botić