Noć vještica ili Halloween, kako ga Amerikanci zovu, proslavlja se svakog 31. oktobra. Najmlađima je ovaj dan jedan od omiljenih jer se u vrtićima uglavnom organiziraju maskenbali i razne aktivnosti.

Roditeljima također ne manjka euforije i zabave u „zastrašujućoj“ noći jer su često pozvani na večernje događaje “pod maskama” koji su veoma zanimljivog karaktera.

Ključni momenti za Noć vještica su maskiranje, skupljanje slatkiša od vrata do vrata i dubljenje bundeva.

Počevši od irske tradicije, Noć vještica je postala nacionalno priznat festival u Americi. Više od 150 miliona ljudi u SAD-u sudjeluje na proslavama Halloweena.

Jedno od objašnjenja zbog čega se obilježava Noć vještica kaže da su još Kelti smatrali da je 1. novembra zapravo početak nove kalendarske godine pa su proslavu noć ranije posvećivali bogu Sunca i gospodaru smrti.

Vjerovali su također, kako u noći između 31. listopada i 1. studenog mrtvi izlaze iz svojih grobova i obilaze mjesta gdje su živjeli na ovom svijetu, dok živi tada u strahu od njih prave buku kako bi ih otjerali bojeći se susreta s njima, prenosi Danas.

Rimljani su također dali na značaju ovoj noći, a smatrali su je i zimskim mračnim periodom godine. Oni su u ovoj noći gasili vatre u ognjištima i vjerovali da mrtvi dolaze na ovaj svijet pa su različito povrće, koje su prethodno izdubili, ostavljali na svojim kućnim vratima kako bi otjerali umrle. Sada je to najčešće bundeva, što je veći dio svijeta gdje se obilježava ova noć prihvatio od Amerikanaca.

Dubljenje bundeva

Običaj se zasniva na irskoj legendi o kovaču Jacku koji je bio poznat po svojoj domišljatosti. Međutim, bio je veoma škrt. Jedna od mnogobrojnih priča govori o tome kako je ovaj kovač uspio prevariti vraga. Jack je ponudio dušu u zamjenu za piće. Prema legendi, kada se vrag pretvorio u novčić, Jack ga je brzo stavio u džep pored križa – zbog čega se vrag nije mogao vratiti u svoj oblik. Ovaj lukavi kovač pustio je vraga tek kada mu je ovaj obećao da neće tražiti njegovu dušu narednih deset godina, kaže priča.

Nakon toga, predaja kaže da je Jack još jednom uspio nadmudriti vraga i to zamolivši ga da ubere jabuku sa stabla. Na kori drveta je brzo nacrtao križ te ga vrag opet nije mogao uhvatiti. Ipak, kako legenda govori, kada je Jack umro, zbog grešnog života nije bio primljen u Raj, ali ni u Pakao. Vrag ga je poslao nazad, poklonivši mu komad ugljena.

Prema predaji, ovaj kovač je u džepu imao repu koju je izdubio i stavio ugljen unutra. Od tada, on postaje lutalica koja, pokušavajući da nađe put do kuće, ide mračnim ulicama noseći repu u ruci i plašeći ljude oko sebe.

Kako se legenda širila, a Noć vještica polako postajala sve učestaliji praznik u zemljama širom planete, tako se i priča mijenjala. Zbog toga, neki su dubili rajčice, neki krumpir, da bi na kraju simbol postala – bundeva.

Zanimljive činjenice koje vezujemo za „zastrašujući“ praznik

Noć vještica je ujedno i datum kojem se raduju trgovci koji zadovoljno trljaju ruke jer prodaju veliki broj maski i kostima, ali i ostale rekvizite potrebne za moderan način obilježavanja dinamičnog praznika.

Tamo gdje se Noć vještica obilježava, određene TV kuće čak prilagode svoj program ovom datumu pa puštaju horor filmove da bi oni koji ga slave imali bolji ugođaj i naravno kako bi privukli publiku tog dana.

Pored toga, mnogobrojne serije 13. epizodu posvećuju „zastrašujuće“ zabavnoj noći.

Porijeklo Noći vještica prvenstveno potiče iz Irske – od keltskog festivala za mrtve zvane „Samhain“, navodi su Kongresne knjižnice.

Kelti su vjerovali da su duhovi mrtvih na Zemlji gdje se odmaraju pa su se ljudi oblačili u kostime i ostavljali „poklone“ na njihovim prednjim vratima kako bi umirili romantične duhove. Kao i kod mnogobrojnih tradicija, i ova se preselila u Sjedinjene Države.

Noć vještica je nekada bila odlična prilika da se pronađe ljubav svog života. U nekim mjestima, ljudi su slavili Hallowen igranjem romantičnih igara za pričanje „Noć vještica: Od poganskog rituala do zabavne noći“. Kada je praznik prešao u Ameriku, mladi su nastavili tradiciju.

Pun mjesec je veoma rijedak u ovoj noći. Kako Vam zvuči zavijanje na mjesec? Vukodlaci? Uprkos popularnom folkloru i zabavi, posljednji pun mjesec na Noć vještica kojeg se sjećamo bio je 2020. godine. Prethodni pun mjesec kojeg se svi sjećaju u Noći vještica, bio je 2001. godine, a prije toga davne 1955.

N1

Jedan od najintrigantnijih aspekata Teslinog uma bila je njegova neobična opsesija brojevima, posebno brojevima 3, 6 i 9, koje je smatrao ključnima za razumijevanje univerzuma.

Ovi brojevi, prema njegovim riječima, nosili su značenje koje nadilazi materijalni svijet, a Teslina usredotočenost na njih pokreće pitanja o skrivenim zakonima prirode i mogućim vezama između matematike i misterija svemira.

Nikola Tesla, genijalni um iza mnogih tehnoloških inovacija, ostao je zapamćen ne samo zbog svojih velikih postignuća u svijetu elektrotehnike nego i zbog fascinacije određenim brojevima, posebice trojkom, šesticom i devetkom. Iako se to često zanemaruje, Teslina fascinacija brojevima i skrivenim zakonitostima univerzuma predstavlja zanimljiv uvid u njegov osebujan način razmišljanja.

Tesla je rođen 10. srpnja 1856., a datum njegova rođenja i smrti intrigantno uključuje brojeve 1 i 7. Iako je njegova slavna izjava o „veličanstvenosti brojeva 3, 6 i 9 kao ključeva univerzuma” predmet rasprava jer ne postoji konkretan zapis koji bi je potvrdio, postoje mnogi dokazi koji ukazuju na Teslinu opčinjenost ovim brojevima.

Tesla je vjerovao kako svaki od tih brojeva posjeduje specifičnu ulogu u razumijevanju strukture stvarnosti: trojka je za njega simbolizirala materiju, šestica energiju, a devetka samu svijest. Ovi su brojevi, prema Tesli, imali moć otkrivanja tajni o prirodnim zakonima koji upravljaju energijom, frekvencijom i materijom.

‘Tajna svemira’

S matematičkog gledišta, broj 9 ima izvanredna svojstva i često se pojavljuje u formi digitalnog korijena pri nizu matematičkih operacija. Na primjer, kod uzastopnog udvostručavanja broja 1, digitalni korijeni rezultirajućih brojeva nikad ne sadrže 3, 6 ili 9, što je Tesla smatrao važnim pokazateljem jedinstvenog statusa ovih brojeva.

Njegova fascinacija prožimala je i njegov svakodnevni život. Tesla je bio poznat po specifičnim ritualima: hodao bi tri puta oko zgrade prije nego bi ušao, odabrao bi samo hotelske sobe djeljive s tri i čistio posuđe koristeći 18 salveta, broj koji je višekratnik 3, 6 i 9. Ova ponašanja često su pripisivana njegovom kompulzivno-opsesivnom poremećaju, no postoje indicije da je Tesla tim radnjama pridavao dublje značenje, vjerujući da je riječ o poštivanju prirodnih zakona kroz svakodnevne aktivnosti.

U novije vrijeme Teslina teorija o magičnom značenju brojeva 3, 6 i 9 postala je popularna i na društvenim mrežama poput TikToka. “Metoda manifestacije 3-6-9” uključuje pisanje željenih ciljeva određeni broj puta tijekom dana, čime se, prema korisnicima, ostvaruje veća povezanost s Teslinim uvjerenjem da ponavljanje tih brojeva ima posebno značenje.

Iako znanstvena zajednica nije pružila dokaz koji bi podržao Tesline tvrdnje, njegovi su brojevi nastavili privlačiti pažnju kako numerologa, tako i znatiželjnih umova koji u njima traže suštinu stvarnosti. Popularna kultura, kroz filmove i knjige, također njeguje Teslinu opsesiju brojevima, dodatno je spajajući s pojmovima duhovnog iscjeljenja i energetskih frekvencija.

Skeptici, s druge strane, odbacuju ideju mistične povezanosti brojeva sa strukturom svemira, smatrajući je pseudoznanstvenom. Ipak, Teslino nasljeđe u tom pogledu ostaje – na granici između znanosti, filozofije i mistike, Tesla i dalje nadahnjuje potragu za dubljim razumijevanjem svijeta.