Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Kako je švicarski grad koji plaća 25 hiljada eura da se preselite u njega izazvao haos širom svijeta?

Published

prije 1 godina

on

Život u Švicarskoj ima brojne prednosti. Riječ je o iznimno lijepoj zemlji s jednim od najvećih očekivanih životnih vjekova na svijetu – muškarci u prosjeku žive 79, a žene 84 godine. Ovo je i država s odličnom hranom, niskom stopom kriminaliteta i jednim od najboljih obrazovnih sistema na svijetu. Trebate li vam dodatna motivacija za preseljenje, gradske vlasti u Albinenu u Švicarskoj nude i novčanu nagradu u iznosu od 25 hiljada švicarskih franaka, odnosno oko 25 hiljada eura. Dakle, švicarski grad ima fenomenalnu ponudu. U nastavku donosimo detalje.

Vijest koja je odjeknula

Albinen je prekrasna općina u okrugu Leuk i kantonu Valais na jugu Švicarske. Nažalost u okolici nema mnogo prilika za zaposlenje, pa se njezina populacija dramatično smanjuje u posljednjih nekoliko desetljeća. Da bi potaknuli ekonomski i natalitetni rast u općini, gradske vlasti odlučile su još 2017. godine privući ljude u svoj mali kutak s visokim novčanim iznosima. Vijest je to, koja je zahvaljujući internetu odjeknula širom globusa.

Gradske vlasti u Albinenu su se iznenadili kada su shvatili koliko je mnogo ljudi zainteresirano za preseljenje, iako nisu dobro pročitali uvjete za dobivanje novca. Bili su preplavljeni pozivima iz cijeloga svijeta, a neki su se pojavili direktno s koferima iz drugih kontinenata – spremni useliti istog trena.

Šta se zapravo nudilo za ovaj švicarski grad?

Nudio sespomenuti iznos svakoj odrasloj osobi koja je bila voljna preseliti se u Albinen te dodatnih 10 hiljada franaka za maloljetno dijete. Četveročlana porodicakoja se sastoji od mame, tate i dva maloljetna djeteta tako je mogla dobiti iznos od 70 hiljada eura.

Ko se mogao prijaviti?

Na ovu pogodnost imali su pravo švicarski građani, ali i osobe iz drugih dijelova svijeta koje imaju trajnu dozvolu za život u Švicarskoj ili takozvanu dozvolu C.

Građani Evropske unije mogu ući u Švicarsku i u njoj boraviti bez ikakvih posebnih dozvola u trajanju od 90 dana. Nakon toga moraju zatražiti privremenu dozvolu za boravak – B ili L koja traje oko godine dana. Dozvola B se može više puta produžiti. Nakon pet uzastopnih godina koje su proveli u Švicarskoj EU građani imaju pravo zatražiti dozvolu C. Građani izvan Evropske unije moraju živjeti u Švicarskoj deset uzastopnih godina prije nego što zatraže trajnu dozvolu za život ovdje.

Na program su se mogle prijaviti samo osobe mlađe od 45 godina. Osobe su se morale obavezati da će se kupiti dom minimalne tržišne vrijednosti od 200 hiljada švicarskih franaka.

Osobe su se morale obvezati da će živjeti u Albinenu minimalno 10 godina. U slučaju da odluče otići iz grada prije isteka tok roka morat će vratiti dobivene novce.

Ko je dobio novce?

Ne samo da nisu mogli dobiti novce zainteresirani Amerikanci, Brazilci i druge nacije koje su u trenutku objavljivanja takmičenja živjele izvan Švicarske, već su se i tražile i osobe koje pričaju službenim jezicima u Albinenu – njemačkim i francuskim.

Uz to, veće šanse za dobivanje novčanih sredstava imale su one osobe koje su radile posao koji se može dugoročno obavljati iz vlastitog doma.

Tokom 2018. godine novčani iznos je odobren dvjema obiteljima, a još tri ponude su se razmatrale. Spontani putnici koji nisu dobro pročitali uvjete natječaja, vratili su se svojim kućama.

Povezane teme:

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Tražićemo rezoluciju o stradanju Srba od Nijemaca i od ustaša u Jasenovcu

Published

prije 20 sati

on

17. Maja 2024.

By

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će, zbog donošenja rezolucije o genocidu u Srebrenici, Srbija tražiti i donošenje rezolucija o Jasenovcu.

Vučić je danas priredio radni ručak za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, patrijarha srpskog Porfirija i članove Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve.

On smatra je da će usvajanjem rezolucije o Srebrenici biti otvorena Pandorina kutija jer će “Rusi uskoro pokrenuti zahtjev da se proglasi genocidom njemačko ubijanje ruskog i sovjetskog naroda tokom Drugog svjetskog rata”.

– I mi ćemo to isto tražiti za ono što su Nijemci činili u Srbiji i za to što su hrvatske ustaše radile u Jasenovcu. Ali da ne govorim da će to da otvori i mnoga druga pitanja i za Tursku i za neke druge zapadne sile, od starosjedalaca američkih do mnogih drugih, kazao je Vučić.

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila.

Sve što mogu da vam kažem to je da smo se borili, da smo ogromnu energiju uložili, sve vrijeme ovoga svijeta sam i kao predsjednik Republike dao za to da im se suprotstavimo najjače i najsnažnije moguće. Čak sam iznenađen snagom kojim su se ljudi ujedinjeno borili za naše interese i hvala vam na tome, kazao je Vučić.

Naglasio je da će se političkim sredstvima suprotstaviti njihovim “protivpravnim i svim drugim aktima nasilja i činiti sve što se može za srpski narod na Kosovu”.

– I naravno ne moram da vam ponavljam da mi nikada nećemo prihvatiti nezavisno Kosovo kao završenu činjenicu. Svakoga dana na različite načine pokušavaju, ne samo iz duše i srca, već i fizički, da nam u potpunosti oduzmu Kosovo, rekao je on.

Ocijenio je kao pozitivnu stvar to što se Srbija i RS “ekonomski razvijaju dobro”.

– Međutim, ono što mene brine u ovom trenutku, što ne krijem, i ako se sjećate i posljednji put sam dao nekoliko nagovještaja po tom pitanju, a siguran sam da će predsjednik Dodik o tome govoriti više, što smatram ključnim za opstanak srpskog naroda, jeste nametanje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-u, izjavio je Vučić.

On smatra da je ta rezolucija donošena tajno te da je notorna neistina to da je riječ o rezoluciji koja bi trebala samo da obilježi jedno stradanje i ništa više.

– Jer da je to tako, to ne bi morali ni da donose pošto već postoji odluka Generalne skupštine UN-a o svim genocidima koji su se dogodili širom svijeta. Ali, to za njih nije bilo važno, željeli su posebno da obilježe Srebrenicu, rekao je Vučić.

Ponovio je da će 8. juna biti održan veliki Svesrpski sabor, ističući da taj sabor ne bi bio svesrpski bez učešća Sabora SPC-a.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Razbijen klan švercera drogom u Austriji: Državljanin BiH (35) rukovodio narko bandom iz zatvora

Published

prije 1 dan

on

17. Maja 2024.

By

Austrijska policija je u akciji kodnog naziva “Samo jako” razbila međunarodnu mrežu švercera drogom koji su djelovali uglavnom u Koruškoj i Štajerskoj.

Tim povodom je u Klagenfurtu održana i pres konferencija visokih policijskih zvaničnika koji su detaljno opisali način na koji je ovaj narko-klan djelovao. Predstavnici iz Državne policije Štajerske i Koruške saopštili su da je riječ o međunarodnoj grupi koja je na ovom području djelovala više od godinu dana. Austrijski mediji javljaju da je droga u ovu zemlju stizala iz Slovenije

Tokom istražnih radnji u sklopu akcije “Operation Samo jako” otkrivena je mreža koja je imala striktnu hijerarhijsku raspodjelu posla. Kako navode, uhapšena su 23 pripadnika ovog klana – 16 Austrijanaca, tri Srbina, jedan Hrvat i tri Slovenca, pišu Nezavisne. Procjenjuje se da je vrijednost droge koju su tokom protekle godine stavili u promet 5,2 miliona eura.

Inače, cijelom mrežom su kooordinisali dva zatvorenika: državljanin BiH (35) i Austrijanac (31), koji trenuno služe kaznu u zatvoru Grac-Karlau, ali to nije bila prepreka da upravljaju ovim narko-klanom.

Kako je objašnjeno jučer, 16. maja, na pres konferenciji, do cijelog klana ih je, zapravo, doveo mali, ulični narko diler. Naime, prije izvjesnog vremena policija je počela da prati jednog dilera u Klagenfurtu, za kojeg se ispostavilo da je “sitna riba”, ali ih je on odveo do čitavog klana, koji je detaljnom istragom razotkriven i razbijen. Istraga je bila toliko detaljna da su uspjeli da otkriju i bunkere u kojima su krili novac, kurire, regrutere za nove dilere kao i njihovo obezbjeđenje.

“To je prosto nevjerovatno kako su profesionalno bili organizovani”, rečeno je na pres konferenciji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

prije 2 dana

on

16. Maja 2024.

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕