Connect with us

USK

Kako kantoni pomažu građanima da prevaziđu rast cijena: Evo šta je odgovorio premijer Ružnić

Published

on

Kako su kantoni pomogli građanima kako bi ublažili posljedice rasta cijena životnih namirnica i otežane ekonomske situacije nastale nakon agresije Rusije na Ukrajinu bilo je zastupničko pitanje koje je iz Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine upućeno prije mjesec i po dana. Dosad su stigla samo četiri odgovora.

Neki kantoni su pratili tek kakva je snabdjevenost osnovnim životnim namirnicama, neki su se pohvalili isplatom zaostalih naknada i odlukama koje se inače donose svake godine, a neki su bili i malo konkretniji.

Iz Vlade Srednjobosanskog kantona su odgovorili da je praćeno stanje snabdjevenosti osnovnim životnim namirnicama, i kontrolisano poštivanje ograničenja marži, te su utvrdili da nestašica nema. Pripremaju i radnu verziju zakona o robnim verzijama.

– Ukoliko se pokaže potreba, Vlada SBK će, u okviru svoje nadležnosti, poduzimati aktivnosti u svrhu suzbijanja inflacije i ublažavanja posljedica izazvanih ratom u Ukrajini – odgovor je iz ove kantonalne vlade. Iz ovog odgovora moglo bi se zaključiti da smatraju da potrebe za ublažavanje posljedica još nema iako je sve veći broj građana koji ne mogu priuštiti potrošačku korpu.

Vlada Livanjskog kantona odgovorila je da je dala saglasnost na program utroška sredstava za podršku poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvoju koji su utvrđeni budžetom za 2022. u iznosu od 1,35 miliona KM. Njima se sufinasniraju troškovi proizvodnje mlijeka, mesa, pčelarske i biljne proizvodnje kako bi se pomoglo poljoprivrednicima koji su se našli u teškoj sitaciji zbog rasta cijena goriva, gnojiva i slično.

Davanje saglasnosti na programe utroška novca planiranog budžetima, koji se po pravilu moraju usvojiti do kraja godine za narednu godinu, je redovna aktivnost vlada.

Na pitanje o pomoći stanovništvu, iz Vlade Unsko-sanskog kantona su dostavili odluku kojom se Crvenom križu FBiH daje 100.000 KM za pomoć izbjeglicama i civilima iz Ukrajine.

Odgovor je potpisao premijer USK Mustafa Ružnić koji je naknadno dostavio određenu dopunu u kojoj je naveo kako je Vlada donijela odluku o utrošku sredstava za pomoć socijalno ugroženim kategorijama, isplati naknade za porodice za treće i svako naredno dijete, da je proširen obim prava osiguranika na lijekove, da su četiri miliona KM data za Kantonalnu bolnicu “Dr. Irfan Ljubijankić”.

Naveo je i da su potpisali kolektivni ugovor za zdravstvo, povećali osnovicu za plaće svim budžetskim korisnicima, donijeli odluku o utrošku četiri miliona KM subvencija firmama i poduzetnicima i dva miliona KM subvencija privatnim firmama i poduzetnicima iz oblasti turizma.

Donijeli su i odluku o 30.000 KM za projekat Akademija ženskog poduzetništva, subvencionirali proljetnu sjetvu, a pohvalili su se i da su redovno isplaćivali egzistencijalne nakande demobilisanim borcima, uključujući i isplatu one iz decembra prošle godine.

Iz Vlade Tuzlanskog kantona su istakli da su izmjene i dopune fiskalnih zakona u nadženosti BiH, poput smanjenja PDV-a i akciza, a da su direktni porezi u nadležnosti FBiH.

Odgovorili su pak da su povećali osnovicu za egzistencijalne boračke naknade s četiri na pet KM, dječji dodatak sa 30 na 45 KM a za troje i više djece sa 48 na 72 KM. Povećali su iznos koji se priznaje za nabavku posebne hrane oboljelim od celijakije, porodiljku nakandu na 1.000 KM, te osigurali dodatna sredstva za poljoprivredu.

Iz TK su naveli i da su Merhametu, koji ima javne kuhinje, dodijelili jednokratnu pomoć iz robnih rezervi i to 100.000 mesnih konzervi, po četiri tone riže i tjestenine, a planirali su dodatni milion KM za robne rezerve, kao i po 100 KM jednokratno za one s najnižim penzijama.

USK

Incident tokom rutinske kontrole u Bihaću: Krijumčar migranta fizički napao policajca

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.

Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.

Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.

Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.

Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.

 

Nastavi čitati

USK

Selo u Krajini od burne historije do demografske pustoši: Nas u porodici ima 14, ovdje živi samo pet

Published

on

By

Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.

 

Starost stanovništva je 35 godina

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.

Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.

 

Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.

-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.

Migracija

Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.

– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.

Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.

-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.

Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.

FENA

Nastavi čitati

USK

Pretučen doktor u Domu zdravlja Ključ, policija uhapsila jednu osobu

Published

on

By

Prije dva dana u Ključu se dogodio šokantan incident u zdravstvnoj ustanovi Dom zdravlja koji je rezultirao fizičkim napadom na doktora.

Prema našim saznanjima, muškarac po imenu G.D. (41) izvršio je verbalni i fizički napad na doktora ginekologije.

Kako saznajemo,  G.D. (41) je ovisnik o narkoticima te je došlo do nesporazuma u vezi s njegovom medicinskom terapijom. U trenutku kada je došao u Dom zdravlja Ključ, umjesto na Odjel predviđen za ovisnike, nenamjerno je završio na ginekološkom. To je dovelo do verbalnog sukoba koji je eskalirao u fizički napad na doktora ginekologije.

Iako su povrede koje je ginekolog pretrpio označene kao lakše, ovaj incident je izazvao zabrinutost i revolt među medicinskim osobljem i lokalnom zajednicom.

Policija je brzo intervenirala i privela G.D. (41) koji je osumnjičen za napad.

Incident poput ovog podsjeća nas na važnost poštovanja i razumijevanja prema zdravstvenom osoblju koje svakodnevno radi na dobrobit zajednice.

Nastavi čitati

Najčitanije