Connect with us

Sukob u Ukrajini

Kako se Tito odvažio reći istorijsko ‘ne’ Staljinu i koliko tadašnja situacija nalikuje današnjoj sa Zelenskim i Putinom

Published

on

Novinari Slobodne Dalmacije zamolili su dr. Jakovinu da pokuša usporediti pozicije Tita onda i Zelenskog sada, unaprijed uvažavajući ne samo razlike u okolnostima, već i one u osobnostima ove dvojice, kao i načinu dolaska na vlast, koje su ogromne. Kome je bilo lakše pružiti otpor Moskvi?

Kad je ruska invazija na Ukrajinu iz prethodećih joj obavještajnih izvješća stigla u novinarska, umrežena zajednica odmah je reagirala. Ne nužno sa zaprepaštenjem, užasom i suosjećanjem. Naravno da su se javili i oni koji u najmanju ruku “razumiju” Putina, a dobili smo i uobičajeni kontigent pošalica, koje ne izostaju ni u ovakvoj, nimalo šaljivoj situaciji.

 

U jednom memeu (što bi bila zanimljiva slika ili video s natpisom koja se brzo širi online), ne prvi put, ukazao nam se Josip Broz Tito, ozbiljna konkurencija Chucku Norrisu kad god se traži superjunak s nadnaravnim moćima. Šeretski nasmiješen, puši cigaru i poručuje: “Samo vas gledam. Majku vam vašu, pa ja sam ta g… odj… kad nitko nije smio, i to sam samcat.”

Advertisement

 

Naravno, misli se na Titovo povijesno NE Staljinu nakon rezolucije Informbiroa 1948. godine. Podsjetimo, enciklopedijski kratko, na taj povijesni kontekst (izvor: Hrvatska enciklopedija):

 

Boljševička Rezolucija

Advertisement

 

Informbiro (skraćeno od Informacijski biro komunističkih i radničkih partija – IB), bio je savjetodavno i koordinacijsko tijelo devet komunističkih i radničkih partija (SSSR-a, Poljske, Čehoslovačke, Mađarske, Rumunije, Bugarske, Jugoslavije, Italije i Francuske), osnovano potkraj septembra 1947. u Varšavi. Zadaća mu je bila informiranje i savjetovanje predstavnika centralnih komiteta partija članica radi usklađivanja njihovih politika.

 

Naravno, bio je pod dominacijom sovjetske Sve savezne komunističke partije (boljševika), koja je potaknula njegovo osnivanje. Služio je interesima SSSR-a u odnosu na savezničke države i partije, radi nadzora komunističkih pokreta. Do proljeća 1948. sjedište mu je bilo u Beogradu, a potom u Bukureštu.

Advertisement

 

Od 1948. SSSR se koristio Informbiroom u sukobu s državno-partijskim vodstvom Jugoslavije, nakon političkog razlaza J.B. Tita s J.V. Staljinom. Na drugome zasjedanju u Bukureštu, 28. juna 1948., donesena je rezolucija “O stanju u KP Jugoslavije”, u kojoj je odbijanje jugoslavenskog vodstva da se podredi sovjetskoj politici označeno kao izdajničko i protusovjetsko. Štaviše, na trećem zasjedanju u Budimpešti, potkraj novembra 1949., Informbiro je donio rezoluciju još direktnijeg naslova: “Jugoslavenska kompartija u rukama špijuna i ubica”.

 

Sovjetski se režim promidžbeno koristio Informbiroom u opravdavanju niza staljinističkih sudskih procesa u državama istočne Evrope. Pri otporu sovjetskom hegemonizmu, Tito je potaknuo unutarnjopolitičku liberalizaciju i vanjskopolitički zaokret. Istodobno, velikosrpske i unitarističke snage u KPJ iskoristile su sukob s Informbiroom za obračun s prosovjetskom strujom, ali i s istaknutim komunistima nacionalno-demokratske orijentacije poput Andrije Hebranga. Nakon Staljinove smrti, političkih promjena u SSSR-u i normalizacije odnosa s Jugoslavijom, Informbiro je raspušten 1956. godine.

Advertisement

 

Geostrateško čudo

 

Povjesničar Tvrtko Jakovina podsjeća da je prekid odnosa Jugoslavije i SSSR-a bio “najvažniji događaj od kapitulacije Japana”, koji je u svjetskim odnosima i tokom Hladnog rata bio “geostrateško čudo”:

Advertisement

 

“Niko nikada nije mogao zamisliti da će neka socijalistička zemlja moći iskočiti iz sovjetskog lagera, a tada se dogodila prva socijalistička dekolonizacija.”

 

Stoga je, nakon junačkog početka obrane i velikog NE Putinu od strane Volodimira Zelenskog, nekako logično usporediti ova dva snažna otporaštva sovjetskim odnosno ruskim hegemonima, iz zemalja koje su imale vrlo snažne veze s Rusijom odnosno Sovjetskim Savezom.

Advertisement

 

Novinari Slobodne Dalmacije zamolili su dr. Jakovinu da pokuša usporediti pozicije Tita onda i Zelenskog sada, unaprijed uvažavajući ne samo razlike u okolnostima, već i one u osobnostima ove dvojice, kao i načinu dolaska na vlast, koje su ogromne. Kome je bilo lakše pružiti otpor Moskvi?

 

“Iz današnjeg očišta, po nekim je stvarima Titu bilo jednostavnije, jer je očito imao dovoljno moći i odlučnosti koja je drugu stranu, Sovjete, mogla uvjeriti da bi rat bio preskup, predug, neizvjestan, nepotreban. Pritom, Tito nije graničio sa SSSR-om, a 1948. nije graničio niti s ijednom prijateljskom zemljom, kao sada Ukrajina s onima na zapadu. Naime, partizani ili Jugoslavenska narodna armija bili su ušli u Austriju, uzeli dio talijanskog teritorija, pomagali gerili u Grčkoj, a sve druge države bile su Staljinovi saveznici, zapravo sateliti. Druge države su, do 1945., bile okupatori Titove Jugoslavije. Bio je i to razlog zašto je Titu bilo lakše, jer bi međunarodnoj javnosti bilo teško objasniti kako sada – tri godine nakon savezništva s Hitlerom – Mađari ili Bugari okupiraju isti onaj teritorij kojeg su htjele dok su bile u Trojnom paktu”, kaže Jakovina.

Advertisement

 

Činilo se nemogućim, ali ipak…

 

Nakon razlaza sa Staljinom, kakav se prije toga činio nemogućim, Titova se politika očuvala, on je ostao na vlasti, ostao je isti ideološki profil države, samo nije bilo Sovjeta. I to je tadašnji zapadni blok honorirao, podsjeća Jakovina. A Zapad je sada, još otvorenije, stao i na stranu Zelenskog. No, za razliku od njega, Tito 1948. nije bio popularan na Zapadu, ali jest na Istoku.

Advertisement

 

Rat sada već hara Ukrajinom, a u doba raskida Tita sa Staljinom šanse za ratni sukob bile su znatno manje, što dr. Jakovina ovako objašnjava:

 

“Nije bilo izravne veze Jugoslavije sa SSSR-om, a rat kratko nakon rata nikome nije bio osobito poželjan. Najvažnije od svega, Tito je imao veliku armiju, brojne partizane koji su, samo tri godine ranije, uspjeli poraziti Nijemce i sve koji su se borili s njima. I dalje su bili velikim dijelom spremni na otpor.”

Advertisement

 

Doduše, slično kao i sada u Ukrajini, i u Jugoslaviji je tada bilo puno onih koji su željeli biti dobri s Rusima:

 

“Voljeli su Ruse bilo zbog komunizma, zajedničkog ratovanja ili pak pravoslavlja, tako da se i danas vrlo jasno vidi kako je Titova odluka bila povezana s brojnim teškoćama. Mnogi nisu ni morali biti rusofili; naprosto su smatrali logičnim da s većinom susjednih zemalja i njihovim gospodarom budete u dobrim vezama.”

Advertisement

 

Zelenski nije vojnik, ni blizu, a Tito je bio maršal i čovjek s iskustvom ratovanja i neko ko je dobro poznavao Sovjete, pa i Staljina osobno, podsjeća Jakovina.

 

Pomoć sa zapada bi bila slična

Advertisement

 

Šta bi se dogodilo da je SSSR tada ipak napao Jugoslaviju – pitamo ga.

 

“Da je Sovjetski Savez, unatoč svemu, 1948. ili nešto kasnije, intervenirao i napao Jugoslaviju, pomoć koja bi stigla bila bi usporediva s ovom koja stiže Ukrajini. Dakle, bilo bi osude, ali ne bi bilo izravne vojne intervencije. Pomoć bi dolazila dok se procjenjuje da se Jugoslaveni bore. S obzirom da su pokazivali odlučnost da se odbrane i odupru – a znamo kako su prošli staljinisti u Jugoslaviji – onda se moglo računati na Staljinovu hladnokrvnost, na njegovu racionalnost”, reći će naš sagovornik.

Advertisement

 

“Upravo je racionalnost bila nešto što se uvijek i stalno isticalo da postoji u Kremlju. S Putinom, racionalnosti je očito nestalo. Surovost je još uvijek tu”, zaključuje Tvrtko Jakovina.

 

 

Advertisement

(slobodnadalmacija.hr)

Sukob u Ukrajini

Američki senator: Zelenski mora ili podnijeti ostavku ili poslati nekoga s kim možemo poslovati

Published

on

By

Nakon neuspješnog potpisivanja sporazuma o mineralima između Ukrajine i SAD-a i svađe između predsjednika Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa, senator Lindsey Graham rekao je da bi sporazum mogao biti oživljen ako Zelenski imenuje drugog pregovarača.

Prema riječima senatora Grahama nakon Minhenske sigurnosne konferencije postalo je očigledno da bi zahtjevi ukrajinskog predsjednika Zelenskog mogli biti veći od očekivanja.

“Mislim da je odnos između Ukrajine i Amerike od vitalnog značaja, ali može li Zelenski napraviti dogovor sa Sjedinjenim Državama? Nakon onoga što sam vidio, ne znam”, izjavio je Graham.

Graham vjeruje da će se Amerikanci složiti da je način na koji se Zelenski suprotstavio Trumpu jednostavno bio pretjeran i pogrešan.

“Bio je šokiran. Bio je vrlo optimističan. Rekao sam Zelenskom, razgovarat ćemo o sigurnosnim garancijama, razgovarat ćemo o primirju i kako se rat završava. Ovo je proces, imate novi odnos sa Amerikom. Dogovor od 500 milijardi američkih dolara koji nam predsjednik Trump daje da odbranimo pozitivan interes”, dodao je Graham.

Advertisement

S obzirom na nezadovoljstvo održanim sastankom tok daljih pregovora postaje vrlo upitan pri čemu bi se sa američke strane traga za više kompromisa ili drugačijim stavom ukrajinskog političkog vrha.

“Zelenski ili treba da podnese ostavku i pošalje nekoga sa kim možemo poslovati, ili se mora promijeniti”, zaključio je Graham.

Klix

Advertisement
Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Orban: “Ukrajina neće postati članica EU, predsjednik Trump je naš saborac”

Published

on

By

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u govoru o stanju nacije da Ukrajina neće postati članica EU dok je to protiv interesa Mađarske.

Orban, kritičar zapadne vojne pomoći Ukrajini u ratu s Rusijom, kazao je da bi ulazak Ukrajine u EU “uništio mađarske poljoprivrednike, ali ne samo njih već čitavu mađarsku ekonomiju”, javlja Hina.

Što se tiče Evropske unije, optužio ju je da “samo želi popustljivu vladu u Mađarskoj”.

“Rat se bliži kraju. Ovdje se zapravo i ne radi o Ukrajini, već je to rat oko teritorija koji se zove Ukrajina, a koji je bio zona sukoba između NATO-a i Rusije, koji je bio pod nadzorom NATO-a”, rekao je Orban i dodao da ne razumije zašto su evropski i američki liberali mislili da će Rusi to mirno posmatrati.

Advertisement

Po njegovim riječima, Amerikanci su sada izbacili “kosture iz ormara” i razotkrili duboko korumpiranu i represivnu mašinu moći koja je iz budžeta SAD-a pumpala milijarde u pseudocivilne organizacije, kupovala novinare, sudije i tužitelje, političare, fondacije, birokrate – golemi stroj koji je upravljao liberalnim svijetom.

“Mađarska se pobunila prva”

Rekao je da se Mađarska pobunila prva, a tek su onda došle Sjedinjene Države.

“Nakon Mađarske pobunio se i SAD. Ali nemojmo vjerovati da će uspješna pobuna Amerike donijeti pobjedu Mađarskoj. Oni ne mogu pobijediti umjesto nas, mogu nam samo poboljšati izglede. Predsjednik (Donald) Trump nije naš spasitelj, već naš saborac”, istaknuo je Orban.

Advertisement
Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Stvarni razlog zašto je Trump ‘zabio nož u leđa’ Ukrajini

Published

on

By

Donald Trump nije jedini predsjednik koji zna za loš posao kad ga vidi.

Odbijanje Volodimira Zelenskog da potpiše gotovo polovinu minerala rijetkih zemalja u svojoj zemlji za vrlo malo budućih jamstava jedan je od mnogih razloga zašto je Trump razbjesnio svog kolegu u Kijevu.

Ukrajinski predsjednik jasno je dao do znanja da će iskorištavanje dragocjenih geografskih i energetskih resursa njegove zemlje biti jedan od načina za obnovu ekonomije i gradova nakon konačnog završetka rata. Ali ponuda koju je ponudio ministar financija Scott Bessent, iako je američki zvaničnici hvale kao velikodušnu ljestvicu prosperiteta za Ukrajinu, zapravo uopće nije “dogovor”, piše CNN.

Međutim, pruža uvid u Trumpov pogled na vanjsku politiku i njegovu percepciju rata nakon što je preokrenuo, barem retorički, potporu Bidenove administracije napadnutoj stranci i bacio se iza osvajača.

Advertisement

Kao i s njegovim planom da preseli sve Palestince iz Gaze kako bi SAD mogao izgraditi “rivijeru” odmarališta na plaži, čini se da su predsjednikovi motivi više ukorijenjeni u izvlačenju najboljeg potencijalnog novčanog povrata za Sjedinjene Države nego u pravednom rješavanju ubojitog sukoba koji ugrožava svijet.

Trump odražava skepticizam među svojim biračima prema desecima milijardi dolara vojne i financijske pomoći koju je Bidenova administracija poslala Ukrajini nakon što su je prije tri godine nezakonito napale snage ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ali Trumpov transakcijski pristup predstavlja razbijanje vanjskopolitičkih vrijednosti kojima su Sjedinjene Države težile desetljećima, uključujući načelo da moćne nacije ne bi trebale napadati manje, što je Washington ugradio u povelju Ujedinjenih naroda.

Njegov pritisak na Ukrajinu, žrtvu sukoba, također je tvrdokorni pokušaj da se iskoristi nacija u najmračnijem trenutku. Dok je Putin odrezao velike dijelove njezina teritorija, Trump traži veliki dio njezina rudnog bogatstva po niskoj cijeni. “Dogovor” prilično izgleda kao oblik iznude koji je Trump već jednom pokušao nad Zelenskim – plutajuća vojna pomoć kao poticaj za njega da najavi istragu protiv Joea Bidena, što je dovelo do Trumpova prvog opoziva.

Ipak, Bijela kuća kaže da Zelenski nema drugog izbora nego potpisati pakt o otplati američkim poreznim obveznicima za pojas Kijeva – iako ne sadrži nikakva jamstva da će Washington nastaviti s pristizanjem pomoći u budućnosti.

Advertisement

“Predsjednik Trump očito je trenutno jako frustriran predsjednikom Zelenskim”, rekao je u četvrtak savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz. “Činjenica da nije došao za stol, da nije bio voljan iskoristiti priliku koju smo ponudili – mislim da će na kraju doći do te tačke, i nadam se vrlo brzo.”

Zapanjujući američki preokret

Sukob oko sporazuma o rijetkim zemljinim mineralima dolazi usred ozbiljnog pogoršanja odnosa SAD-a sa Zelenskim, potaknuto Trumpovim prihvaćanjem ruske propagande o ratu, uključujući lažne optužbe da je ukrajinski čelnik započeo sukob i da je on diktator. Autokrat u ovoj situaciji je Putin, koji je vodio Rusiju 25 godina, zatvarao svoje protivnike, slamao slobodni tisak i održavao lažne izbore. I započeo je rat.

Zapanjujući američki preokret u ratu produbio se u četvrtak dok se Trumpova administracija nagađala s članovima G7 oko zajedničke izjave kojom se obilježava treća godišnjica invazije, pri čemu su se američki diplomati opirali spominjanju “ruske agresije” u dokumentu.

Dužnosnici su za CNN rekli da se druge članice G7 boje da će Rusiji dati još jednu pobjedu, nakon što su SAD stale uz Putina oko nekih njegovih zahtjeva za konačnim mirom prije ovotjednih pregovora u Saudijskoj Arabiji.

Advertisement

Dok Trump kaže da je uvjeren da Putin želi zaustaviti rat i da ozbiljno razmišlja o miru, američke i savezničke obavještajne službe manje su optimistične. Tri izvora upoznata sa zapadnim obavještajnim službama rekla su za CNN-ovu Katie Bo Lillis i Natashu Bertrand da je Putin i dalje fiksiran ili na pripajanje Ukrajine Rusiji ili na stvaranje male, slabe države koja ovisi o Moskvi. “Ako biste dobili prekid vatre, onda je prekid vatre samo vrijeme da se Putin odmori i naoruža i vrati i dobije ostatak onoga što želi”, rekao je jedan od izvora. “Nismo vidjeli nikakve naznake da su se njegove ambicije promijenile.”

Događaji od posljednjih nekoliko dana, zbog kojih se Ukrajinci osjećaju izdano, američki saveznici uznemireni, a čak i neki republikanski senatori ogorčeni, obnovili su raspravu o Trumpovim motivima i kako će oni utjecati na izglede za pošten mirovni sporazum.

Pokreće li predsjednika osobni animozitet prema Zelenskom? Ili prezir prema manjoj naciji u nevolji, dok nastoji preusmjeriti američku vanjsku politiku za promicanje sustava sfera utjecaja koji na samitima supersila kontroliraju moćnici poput njega, Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga?

Ili Trump, kao što je često činio prije, odabire tvrdolinijašku poziciju jednostavno kako bi sebi stvorio prostor za pregovore? Može li njegovo prihvaćanje mnogih Putinovih govora i čvrsto oslanjanje na Zelenskog biti osmišljeno kako bi namamilo ruskog predsjednika za stol na tešku sesiju pregovaranja? Dakako, Trumpov dobar odnos s Putinom mogao bi ga pozicionirati, više nego bilo kojeg drugog zapadnog čelnika, da utječe na ponašanje Rusije i potencijalno izvuče ustupke.

Advertisement

Mir koji traje; dopušta Ukrajini da nastavi postojati kao neovisna, suverena država; izbjegava nagraditi Putinov ekspanzionizam; i spasiti milione života bilo bi veliko postignuće u naslijeđu za Trumpa. Trenutni rat riječima između Washingtona i Kijeva ne isključuje eventualne i ozbiljne pregovore — i uskoro će biti zaboravljen ako se može postići mir. Ipak, Trump tek treba pokazati dokaze da sastavlja pametan plan koji će nazvati Kremljovim blefom. Trumpove divlje riječi često uzrokuju pretjeranu reakciju njegovih kritičara, ali riječi su u ovom slučaju važne – budući da predsjednik zamagljuje osnovne činjenice o tome što je uzrokovalo rat, što je temeljna mana čelnika koji se postavlja da vodi mirovne pregovore.

Trumpovo papagajsko ponavljanje mnogih Putinovih pozicija također je obnovilo raspravu o njegovoj fascinaciji ruskim čelnikom, zbog koje je u svom prvom mandatu javno odbacio procjene vlastitih obavještajnih agencija da se Rusija miješala u izbore 2016.

Trumpovo najnovije favoriziranje Putina izazvalo je grubi javni i emocionalni prijekor od strane ključnog republikanskog senatora koji se suočava s ponovnim izborom 2026. Thom Tillis iz Sjeverne Karoline rekao je da se slaže s većinom predsjednikovih instinkta o nacionalnoj sigurnosti, ali je dodao:

“Ko god vjeruje da postoji prostor za Vladimira Putina i budućnost stabilnog svijeta, bolje da ide u Ukrajinu, bolje da ide u Evropu.” Tillis je nastavio o Putinu: “Bolje im je da ulože vrijeme da shvate da je ovaj čovjek rak i najveća prijetnja demokraciji u mom životu. I to će biti rak koji se širi u Južno kinesko more, u Tajvan i metastazira širom svijeta.”

Advertisement
Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Činilo se da situacija nije mogla biti lošija za Ukrajinu, a onda je Trump zadao novi udarac

Published

on

By

Posljednjih sedmica se činilo kao da stvari za Ukrajinu ne mogu biti lošije, a onda se oglasio američki predsjednik Donald Trump.
Nakon što je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog isključio iz prvih američkih pregovora s Rusijom o okončanju rata, Trump je optužio Ukrajinu da je započela sukob.

Rekavši da je “razočaran” reakcijom, čini se da okrivljuje Ukrajinu za početak rata te je rekao da su mogli “napraviti dogovor”.

Puna ruska invazija izazvala je rat u Ukrajini prije skoro tri godine.

Evropske države NATO-a su bile ljute zbog Trumpove jednostrane mirovne inicijative.

Advertisement

Obraćajući se novinarima u svojoj rezidenciji u Mar-a-Lagou, Trump je upitan od BBC-a koja je njegova poruka Ukrajincima koji bi se mogli osjećati izdatim.

“Čujem da su uznemireni zbog toga što nemaju mjesto, pa, imaju mjesto tri godine i mnogo prije toga. To se moglo vrlo lako riješiti”, rekao je Trump te dodao:

“Mogli su sklopiti dogovor”.

Naveo je da je mogao sklopiti dogovor za Ukrajinu što bi im dalo “skoro svu zemlju” te je naveo kako nijedan grad ne bi bio srušen, piše CNN.

Advertisement

Nakon sastanka u Rijadu, Trump je rekao da je “mnogo samouvjereniji”.

“Bili su veoma dobri. Rusija želi nešto da uradi. Žele da zaustave divlje varvarstvo. Mislim da imam moć da okončam ovaj rat,” poručio je Trump.

Pored toga, iznio je još jednu tezu razgovora s ruskim liderom Vladimirom Putinom, a to je da je vrijeme za izbore u Ukrajini.

Kako prenosi CNN, Trumpov entuzijazam za Putina ne dijele barem dva visoka republikanska senatora koji smatraju da je on ratni zločinac koji treba biti u zatvoru.

Advertisement

Klix

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Šta su dogovorili Rusi i Amerikanci u Rijadu: Četiri ključne stavke među njima i “uklanjanje iritanata”

Published

on

By

Delegacije SAD-a i Rusije dogovorile su se danas da “riješe iritante u bilateralnim odnosima”, izjavila je glasnogovornica State Departmenta SAD-a Tammy Bruce nakon današnjih razgovora u Rijadu.

Razgovori na visokom nivou između ruskih i američkih delegacija završeni su, a sastanak je trajao oko 4,5 sata.

“Sjedinjene Američke Države žele zaustaviti ubijanje i koriste svoju moć u svijetu kako bi okupile zemlje”, izjavila je glasnogovornica State Departmenta SAD-a Tammy Bruce u sažetku razgovora.

Dodala je da je predsjednik Trump jedini lider na svijetu koji bi mogao natjerati Ukrajinu i Rusiju da se slože oko toga.

Tokom razgovora, kako je rekla, američki i ruski zvaničnici dogovorili su se da:

Advertisement
  • Usvoje mehanizam za konsultacije kako bi se riješili iritanata u bilateralnim odnosima s ciljem poduzimanja potrebnih koraka za normalizaciju rada diplomatskih misija.
  • Imenuju odgovarajuće visoke timove koji će početi raditi na putu ka okončanju sukoba u Ukrajini što je prije moguće na način koji je trajan, održiv i prihvatljiv za sve strane.
  • Postave temelje za buduću saradnju po pitanjima od zajedničkog geopolitičkog interesa i historijskih ekonomskih i investicijskih prilika koje će proizaći iz uspješnog okončanja sukoba u Ukrajini.
  • Ostanu uključeni kako bi osigurali da proces napreduje pravovremeno i produktivno.

Nije jasno na koga misle pod “iritantima” no neki su već posumnjali da se radi o evropskim i ukrajinskim zvaničnicima.

Komentirajući Trumpovo telefonski poziva s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošle sedmice, Bruce je izjavila:

“Jedan telefonski poziv praćen jednim sastankom nije dovoljan da se uspostavi trajni mir. Moramo poduzeti akciju, i danas smo napravili važan korak naprijed”, kazala je Bruce.

U saopćenju se tvrdi da “Trump želi zaustaviti ubijanje; Sjedinjene Američke Države žele mir i koriste svoju moć u svijetu kako bi okupile zemlje. Predsjednik Trump je jedini lider na svijetu koji može natjerati Ukrajinu i Rusiju da se slože oko toga”.

“Strane koje su učestvovale u današnjim sastancima obavezale su se da će ostati angažirane kako bi osigurale da proces napreduje pravovremeno i produktivno”, navodi se u saopćenju.

Advertisement

Međutim, kada je riječ o rokovima, u saopćenju se navodi da “jedan telefonski poziv praćen jednim sastankom nije dovoljan da se uspostavi trajni mir”, te da je ovo samo početak procesa.

Amerikanci su se također zahvalili Saudijskoj Arabiji na domaćinstvu ovih razgovora.

Klix

Advertisement
Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Trump hvalio Ruse, a negirao tvrdnje Zelenskog: Porazili su Napoleona i Hitlera

Published

on

By

Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je da ruski predsjednik Vladimir Putin “želi prestati sa sukobima” i odbacio sugestiju da bi se Putinove ambicije mogle proširiti izvan granica Ukrajine.

“Mislim da se želi prestati boriti. Vidim to. Razgovarali smo dugo i teško. Steve Witkoff bio je s njim vrlo dugo, otprilike tri sata. Mislim da se želi prestati boriti”, rekao je Trump novinarima u nedjelju na pitanje što misli da Putin želi.

Trump je hvalio Rusiju i podsjetio na pobjede nad Napoleonom i Hitlerom.

“Imaju veliki, moćan stroj. Vi to razumijete. Porazili su Hitlera i porazili su Napoleona. Znate, dugo su se borili. Radili su to i prije, ali mislim da bi se on želio prestati boriti”, kazao je Trump.

Primjedbe dolaze dok Trumpova administracija nastoji pregovarati o okončanju rusko-ukrajinskog rata, koji je započeo prije gotovo tri godine kada je Putin vodio neizazvanu invaziju na Ukrajinu.

Advertisement

Upitan o Putinovim teritorijalnim ambicijama i misli li da Putin želi cijelu teritoriju Ukrajine, Trump je rekao da je Putinu postavio isto pitanje.

“Mislim da želi prestati. To je bilo moje pitanje njemu. Jer ako bi on nastavio, to bi bio veliki problem za nas, a to bi i meni stvorilo veliki problem, jer jednostavno ne možete dopustiti da se to dogodi”, rekao je Trump.

Trump je rekao da misli da Putin želi okončati rat, a da to želi i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

Upitan o upozorenju Zelenskog o Putinovom potencijalnom ratu protiv NATO-a, Trump je rekao: “Ne, ne slažem se. Ne slažem se. Niti malo”.

Advertisement
Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije