Connect with us

BiH

Kako su Bošnjaci dobrovoljno prihvatili islam i postali snažan oslonac osmanske vlasti

Published

on

Znatno prije konačne propasti Bosanskoga kraljevstva 1463. godine Turci-Osmanlije vojnički su se učvrstili na području istočne Bosne. Već 1436. oni su zaposjeli tvrđavu Hodidjed i trgovište Vrhbosnu (na prostoru današnjega Sarajeva) i tu podigli svoj vojnički logor, u kojem se nalazilo sjedište vojvode “Zapadnih strana” i koji je služio kao polazište za dalje osvajačke pohode prema zapadu.

Turci u ovim pohodima ne nastupaju samo kao osvajači nego istovremeno kao nosioci nove, islamske vjere i civilizacije, koju ogroman dio domaćega stanovništva prihvata i usvaja. U tome su važnu ulogu odigrale, pored dinamizma nove vjere, i brojne protivrječnosti unutar bosanske feudalne države.

Tako su islam dobrovoljno prihvatili pripadnici skoro svih slojeva bosanskoga stanovništva, a posebno seljaštvo kao njegov najmasovniji dio. Za seljaštvom nimalo nisu zaostajali sitni feudalci, tzv. vlasteličići, te potomci srednje i krupne bosanske vlasti. Svi se oni od samoga početka na razne načine uključuju u osmanski privredni, vojni i administrativni sistem, prije svega u timarsko-spahijsku organizaciju. Bosanski su Bošnjaci praktično od samoga početka postali u svakom pogledu snažan oslonac osmanske vlasti i njene državne ideje.

Oni su, pored toga, bili nosioci svojevrsnoga etničkog, teritorijalno-političkoga i privrednog kontinuiteta sa srednjovjekovnom Bosnom, posebno kada je riječ o posjedovanju zemlje.

Prof. dr. Mustafa Imamović, koji je napisao do sada nacjelovitiju Historiju Bošnjaka, smatrao je da se to ogleda, prije svega, u činjenici da je znatan broj bosanskih spahija, uglavnom pripadnika bivše bosanske vlastele, dobio kao timar ili zijamet zapravo svoju staru plemenitu baštinu. To je stanje pravno i potvrđeno bosanskom kanunnamom iz 1516., kojom je izričito određeno da timare i zijamete u Bosni mogu dobiti samo domaći ljudi, a ne i stranci. Vremenom je na toj osnovi u Bosni uspostavljena ustanova tzv. odžakluk timara, kao kolektivnih nasljednih porodičnih imanja i zemljoposjeda. Tako je snažno ojačao društveni i politički položaj bosanskih spahija, odnosno zemljoposjednika koji u kasnijim vremenima postaju bitan činilac u političkom životu zemlje.

Nasuprot potpunoj obespravljenosti i nemilosrdnom izrabljivanju, kojem su bili izloženi u bosanskoj feudalnoj državi, položaj bosanskih seljaka primanjem islama znatno je olakšan, uz osiguranje nekih povlastica koje su zaista ostvarivane. I pored toga, sve do kraja osmanske vlasti, većina je bošnjačkoga seljaštva formalno-pravno imala status raje, odnosno zavisnih seljaka obaveznih na davanje rente svojim spahijama i na vršenje raznih usluga i plaćanja nekih dažbina u korist države.

Od početka osmanske vladavine gotovo redovno do kraja 17. stoljeća sve domaće bošnjačko stanovništvo, bez obzira na stalešku pripadnost, učestvuje u vojnim pohodima Osmanlija, a naročito u obrani državnih granica. Učešće seljaka Bošnjaka u osmanskoj vojnoj službi dovodi do njihovog oslobođenja (muafijet) od različitih materijalnih obaveza prema državi. Vojna obaveza učvršćuje i kod seljaka Bošnjaka svijest o njihovom posebnom položaju u Carstvu, za čiju su obranu bezbroj puta žrtvovali živote i imetke. Položaj Bosne kao zemlje na granici (ćenaru) Osmanskog Carstva istovremeno je snažno jačao kod domaćeg bošnjačkog stanovništva osjećaj pripadnosti islamu, njegovoj političkoj zajednici i civilizaciji.

U širenju islama na selu značajnu ulogu odigrali su gradovi kao središta islamske kulture i civilizacije. Većina gradova u Bosni nastala je u doba Turaka, ali su ih uglavnom podizali domaći ljudi. Posljednji vojvoda “Zapadnih strana”, Isa-beg Ishaković, utemeljio je Sarajevo 1462. kao gradsko naselje. Vremenom su se razvili Banja Luka, Mostar, Tuzla, Foča, Višegrad, Goražde, Trebinje, Stolac, Hlivno, Ljubuški, te ostali veći i manji gradovi širom Bosne. Gradovi su se razvijali kao središta zanatstva i trgovine, utemeljeni u skladu sa duhovnim i arhitektonsko-urbanističkim načelima islamske civilizacije.

Nova civilizacija koju su Osmanlije donijele u Bosnu, zasnovana na tekovinama duge tradicije gradskoga života na islamskom Istoku, skoro je iz temelja izmijenila životne navike i kvalitetno uvećala potrebe domaćega stanovništva u odjeći, obući i drugim predmetima za ličnu upotrebu, opremanju kuće, ishrani, u oružju i opremanju konja, javnom, kulturnom i prosvjetnom životu. Tako se po bošnjačkim gradovima razvilo na desetine novih, dotad nepoznatih zanata, koji su prerađivali razne vrste metala, sirovu i izrađenu kožu, vunu, tekstil, drvo, glinu i razne prehrambene proizvode.

Pored proizvodnih, postojalo je i više vrsta uslužnih obrta. Razvitak gradske privrede vodio je raslojavanju gradskoga stanovništva. U gradu se izdiže trgovački stalež, posebno trgovci uvoznom robom (bazardžani) koji se bave i novčanim kreditom. Nasuprot njima javljaju se najamni radnici, koji rade “pod iščiluk”, a potjecali su uglavnom od propalih zanatlija i gradske sirotinje. Time se javlja začetak klasne podjele na dunđeriju (proletarijat) i barbaguzane (buržoaziju).

Kao privredna središta gradovi su istovremeno bili sjedišta upravno-vojnih i sudskih organa vlasti, te obrazovnih i duhovnih ustanova svih Bošnjaka. U gradovima su prije svega svoje sjedište imali različiti vojno-upravni organi, kao što su veziri, sandžak-bezi, subaše, vojvode, muteselimi i dizdari. Svi su oni u pravilu imali posebno povlašten položaj.

S obzirom na posebnu ulogu u vlasti i cjelokupnom osmanskom sistemu kao islamskoj državi, izrazito su povoljan položaj imali pripadnici uleme, a na prvom mjestu kadije, kao šerijatske sudije, te muftije, kao tumači prava. Uz njih su stajali razni slojevi muslimanske duhovne inteligencije, od raznih vjerskih službenika, kao što su imami, mujezini, hatibi i vaizi, do mualima i muderisa, kao učitelja u osnovnim (mektebi) i srednjim školama (medrese). Svi su oni ulazili u krug uglednih ljudi, tzv. ajana i ešrafa, koji su imali odlučujuću riječ i ulogu u oblikovanju bošnjačkoga javnog mnijenja te tako značajno utjecali na vlast.( Stav.ba)

akos.ba

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije