Vodeći regionalni analitičar aviosaobraćaja Alen Šćuric ismijao je planova u vezi s gradnjom aerodroma Bihać.

Aerodrom Bihać je otkupio 800.000 kvadratnih metara zemljišta za 9 miliona eura. Osim toga, 750.000 eura je plaćeno za pretvorbu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko.

Upozorenje za područje Krajine. Narednih sati glavnina padavina premješta se polako prema sjeverozapadu Bosne. Obzirom da su vodostaji rijeka već visoki, i uz nadolazeće obilnije padavine izgledne su poplave, javlja BHmeteo.

Kišovito i u ostatku zemlje uz porast vodostaja rijeka naročito u dijelu srednje, sjeverne i sjeveroistočne Bosne gdje će također biti još obilnijih padavina i lokalno poplava. Na istoku i jugu zemlje iako padavina još ima, glavnina je prošla.

Padavinski talas potrajat će do sutra navečer kada bi u noći na subotu, barem prolazno padavine oslabile i prestale u svim krajevima. Za vikend i dalje promjenjivo uz povremeno pojavu padavina ali manje izraženo nego danas i sutra.

U Cazinu bujične vode zatvorile mostove

Obilne kišne padavine koje su pogodile područje Grada Cazina prouzrokovale su poteškoće u saobraćaju, posebno u naselju Tatari, gdje je voda nanijela kamenje na kolovoz.

Ovakva situacija otežava kretanje vozila i predstavlja potencijalnu opasnost za vozače.

Foto: Fena

Poplave u Cazinu

Obilne kišne padavine koje su pogodile područje Grada Cazina prouzrokovale su poteškoće u saobraćaju, posebno u naselju Tatari, gdje je voda nanijela kamenje na kolovoz. Ovakva situacija otežava kretanje vozila i predstavlja potencijalnu opasnost za vozače.

Vanredno stanje u Sanskom Mostu

Vodostaji rijeka Sane i Dabra u Sanskom Mostu i dalje rastu, stvarajući ozbiljnu prijetnju lokalnom stanovništvu i infrastrukturi. Prema posljednjim podacima, vodostaj Sane iznosi 351 cm, dok je nivo rijeke Dabar dostigao 238 cm.

S obzirom na nastavak padavina, situacija je ocijenjena kao alarmantna. Kantonalna uprava Civilne zaštite Unsko-sanskog kantona uputila je tim pomoći, a građani su pozvani na maksimalnu pripravnost.

Lokalne vlasti i Civilna zaštita neprekidno prate hidrološku situaciju na terenu. Posebno kritična tačka je naselje Skucani Vakuf, gdje je desna obala potpuno odsječena od ostatka općine. Improvizirani most, koji je ranije postavljen zbog izgradnje novog prelaza, poplavljen je i urušen, što je primoralo policiju da zatvori cestu na ovom dijelu.

Izvođač radova u Skucanom Vakufu nije uspio ponovo uspostaviti putnu komunikaciju na mjestu urušenog mosta. Umjesto toga, ekipe su radile na širenju protoka vode kako bi se smanjio pritisak na poplavne zone. Radovi na povezivanju odsječenog puta trebali bi započeti ujutro.

Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, donijela odluke kojima se usvajaju četiri programa utroška sredstava kapitalnih transfera utvrđenih Budžetom FBiH za 2025. godinu ovom ministarstvu, u ukupnom iznosu od 257,5 miliona KM. Ova sredstva namijenjena su za izgradnju putne infrastrukture u Federaciji BiH.

Vlada Federacije BiH donijela je tri odluke kojim je usvojila programe utroška sredstava „Kapitalni transferi javnim preduzećima“ u ukupnom iznosu od skoro 240 miliona KM. Sredstva su namjenjena za izgradnju autocesta, brzih cesta, te magistralnih i drugih cesta, kao i putnu infrastrukturu.

Jadransko-jonska autocesta

Također, Vlada je odlukama utvrdila i projekte koji će se finansirati putem ovih programa, a sredstva su namijenjena za finansiranje izrade projektne dokumentacije, eksproprijaciju, građenje i nadzor.

Za izgradnju autoceste Orašje – Tuzla izdvojeno je 34.947.844 KM  (dionice Maoča – Tuzla i Čanići-Tuzla, te dionica Orašje-Brčko).

U okviru projekata izgradnje Jadransko-jonske autoceste, dionica Počitelj-Stolac osigurano je 2.744.705 KM, zatim za južnu obilaznicu Mostar planirano je 15.758.521 KM (dionica Miljkovići-Rodoč – veza na M17, spojna cesta na M17.4, pristupna ceste Varda-Rodoč i rekonstrukcija ceste Ilići-Mostar).

Sredstva su osigurana i za izgradnju gradskog autoputa u Sarajevu, dionica Stup-Buća Potok – Pofalići- Velešići- Bentbaša  u iznosu od 1.000.000 KM.

Za projekat izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH izdvaja se 17.200.000 KM.

Zatim za brzu cestu Lašva-Travnik-Jajce osigurano je 43.807.531 KM (dionica Nević Polje-Turbe, Poslovna zona Vitez, Vitez-Nević Polje, Nević Polje – Turbe, Lašva-Kaonik Selište-Vitez, te Nević Polje – Turbe).

Sredstva u iznosu od 43.257.283 KM namjenjena su za brzu cestu Mostar- Široki Brijeg- granica RH.

Za finansiranje izgradnje brze ceste Prača -Goražde (Tunel Hranjen i trasa BC) osigurano je ukupno.

Sredstva od 700.000 KM planirana su za izgradnju i rješavanje spoja magistralnih cesta M17.4 i M17, te sanaciju i rekonstrukciju magistralnih cesta i rasvjetu na M17 Ortiješ i Počitelj.

Zatim, za izgradnju dionice Šićki Brod – Đurđevik na trasi ceste Tuzla – Sarajevo prema usvojenim odlukama izdvaja se 18.668.665 KM.

Za izgradnju XII transferzale, spoj od Stupske petlje do aerodroma Sarajevo planirana su sredstva u iznosu od 7.001.423 KM.

Iznos od 2.400.000 KM osiguran je za projekt rekonstrukcije ceste Kreševo – Kiseljak planirano je 1.200.000 KM,   te izgradnju obilaznice Kiseljaka Il faza – tunel i trasa i sanaciju ceste Lepenica- Han Ploča.

Za izgradnju „Južne saobraćajnice” u Tuzli, dionica Ši Selo – Slavinovići, I faza – nastavak od Prinčeve džamije planirano je 1.500.000 KM.

Po milion KM planirano je za projekte izgradnje kružnog toka Mlake, na cesti M18, (dionica Šički Brod 3 – Živinice 1), kružnog toka Hidani  na cesti M4 u Kalesiji (dionica Simin Han – Donje Caparde), te Južne obilaznice Gruda.

O načinu utroška odobrenih sredstava za ove projekte potpisat će se Ugovori ili Sporazumi između Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i implementatora odobrenih projekata kojim će se detaljnije utvrditi međusobna prava i obaveze. Za provođenje ove odluke zadužena su federalna ministarstva prometa i komunikacija, te finansija, zatim JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar i JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, svako u okviru svoje nadležnosti.

Četvrtom odlukom koju je donijela Vlada Federacije BiH usvojen je Program utroška drugog dijela sredstava „Kapitalni transferi drugim nivoima vlasti i fondovima” u iznosu od 18.552.998,94 KM. Raspodjela ovih sredstava vršit će se na osnovu provedenog javnog poziva, u skladu sa općim i posebnim kriterijima za raspodjelu utvrđenih današnjom odlukom.

Sanacije, rekonstrukcije i povezivanje regionalnih cesta

Korisnici ovog transfera su kantoni, gradovi, općine i fondovi (kantonalne direkcije, uprave i javne ustanove za ceste) u Federaciji BiH, a svrha je poboljšanje cestovne infrastrukture i sigurnosti u cestovnom prometu regionalnih, lokalnih cesta te gradskih/općinskih ulica.

Dio ovih sredstava za projekte regionalnih cesta u iznosu od 7.000.000 KM dodjeljuju se za usluge izrade projektne i studijske dokumentacije za rekonstrukciju, izgradnju regionalnih cesta, zatim izgradnju novih cesta iz nadležnosti kantona i povezivanje regionalnih cesta na ostatak prometne mreže. Također, namijenjena su za radove na sanaciji, rekonstrukciji, izgradnji i povezivanju regionalnih cesta na ostatak prometne mreže.

Za projekte koji se odnose na lokalne ceste, te gradske/općinske ulice odnosi se iznos od 11.552.998,94 KM i dodjeljuje se za usluge izrade projektne dokumentacije, kao i radove na sanaciji, rekonstrukciji i izgradnji lokalnih cesta te gradskih/općinskih ulica.

Sredstva će se dodjeljivati korisnicima u skladu sa odobrenim projektima, a na osnovu podnesenih zahtjeva na javni poziv koji će raspisati Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Javni poziv će biti objavljen na web stranici Ministarstva, te u najmanje dva dnevna lista s ciljem dostupnosti najširoj javnosti.

Vodostaji rijeke Sane i njenih pritoka na području općine Sanski Most su u porastu uslijed obilnih kišnih padavina, ali stanje je za sada stabilno, potvrđeno je Feni iz Civilne zaštite Sanski Most.

Prema posljednjim podacima, vodostaj rijeke Sane u 12 sati iznosio je 230 cm, dok je jutros u 7 sati bio na 199 cm.

“Imamo ranije utvrđene parametre i obavezu da na 310 cm stalno izvještavamo Operativni centar Kantonalne civilne zaštite Unsko-sanskog kantona, dok nam je kritična tačka na 380 cm. Trenutno smo još daleko od te vrijednosti, ali prema najavljenim prognozama, očekujemo da bi vodostaj mogao dostići kritičnu tačku večeras oko ponoći”, izjavio je Enes Rekanović, viši referent Operativnog centra Civilne zaštite Sanski Most.

Prema njegovim riječima, izlijevanje rijeke Sane se obično dešava na vodostaju od oko 430 cm, mada ta vrijednost može varirati u zavisnosti od dotoka vode.

“Ako se padavine nastave ovim intenzitetom, tokom noći se može očekivati dostizanje kritične tačke. Na terenu smo i kontinuirano pratimo situaciju. Trenutno, vodostaj raste po 10 cm na sat, što znači da bi u narednih 12 sati mogao preći tačku izvještavanja, a za 15 sati postati kritičan, ukoliko kiša nastavi padati istim intenzitetom”, upozorio je.

FENA

Kiša koja je padala tokom noći i nastavila padati jutros uzrokovala je blago povećanje nivoa rijeka Une i Sane na području Unsko-sanskog kantona, ali nadležni tvrde da još nema uslova za moguće poplave.

Prema informacijama iz Kantonalne uprave civilne zaštite Unsko-sanskog kantona, trenutno nema razloga za zabrinutost jer se ne bilježe značajni porasti vodostaja koji bi mogli uzrokovati poplave.

-Vodostaj rijeke Une u Kulen Vakufu jutros u 7 sati iznosio je 133 cm, dok je kritična tačka 325 cm. Na hidrološkoj stanici u Ripču zabilježeno je 147 cm, dok je u Bihaću izmjereno 63 cm, što predstavlja minimalan porast u odnosu na jučerašnjih 62 cm – kazao je Muhamed Pečenković, pomoćnik direktora Kantonalne uprave civilne zaštite USK.

Kada je riječ o rijeci Sani, Pečenković je istakao da je jutros izmjeren nivo od 199 cm, dok kritična tačka iznosi 310 cm.

-Vodostaji su pod nadzorom, a daljnji razvoj situacije zavisit će od intenziteta padavina u narednim danima. Mi redovno pratimo stanje i spremni smo reagovati u slučaju potrebe – naveo je on.

Pečenković je pojasnio da rijeka Una počinje izlijevati na poljoprivredne površine u naseljima Golubić i Pokoj kada nivo dostigne 110 cm, a ukoliko se rast vodostaja nastavi, može doći do ugrožavanja stambenih objekata.

-Međutim, trenutne količine padavina nisu zabrinjavajuće. Prema podacima Hidrometeorološke stanice Bihać, u posljednja 24 sata u Bihaću je palo 23 litra kiše po metru kvadratnom, dok su u Sanskom Mostu zabilježene padavine od 20 litara po metru kvadratnom. Te količine ne predstavljaju ozbiljan rizik za naglo povećanje vodostaja – pojasnio je Pečenković.

Istakao je da nadležne službe nastavljaju pratiti situaciju te će, u slučaju potrebe, poduzeti adekvatne mjere zaštite stanovništva i imovine.

FENA