Connect with us

BiH

Kilogram meda u BiH koštat će 20 KM, pčelari ne žele povećavati cijene proizvoda

Published

prije 2 godine

on

Nakon dvije teške godine, pčelari u Bosni i Hercegovini se nalaze u prilikama koje im idu na ruku. Ovogodišnju sezonu najavljuju plodonosnom, a cijena meda, u zavisnosti od vrste i kvaliteta, koštat će u prosjeku 20 KM.

Ovogodišnje proljetne vremenske prilike pogoduju pčelama koje se trenutno nalaze na nekoliko ispaša, što nije bio slučaj lani i u 2020. kada su se pčelari suočavali s velikim problemima.

Prinosi meda u ovoj godini trebali bi biti veći i kvalitetniji, a tome doprinosi i zimska njega roja, prehranjivanje i liječenje društava, što je rezultiralo dobrim proljetim razvojem pčela.

“Imali smo manjih pčelinjih gubitaka, ali smo iz zimskog i proljetnog perioda izašli s relativno snažnim i zdravim pčelinjim zajednicama. U području Posavine, Odžaka, Modriče i Svilaja bagrem je u fazi prolaska, rezultati su bili solidni, međutim, u drugim područjima, poput Sarajeva i njegove okoline, sada se on otvara i pčele su zdrave za kupljenje nektara i njegovo skladištenje u košnicu”, kaže za Klix.ba predsjednik Saveza pčelara Federacije Bosne i Hercegovine Rehad Deljo.

Ove godine bit će i meda od kadulje

Globalne ekonomske prilike utjecale su svakako i na poskupljenje pčelarskog repromaterijala, međutim, proizvođači meda i ostalih proizvoda saglasni su da neće povećavati cijene u ovoj godini, u kojoj očekuju i prinose meda od kadulje, koji se kao rijetka vrsta pojavljuje svake četiri sezone.

“Nakon dvije godine relativno slabih rezultata u pčelarstvu, mi konačno sada imamo normalniju, zdravu i perspektivniju pčelarsku godinu, u kojoj očekujemo značajne rezultate. Kada je riječ konkretno o cijenama meda, ona će i ove godine biti okvirno deset eura, u zavisnosti od vrste i kvaliteta“, dodaje Deljo.

Potražnja meda na bh. tržištu znatno je veća od proizvodnje, a ono na što posebno upozoravaju pčelari je patvoreni med, ali i onaj uvozni koji je izrazito lošeg kvaliteta.

“Mi smo spremni za fer i poštenu tržišnu utakmicu, ali s kriminalnom i patvorenjem imamo zaista velikih problema. Naš med ima dokazan kvalitet i u tom segmentu ima potražnju, kupca, tržište i svakako budućnost. Imamo potencijale da proizvodimo samo pola potreba našeg tržišta, što znači da postoji prostor za nove i mlade pčelare koji imaju šansu kroz sferu zapošljavanja i samozapošljavanja“, naglašava Deljo.

Kvalitetan domaći med se može prepoznati na više načina. Pravi med, bio on kristalisan ili ne, prvo morate pomirisati, nakon toga ga kašičicom nanijeti na jezik i podignuti na nepce. Ako osjetite sitne kristale koji se lako tope, riječ je o kvalitetnom, odnosno pravom medu. S druge strane, ako su kristali izuzetno oštri te imate dojam da ste pijesak ili staklo stavili na nepce, onda je riječ o patvorenom, odnosno lažnom medu.

Kako povećati prinose bh. meda

Godišnji prinosi meda u Bosni i Hercegovini u ranijim godinama su iznosili od sedam do 12 kilograma po košnici, što je daleko od rezultata pčelarskih velesila poput Kine, Rusije, Argentine i Meksika.

“Međutim, naši pronosi se mogu povećati većom brigom, tehnologijama i inovativnim pristupima. Moramo redovno investirati u ovu proizvodnu oblast, uvoditi nove garancije te se uz sve to baviti naukom i edukacijama”, smatra sagovornik portala Klix.ba.

Od uloge pčele najmanju korist imaju pčelari, u odnosu na ekosistem i društvo u cijelosti, a to su prema riječima Delje prepoznali i nadležni u našoj zemlji, sa kojima pčelari nastoje poboljšati prilike.

Iako još uvijek nisu zadovoljni iznosom podsticaja, pčelari su od države dosad dobili jednu od izmjena koja se odnosi na plaćanje dijagnostike razorne zarazne bolesti legla, odnosno američke gnjiloće, a u proceduri je i usvajanje pravilna o ocjenjivanju kvaliteta meda.

“Naši podsticaji sada na nivou Federacije BiH iznose ukupno milion i po konvertibilnih maraka, što je više nego prije nekoliko godina, ali tim činom udjela ipak nismo zadovljni. Mi imamo ukupnu vrijednost proizvodnje koja je veća od dva posto, što je od 40 do 50 miliona KM godišnje te bi nam prema tome trebali pripadati od dva i po do ti miliona maraka podsticaja. To je definisano u novoj strategiji razvoja poljoprivrede, tako da ćemo imati 3,2 ili 3,6 miliona podticaja u narednim godinama”, navodi Deljo.

Med je najjednostavniji i najjeftiniji proizvod koji nastaje od pčela, koje također čovječanstvu nude još i polen, propolis te matičnu mliječ. Uz med, bh. pčelari bave se još i proizvodnjom pčelinjeg voska, polena, pčelinjeg otrova, ali i matica te rojeva pčela.

klix

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

BiH

Bez trunke kajanja: Ubica Farisa Pendeka se smijao danas u sudu, prijatelji ga snimali za mreže

Published

prije 6 sati

on

25. Aprila 2024.

By

Šumanu je pritvor produžen jer bi boravkom na slobodi postojala opasnost od bjekstva, da bi mogao utjecati na svjedoka, prikriti dokaze, ali i što bi njegovim puštanjem došlo do uznemirenja javnosti.

Ademu Šumanu, ubici nevinog Farisa Pendeka, danas je produžen pritvor na još tri mjeseca, a kako se vidi na snimcima koji su objavili njegovi prijatelji, njemu to nije teško palo. Na snimcima se vidi kako Šuman sa osmijehom na licu pozdravlja prijatelje koji su ga došli podržati.

Podsjećamo, prijatelji mu pružaju podršku jer je 28. januara ove godine hicem iz pištolja ubio Farisa Pendeka.

Šumanu je pritvor produžen jer bi boravkom na slobodi postojala opasnost od bjekstva, da bi mogao utjecati na svjedoka, prikriti dokaze, ali i što bi njegovim puštanjem došlo do uznemirenja javnosti.

Podsjećamo i to da su osumnjičeni pomagači Mersim Saljević i Elmedin Gradišić ranije pušteni na slobodu.

Šuman je 28. januara usmrtio Farisa Pendeka hicem iz pištolja u vozilu na glavnoj saobraćajnici u sarajevskom naselju Otoka.

On je tada vozio svoj Peugeot 308 iza vozila u kojem su bili mladići Danis, Berin, Eman i ubijeni Faris Pendek, “koji nije uspio progovoriti ni riječ”.

Šuman je vozilom stao paralelno s njima i mahao rukama. Oni su otvorili prozor i pitali šta je problem? On je tada s mjesta vozača preskočio na mjesto suvozača, kroz prozor svog auta udario Emana pesnicom, a potom iz kasete izvadio crni pištolj i udario vozača kundakom, zatim je uperio pištolj u Emana, koji se sageo, ispalio je metak koji je pogodio Farisa, koji je sjedio iza njega, a koji je usljed toga vrlo brzo preminuo.

Nakon ubistva je pokušao pobjeći, ali se ubrzo predao zato što je već bio otkriven, a Gradišić ga je zvao i rekao da mu policija pretresa kuću.

Nastavi čitati

BiH

Stručnjaci o Zakonu o trgovini FBiH: Prodavačice će na “neradnu nedjelju” slagati robu i raditi inventuru

Published

prije 7 sati

on

25. Aprila 2024.

By

Svi imamo simpatije prema ženskoj populaciji koja radi u trgovinama, ali ako se zatvore trgovački objekti, to ne znači da one neće možda nedjeljom raditi na intventuri ili na drugim poslovima – kaže ekonomista Damir Bećirović
Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je na posljednjoj sjednici Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovinu kojim se uvodi neradna nedjelja.
Grupa stručnjaka objavila je u analizu predloženog zakona. Autori studije su Damir Bećirović, Dino Arnut, Admir Čavalić i Benjamin Nurkić.
Jedinstveni zaključak njihove studije je da se ne preporučuje uvođenje zabrane rada nedjeljom. Ukoliko to politički nije moguće, autori predlažu alternativno rješenje koje će imati blaži efekat po bh. ekonomiju, poput povećanja dnevnica za rad nedjeljom, a koja je u vezi prije svega s izmjenama Zakona o radu, a ne Zakona o trgovini.
Jedan od autora studije, ekonomista Damir Bećirović izjavio je za Faktor da se stvorilo pogrešno uvjerenje u javnosti da se radi o zabrani rada nedjeljom. Radi se o, kako je kazao, zabrani otvaranja prodajnih objekata nedjeljom.
Također, kako tvrdi, ne radi se isključivo o zahtjevu Sindikata radnika zaposlenih u trgovini, već i o interesu velikih trgovačkih lanaca koji se susreću sa nedostatkom radne snage.
Kako kaže, potražnja za radnom snagom premašuje ponudu, čime su poslodavci primorani dizati dnevnice za rad, a radnici ih mogu uvjetovati većim plaćama i poboljšanjem uvjeta rada i radnog vremena.
– Ovim oni rješavaju ovaj problem što nije dobro za Sindikat jer se smanjuje njihova pregovaračka moć.
Još jedan problematičan razlog je i dolazak inozemne konkurencije Lidla, čiji se objekti nalaze na periferiji gradova gdje se dolazi automobilom tako da je nedjelja u njihovim planovima vrlo značajan dan za trgovinu.
Mislim da postojeći trgovački lanci tako jednim udarcem ubijaju dvije muhe – kaže Bećirović.
Prema njegovom mišljenju, problematično je i diskriminatorno to što se zabranjuje i rad malim trgovcima, koji imaju vlastite radnje jer je Ustavom FBiH zagarantovana sloboda rada te nedjelja nije proglašena neradnim danom.
Postavlja se i pitanje zašto trgovački centri sami ne uvedu neradnu nedjelju.
-Jednostavno, boje se konkurencije. Ako ja nedjeljom zatvorim svoje objekte, onda će mi konkurencija pokupiti kajmak, zato traže da se to reguliše ili svi ili niko.
Krivo mi je što se igra na kartu senzibiliteta javnosti. Svi imamo simpatije prema ženskoj populaciji koja radi u trgovinama, alia ako se zatvore trgovački objekti, to ne znači da one neće možda nedjeljom raditi na intventuri ili da ih neće preraspodijeliti na druge poslove. Šta je sa nizom osoba koje nastavljau raditi nedjeljom jer će nastaviti raditi pekare, benzinske pumpe, cvjećare, restorani, kafići i kladionice.
Ako već Vlada FBiH želi pokazati socijalnu osjetjivost, neka jednostavno kroz Zakon o radu ukine nedjelju svima.  Bojim se da ovdje stoji interes, odnosno da se kroz zakon pokušava pogodovati velikim trgovačkim lancima – zaključio je Damir Bećirović.
Federalni zastupnik Haris Šabanović smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala biti jedinstveno tržište.
– Mi kao sad zatvaramo 51 posto države, a 49 posto ostaje raditi nedjeljom. Pitanje je i je li radna nedjelja uopće u domenu Ministarstva trgovine, meni je više u domenu Ministarstva rada.
Također, famozni član 17. zakona je diskutabilan po mnogo osnova. Šta stoji iza svega, ne znam, ali znam da su rješenja nelogična.
Sada očekujemo javnu raspravu. Objasnili smo glasno resornom ministru Amiru Hasičeviću u čemu je problem. Uopće se ne radi o neradnoj nedjelji kao porodičnom danu jer onda ne može raditi ni penzinska pumpa ni bilo ko drugi. Svako selektivno rješenje kasnije donosi probleme – kaže Šabanović.
Nastavi čitati

BiH

Konaković: Htjeli su reći da sam ja ‘crna kravata’, ljudi kod Osmice su vam Rolexi, kuće sa bazenom, skupi automobili…

Published

prije 9 sati

on

25. Aprila 2024.

By

Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine obraća se danas povodom međunarodne policijske akcije “Black Tie 2” koja je prije nekoliko dana provedena.

Podsjetimo, akcije je usmjerena protiv najbližih saradnika šefa narkokartela Edina Gačanina Tita. Ovo je navedeno u saopštenju Europola.

Uhapšene su bile 23 osobe, a od toga je pritvor određen samo za tri osobe.

“Mnogi su utjecali na izbor i zapošljavanje tužilaca. Tužioci su zapošljavali svoju djecu. Svjesni smo da su napravili veliki broj neprijatelja. Njihov nominalni šef, upozorava me nekoliko sedmica unazad da ću morati objasniti veze sa narko-kartelom. Nekoliko njegovih poruka sam shvatio ozbiljno. Dokazat cu nepostajanje bilo kakve veze sa narko-kartelom. To su laži i izmišljotine. Dugo već o tome ne govorim. Dalida Burzić, Vahid Ćosić, Sabrina Sarajlija su zloupotrijebili svoje funkciije. Oni su sankcionisani. Danas govorim o njima sličnim ljudima, o novom talasu njima sličnim. Propagandna mašinerija koja ima šefove”, kazao je Konaković.

Između ostalog, naveo je da u javnom prostoru nemaju sve informacije i da mu je žao zbog toga.

“Molim vas pogledajte argumente odbrane, advokate optuženih i saslušajte kako su pravni eksperti razbili planiranu montažu. Distanciram se od onih koje nikada nisam vidio. Punu podršku dajem da se priča do kraja. Neka se istražujem i ja  i meni bliski ljudi, neka nas stave u prioritete. Ali niko nam neće pakovati. Ovdje je bio pokušaj da se napravi nešto što mafiji ne polazi za rukom”, istaknuo je.

Potom je kazao kako će sada govoriti o tužitelju Tužilaštva BiH, Sanjina Kulenovića.

“Imam sve što vas zanima. Održavam konferenciju za medije da bi priča bila živa, a ne da bi se gasila. Tužilaštvo BiH ima pravo žalbe. Vijeće se odlučivati o žalbi. Nadam se da će analizirati dokaze koje tužilac iznio jučer, ali ustvari one koje nije. Napali su me kada sam pokazao papire o trojice policajca. Najveći problem je hapšenje direktora Federalne uprave policije bez ijednog dokaza. Nisu imali niti jedan dokaz. Zatražili hapšenje direktora policije, a nije htio da pogleda dokaze. Nego, uhapsio ga je prije dokaza”, naveo je.

Istaknuo je kako se sa Vahidinom Munjićem se samo jednom sreo.

“Mustafa Selmanović, šef specijalne jedinice. Uhapšen je na iskazu trojice svjedoka. Saznanja kažu da je anonimna prijava sačinila ova grupa. Iz anonimne prijave predložena su ova tri svjedoka Ibro Bešlija, Marina Zonić i još jedan. Pogledajte šta su na teret stavljali njemu… OSA i SIPA su naveli da 2016. godine kada dolazio šef narko-kartela nisu znali ko je. Dakle, niko od agencije nije znao ko je taj čovjek. Ovim momcima se stavlja na teret da su morali znati o kome se radi, iako agencije nisu znale o kome se radi. Stavlja se komandantu specijalne jedinice da je morao kontrolisati bolovanje specijalaca”, kazao je Konaković.

Potom je dodao:

“To pokazuje ozbiljan plan. Tužioc je čitao tekstove sa portala umjesto da je imao dokaze. Osmišljen je plan jer kroz sve procese nisu uspjeli naći dokaz u svim predmeta koji su govorili da imaju o meni. Sada su došli do ideje da skupe ljude i pohapse i iscjede neki dokaz, kako bi u konačnici ja bio osoba koja komanduje procesima koji se u BiH dešavaju. Nema sumnje da su htjeli reći da sam crna kravata ja, ali ne možete od zlatne kravate napraviti crnu tako što vam tamo neko napiše u nekoliko tekstova”.

Tvrdi da je nekoliko ljudi iz ovog procesa bili pod pritiskom.

“Nekoliko ljudi iz ovog procesa su mi saopštili da su prilikom istrage bili pod prisilom samo da kažu da je Konaković ili Čampara nalogodavac onoga što im se stavlja na teret. Prijetili godinama zatvora, čak i 10 godina. Niko od njih nije htio slagat. Policajac Druškić je rekao da su mu prijetili da će završiti tu gdje je završio, ali da kaže da sam ja nalogodavac. Prilikom obraćanja tužilac Kulenović je politizirao predmet, imenujući mene, ali i Narod i pravdu. Navodno, šef kartela htio kupiti stranku”.

Ponovo je kazao kako kako u Dubajiu nikada nije sreo te ljude.

“Nikada ih nisam sreo. Nisam bio tamo kada su oni bili. Imam svoj račun, avionske karte. Niko mi nije plaćao niti će plaćati. Misli su da će nekog od ovih ljudi prepasti. Osim Memije, mogu reći da druge privatno ne poznajem. Jednom se sličan proces desio. Živko Budimir. Tužioci hapsili bez dokaza i podmetali dokaze. Ustavni sud je rekao da je povreda ljudskih prava i da je greška tužilaštva. I dan danas ti tužioci i dalje u ovom sistemu radu. Skoro nikakve sankcije za njih nema”.

Vratio se na Selmanovića.

“Na osnovu lažnog svjedočenja tri svjedoka kazala su da je Selmanoviću kupio rolex sat, da ima stanove i kuće. Napravili pretrese, toga nema. Našli čovjeku na računu 2000 KM. Kod Mehmedagića su vam Rolexi, kuće sa bazenom, luksuzna auta… Iznuđivali su priznanje da sam ja iza cijele priče”, kazao je Konaković.

N1

Nastavi čitati

Najčitanije

✕