U novoj epizodi serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić Net.hr donosi prilog o raspadu Čehoslovačke.

Jugoslavija i Čehoslovačka stvorene su iste, 1918. godine i u sljedećih će nekoliko desetljeća sve do nestanka s geopolitičke karte Europe početkom 1990-ih dijeliti sličnu sudbinu. Obje države nastale su na razvalinama Austro-Ugarske Monarhije nakon Prvog svjetskog rata. I jedna i druga bile su složene državne zajednice, pri čemu Jugoslaviju osnivaju južnoslavenski, a Čehoslovačku zapadnoslavenski narodi. Posljednja desetljeća svog postojanja u objema državama na vlasti su bili komunistički režimi, pa će upravo slom komunizma u Europi krajem 1980-ih utjecati i na raspade ovih država.

Baršunastom razvodu prethodila baršunasta revolucija

Međutim, iako su se Jugoslavija i Čehoslovačka raspale gotovo istovremeno, način na koji su se raspale bio je potpuno drukčiji. Dok se u slučaju prve taj proces odvijao uz rat, velike ljudske gubitke i materijalnu štetu, u slučaju druge proveden je mirno i dostojanstveno. Upravo zbog naglaska na nenasilju završni čin raspada Čehoslovačke, koji je službeno okončan 1. siječnja 1993. ostao je upamćen pod nazivom Baršunasti razvod.

A nenasilnom Baršunastom razvodu prethodila je isto tako nenasilna Baršunasta revolucija kojom je u zemlji jednopartijski komunistički sistem zamijenjen višestranačkim demokratskim. Baršunasta revolucija započela je 17. studenog 1989. mirnim studentskim protestom čehoslovačkih studenata u znak sjećanja na studente koji su se 50 godina ranije suprotstavili nacističkom režimu. Međutim, kada su se iz povorke začule antirežimske parole policija je odlučila reagirati silom. Tada se pojavila vijest, uspostavit će se lažna, da je jedan student ubijen, što će potaknuti mnoštvo ostalih antirežimski raspoloženih građana da se pridruže protestima. Podršku studentima daju prije svih čehoslovački intelektualci okupljeni oko Povelje 77, dokumenta objavljenog 1977. kojim se tražilo poštivanje ljudskih i građanskih prava.

Jedan od najpoznatijih potpisnika Povelje, a 12 godina kasnije i jedan od glavnih organizatora aktivnosti s ciljem rušenja komunističkog režima, bio je poznati književnik Vaclav Havel. Na njegovu inicijativu osniva se Građanski forum koji vlastima upućuje zahtjeve za smjenom političara odgovornih za slom Praškog proljeća, za puštanjem iz zatvora političkih zatvorenika i sl. Istovremeno, širom zemlje počinju okupljanja građana koja su iz dana u dan postajala sve brojnija.

Masovno zveckanje ključevima jedna od najupečatljivih epizoda

Jedna od najupečatljivijih epizoda Baršunaste revolucije bilo je masovno zveckanje ključevima okupljenih protestanata čime se simbolički zahtijevalo otključavanje vrata odnosno dobivanje slobode, ali se bukom nastalom zveckanjem slala poruka da je političarima na vlasti odzvonilo. Kada su se protestantima pridružili i radnici bio je to jasan znak da su komunisti izgubili podršku onih čijim su se predstavnicima i predvodnicima smatrali. 24. studenog 1989. vodstvo Komunističke partije podnijelo je ostavku, a tim povodom mnoštvu okupljenom na glavnom praškom trgu obratio se Alexander Dubček, smijenjeni vođa Praškog proljeća.

Tri dana kasnije, 27. studenog, u cijeloj zemlji je proveden generalni štrajk. Istovremeno s protestima po ulicama i trgovima čehoslovačkih gradova započeo je dijalog opozicije i vlasti o formiranju prve višestranačke vlade i parlamenta. Sredinom prosinca 1989. dotadašnji predsjednik države Gustav Husak podnosi ostavku, a za novog predsjednika 29. prosinca izabran je Vaclav Havel.

Nakon uvođenja višestranačja i demokracije pred Čehoslovačkom je bio još jedan izazov. Dugogodišnje nesuglasice između čeških i slovačkih političkih i ekonomskih elita rezultirati će pregovorima o raspadu zajedničke i stvaranju dviju samostalnih nacionalnih država. Poput rušenja komunističkog režima i proces podjele zemlje provodit će se mirno, za pregovaračkim stolom.

Češki i slovački premijer se dogovorili i – razdvojili

Nagovještaj promjena u tom smjeru bilo je i novo ime države kojim se htjela naglasiti veća samostalnost češkog i slovačkog dijela zemlje. Od proljeća 1990. službeni naziv države bio je Češka i Slovačka Federativna Republika. Zanimljivo, odluku o razdruživanju nisu donijeli građani na referendumu nego njihovi politički predstavnici u Pragu i Bratislavi. U ljeto 1992. češki premijer Vaclav Klaus i slovački premijer Vladimir Mečiar usuglasili su se da će zajednička država prestati postojati sa zadnjim danom te godine. Mjeseci razgovora i pregovora u konačnici su rezultirali baršunastim razvodom koji je stupio na snagu 1. siječnja 1993.

Na teritoriju Čehoslovačke od toga dana postoje dvije nezavisne države – Češka i Slovačka, otkriva profesor Klasić.

Video možete pogledati OVDJE.