Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Ko je bio Henry Kissinger? Od jevrejskog dječaka koji je pobjegao od nacista do nobelovca

Published

on

Henry Kissinger, često opisan kao jedan od najuticajnijih američkih diplomata i državnika, rođen je 27. maja 1923. godine u Fürthu, Njemačka. Njegovo ime je postalo sinonim za globalnu diplomatiju, a njegova karijera je obuhvatila period velikih međunarodnih promjena i izazova.

Kissingerova porodična prošlost bila je oblikovana Drugim svjetskim ratom i nacističkim progonom Jevreja. S porodicom se preselio u Sjedinjene Američke Države 1938. godine, gdje je započeo svoje visoko obrazovanje na Harvardu. Njegova intelektualna snalažljivost i analitički pristup brzo su ga izdvojili kao obećavajućeg mladog stručnjaka u oblasti međunarodnih odnosa.Prvi značajan korak u njegovoj karijeri bio je dolazak na poziciju savjetnika za nacionalnu sigurnost pod predsjednikom Richardom Nixonom 1969. godine. Tokom svog mandata, Kissinger je igrao ključnu ulogu u oblikovanju američke vanjske politike tokom hladnog rata. Njegova sposobnost donošenja teških odluka i vođenja diplomatskih pregovora dovela ga je do ključnih trenutaka, uključujući vođenje politike detanta između SAD-a i Sovjetskog Saveza.

Jedan od najpoznatijih trenutaka u Kissingerovoj karijeri bio je potpisivanje “SALT I” sporazuma o kontroli naoružanja 1972. godine, što je predstavljalo pokušaj smanjenja nuklearnih tenzija između dviju supersila. Njegova uloga u pregovorima o Vijetnamskom miru i potpisivanju sporazuma u Parizu 1973. godine također je ostavila dubok pečat na međunarodnim odnosima.

Nobelova nagrada za mir, koju je Kissinger primio 1973. godine, bila je priznanje njegovim naporima u postizanju sporazuma i smanjenju vojnih sukoba. Međutim, ista nagrada doživjela je kritike zbog vojnih operacija koje su prethodile diplomatskim postignućima, poput bombardovanja Kambodže tokom vijetnamskog rata.

Nakon svog vremena u Bijeloj kući, Kissinger je nastavio svoju karijeru kao diplomata, služeći kao državni sekretar pod predsjednikom Geraldom Fordom. Njegova uloga u postizanju sporazuma između Izraela i Egipta (Camp Davidski sporazumi) 1978. godine dodatno je produbila njegov ugled kao mirnodopskog pregovarača.

Međutim, Kissingerova karijera nije bila bez kontroverzi. Kritičari su ga optuživali za podržavanje diktatorskih režima u cilju očuvanja američkih interesa, dok su drugi osporavali etičke aspekte njegovih postupaka u vođenju spoljne politike, piše Klix.

Uprkos kontroverzama, Henry Kissinger ostaje važna figura u svjetskoj diplomaciji, čije su odluke i postignuća oblikovali međunarodnu scenu tokom ključnih trenutaka 20. vijeka.

Kissinger je, podsjećamo, preminuo u srijedu u svom domu u Connecticutu u dobi od 100 godina, objavila je konzultantska kompanija Kissinger Associates.

Svijet / Zanimljivosti

Ispao im novac na pruzi, tražile ga: Voz usmrtio dvije sestre

Published

on

By

Na relaciji Zemun – Niš, kod Lapova, putnički voz udario je dvije ženske osobe.

Kako Blic saznaje, riječ o rođenim sestrama K. Ž. (32) i N.Ž. (31).

Njih dvije su pješice prelazile prugu.
One su pošle u Udruženje za pomoć osobama sa invaliditetom “Zora” Lapovo.

Vatrogasci su jednu nastradalu osobu izvlačili jer je bila ispod voza. Navodno, one su bile na pruzi jer im je ispao novac, pa su ga tražile. Voz nisu vid‌jele, niti su ga čule, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Izraelci tokom noći napali šator u humanitarnoj zoni, ubijeno pet članova jedne porodice

Published

on

By

Izrael je tokom noći izveo novi napad na Khan Younis u Gazi i to u predjelu gdje se nalazi humanitarna zona.

Kako piše palestinska novinska agencija Wafa, u napadu na šator u kojem se nalaze raseljene osobe ubijeno je pet osoba.

Svi ubijeni su bili članovi iste porodice.

Među žrtvama je bila žena i njeno troje djece, navodi agencija Wafa.

Također, u zapadnom dijelu Khan Younis, pucnjava iz izraelskih mornaričkih brodova povrijedila je jednu ženu.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Kinezi pokrenuli mračan projekt koji usporava rotaciju Zemlje: Posljedice bi mogle biti strašne

Published

on

By

Kada je Kina 2006. godine završila izgradnju brane Tri klanca, najveće hidroelektrane na svijetu, projekt je označen kao historijski tehnološki i energetski podvig. Smještena na rijeci Yangtze, zapadno od grada Yichanga u provinciji Hubei, izgradnja brane trajala je 17 godina i koštala 37 milijardi dolara. Danas generira oko 0,54 TWh električne energije dnevno, dovoljno za opskrbu 5,4 miliona domaćinstava na mjesec dana.

Osim proizvodnje energije, kineska vlada istaknula je kako je brana ključna za sprječavanje katastrofalnih poplava u nižim područjima zemlje. Međutim, iza tog grandioznog projekta krije se visoka cijena – kako za ljude, tako i za planetu.

Da bi brana Tri klanca postala stvarnost, 1,5 miliona ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove. Njihov je odlazak omogućio potapanje 13 gradova i 140 naselja. No, šteta nije bila samo društvena. NASA je tokom godina izrazila zabrinutost zbog ekoloških posljedica, uključujući zagađenje, klizišta, povećanu seizmičku aktivnost te rizik od bolesti povezanih s vodom.

Na svojoj stranici Earth Observatory, NASA je istaknula: „Opsežnost projekta popraćena je ogromnim kontroverzama. Zabrinutosti uključuju ekološke posljedice, relokaciju 1,2 miliona ljudi te potapanje gradova, sela, arheoloških lokaliteta i odlagališta opasnog otpada.“ Osim toga, akumulacija vode u brani stvorila je promjene u ekosistemu, dok su zabilježene i promjene saliniteta u estuariju rijeke Yangtze.

Usporavanje Zemljine rotacije

Dok se o društvenim i ekološkim posljedicama naširoko raspravlja, manje je poznato da brana Tri klanca utječe i na samu rotaciju Zemlje. Naime, NASA objašnjava kako značajne promjene u masi na Zemlji – poput ogromnih količina vode pohranjenih u brani – mogu utjecati na način na koji se planeta okreće.

Dr. Benjamin Fong Chao, geofizičar iz NASA-inog Goddard Space Flight Centra, pojasnio je da brana ima kapacitet od 40 kubnih kilometara vode, što je jednako 10 biliona galona. Ova masa utječe na Zemljinu inerciju, što uzrokuje sitne promjene u dužini dana.

Primjerice, potres u Indijskom okeanu 2004. godine, koji je imao magnitudu od 9,1, smanjio je dužinu dana za 2,68 mikrosekundi. S druge strane, puni kapacitet brane Tri klanca povećava dužinu dana za 0,06 mikrosekundi. Također, pomiče Zemljin pol za otprilike dva centimetra.

Šta nam ovo govori o budućnosti?

Iako su te promjene minimalne i usporedive s onima koje uzrokuju prirodne katastrofe, one ipak otvaraju važna pitanja o dugoročnim posljedicama ljudskih aktivnosti na planetu.

Kina već planira izgradnju još veće hidroelektrane na rijeci Yarlung Zangbo, koja bi mogla biti tri puta snažnija od brane Tri klanca. Ova ideja izazvala je nove zabrinutosti među ekolozima zbog potencijalno još većih posljedica.

Dok se suočavamo s izazovima poput klimatskih promjena i prenamjene prirodnih resursa, priča o brani Tri klanca podsjeća nas da svaka intervencija u prirodu dolazi s neočekivanim posljedicama – ponekad na nivoima koje tek počinjemo razumijevati.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Zekanović i Plenković se složili – “Balkan je sinonim za nazadno društvo pod utjecajem pravoslavlja i islama!”

Published

on

By

Nakon jednomjesečne pauze zastupnici Hrvatskog sabora vratili su se u klupe u srijedu 15. januara. Bila je to prilika da hrvatski premijer Andrej Plenković i njegovi ministri odgovore na mnoga neugodna pitanja nakon teškog izbornog poraza njihovog kandidata Dragana Primorca na predsjedničkim izborima.

Sjednica je počela hvalospjevima predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića (HDZ) prvom predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu. Podsjetio je Jandroković da je prije tačno 33 godine, 15. januara 1992. godine, Hrvatska postala međunarodno priznata država, a istoga datuma, 15. januara 1998. godine završena mirna reintegracija Hrvatske.

Zbog ciljeva koje je vizionarski zacrtao predsjednik Franjo Tuđman i koje smo uspjeli ostvariti, Hrvatska današnji trenutak dočekuje kao stabilna, sigurna i snažno međunarodno pozicionirana zemlja. U potpunosti smo integrirani u Europsku uniju i NATO, osnaženi brojnim gospodarskim postignućima i pozitivnim pokazateljima. S takvom se respektabilnom stečevinom ne smijemo poigravati. Pogotovo danas, u vremenu koje zahtijeva krajnju trezvenost, razboritost i mudrost u vođenju države. A od svih nas koji djelujemo u javnom prostoru – i posebnu odgovornost za izgovorenu riječ”, kazao je Jandroković.

Bio je to, slučajno ili ne, simboličan uvod za skandal koji će uslijediti tokom sjednice i koji će potvrditi da se Hrvatska u političkom smislu malo ili nikako odmakla od vremena Franje Tuđmana obilježenog profašističkim iluzijama o posebnosti i supremaciji Hrvatske nad njenim okruženjem.

Zekanović: Balkan je sinonim za nazadno društvo pod utjecajem pravoslavlja i islama

Potaknut čestim pominjanjem Zapadnog Balkana od kolega u saboru, Hrvoje Zekanović iz Hrvatske demokršćanske stranke, bliskog partnera vladajućeg HDZ-a, iznio je niz skandaloznih tvrdnji o hrvatskom susjedstvu koje su nažalost u hrvatskoj javnosti prošle neopaženo.

“Nisam jedini u ovoj sabornici koji je alergičan na pojam Balkan, pa da ga samo kratko definiramo. Pojam Balkanski poluotok zapravo uopće ne postoji. Odnosno, ne može postojati jer je veza od Tršćanskog zaljeva odnosno Riječkog zaljeva pa do Crnog mora veća nego što je od Tršćanskog zaljeva do Sjevernog mora. Dakle, ono što ima veću povezanost ne može biti poluotok.

Nadalje, Balkan geografski možemo definirati kao prostor južnije od Save, istočnije od Drine ili istočnije od planine Balkan. Hrvatska je mediteranska, srednjoevropska ili panonska zemlja, nije zemlja Balkana. Tako da, evo, pokušavamo na svaki mogući način da se Hrvatska, ali i Bosna i Hercegovina, ne spominju u kontekstu Balkana. Balkan je sinonim za nazadno društvo, za kulturološki pojam… Mi smo zemlja koja je pod utjecajem kršćanstva, dijelom protestantizma, malim dijelom pravoslavlja i islama, a dok je Balkan isključivo pod utjecajem ove zadnje dvije religije (pravoslavlja i islama)”, kazao je Zekanović u saboru i nažalost nije izazvao nikakvu negativnu reakciju niti osudu.

Čak štaviše, dobio je podršku od premijera Plenkovića koji se složio sa ovim šovinističkim istupom Zekanovića.

“Što se toga tiče, slažem se sa vama. Mislim da smo to već u ovom visokom domu rješavali početkom dvijetisućitih”, kazao je Plenković.

Inače, od svih HDZ-ovih koalicijskih partnera, osim DP-ovog ministra gospodarstva Ante Šušnjara, Zekanović je jedini koji je bio viđen u štabu Dragana Primorca u izbornoj noći.

(Samir Begović / SB)

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Bosnu i Hercegovinu će na inauguraciji Donalda Trumpa predstavljati ambasador Sven Alkalaj

Published

on

By

Donald Trump će 20. januara u Washingtonu položiti zakletvu i postati novi predsjednik SAD-a, a predstavnik Bosne i Hercegovine na inauguraciji bit će Sven Alkalaj, ambasador BiH u ovoj državi.

Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, niti jedan političar iz Bosne i Hercegovine nije dobio pozivnicu, a Alkalaj je pozivnicu dobio kao ambasador u Washingtonu.

Također, treba reći da BiH nije iznimka u ovom pogledu. Susjedne zemlje, odnosno Hrvatska, Crna Gora i Srbija, također neće imati predstavnike na ovom događaju, osim svojih ambasadora.

Pored samog polaganja zakletve, Alkalaj je dobio pozivnicu i za druge događaje povezane s tranzicijom vlasti u SAD-u.

Tako će Alkalaj predstavljati BiH na pobjedničkom okupu nazvanom “Make America Great Again”, koji se održava 19. januara, odnosno dan prije inauguracije, a čiji je domaćin upravo Trump.

Na dan inauguracije, Alkalaj je dobio pozivnicu i za predsjedničku paradu, koja dolazi nakon polaganja zakletve, kao i za predsjednički bal, koji se održava navečer.

Što se tiče državnika koji će prisustvovati samoj inauguraciji, riječ je o osobama koje je Trump lično pozvao na ovaj događaj.

Među njima su predsjednik Argentine Javier Milei, premijerka Italije Giorgia Meloni, ministri vanjskih poslova Indije Subrahmanyam Jaishankar i Japana Takeshi Iwaya, predsjednik El Salvadora Nayib Bukele, te lider Ekvadora Daniel Noboa.

Pozivnicu je dobio i predsjednik Kine Xi Jinping, ali će umjesto njega doći potpredsjednik Han Zheng. Poziv je odbio premijer Mađarske Viktor Orban.

Od drugih političara, izdvajaju se lider stranke Reform UK Nigel Farage, radikalni desničar iz Francuske Éric Zemmour, bivši premijer Poljske Mateusz Morawiecki, lider populističke stranke Vlaams Belang iz Belgije Tom Van Grieken, bivši predsjednik Brazila Jair Bolsonaro, liderka AfD-a Alice Weidel, lider španske stranke Vox Santiago Abascal, te desničar iz Portugala i predsjednik stranke Chega André Ventura.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Žena iz BiH odlazila u Austriju samo po novac od socijale i odmah se vraćala kući

Published

on

By

Austrijski mediji jučer prenose slučaj još jedne prevare u vezi Zavoda za zapošljavanje (AMS- Arbeitsmarktservice), a čiji je glavni akter žena iz Bosne i Hercegovine.

Kako prenose mediji, ona je bila prijavljena u Austriji i vodila se na Zavodu za zapošljavanje, od kojeg je kao nezaposlena dobijala mjesečnu pomoć.

Međutim, nakon anonimne dojave otkriveno je da ona uopće ne živi u Austriji, već da u ovu zemlju dolazi samo da podigne novac od socijale.

Kako prenose mediji, ova državljanka BiH je vjerovatno, kao i mnogi drugi, mislila da Austrija daje pomoć bez ikakve potvrde ili provjere.

Međutim, to uvjerenje joj se sad vratilo kao bumerang. kako prenos mediji, ona je redovno i uredno dolazila na sve zakazane sastanke sa AMS, podigla bi novac i odmah se vratila u BiH. Ali, očigledno je to neko znao i poslao anonimnu dojavu u AMS.

Nakon provjere utvrđeno je da je ova žena zaista to radila.

Ona sad cijeli iznos koji je primila preko AMS mora da vrati u ratama, a sleduje je i velika novčana kazna, prenose Nezavisne.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije