Svijet / Zanimljivosti

Ko je Umit Ozdag, nova zvijezda desničarskih populista u Turskoj: Zalaže se za državu svih turskih naroda od Balkana do zapadne Kine

Published

2 godine ago

28. Maja 2022.

Bella

Devetnaesti maj je državni praznik u Turskoj. Simboličan dan koji je turskoj omladini posvetio osnivač države Mustafa Kemal Ataturk. Otac nacije je 19. maja 1919. započeo oslobodilački rat protiv zapadnih sila, koji je trajao do osnivanja republike 1923. godine – tako kažu turske istorijske knjige.

Za Umita Ozdaga, lidera nove “Pobjedničke stranke”, 19. maj je bio prilika da posegne za nacionalističkim tonovima. Ovaj 61-godišnjak je tog dana sa jednom grupom ljudi posjetio Ataturkov mauzolej u glavnom gradu Turske Ankari i pozirao sa prolaznicima ispred velikog spomenika. Ljudi koji su ga prepoznali željeli su da naprave selfije sa njim. Čovjek u prolazu je viknuo: “Moj učenjaku, dobro je što postojiš.” Jedna žena ga je čak poljubila u čelo, piše Deutsche Welle.

Zvijezda u usponu?

Umit Ozdag je zvijezda posljednjih nekoliko sedmica. Gdje god da se pojavi, oko njega se brzo stvori gomila ljudi. Svi žele da ga vide, mnogi žele da mu izraze podršku. Zato što se Umit Ozdag posebno bavi pitanjima koja se tiču mnogih Turaka: galopirajuća inflacija, opadajuća kupovna moć, egzistencijalni strahovi i navodno „otuđenje” u sopstvenoj zemlji zbog izbjeglica.

Prema zvaničnim podacima, u Turskoj trenutno živi 3,8 miliona registrovanih sirijskih izbjeglica. No, ne zna se koliki je stvarni broj. Osim toga, tu su i izbjeglice iz Afganistana, Iraka, Pakistana i drugih zemalja, kojih prema UNHCR-u ima 320.000. Pretpostavlja se da je broj neprijavljenih slučajeva mnogo veći.

„Ne želimo da se naši ljudi bore protiv gladi i siromaštva dok se naš novac od poreza troši na Sirijce, Afganistance i Pakistance”, potpirivao je Umit Ozdag na mnogim događajima posljednjih sedmica. Žestoka kritika izbjeglica nailazi na dobar prijem kod mnogih Turaka. Zato što se ljudi plaše. Stopa inflacije je nedavno bila oko 70 odsto. Stanovništvo pati od enormno povećanih cijena. I nema rješenja na vidiku.

Rođen u Japanu, studirao u Minhenu

Zapravo, ni Umit Ozdag nije novi „spasitelj”, jer je predugo u etabliranom političkom establišmentu. Ali, nov je način na koji se obraća ljudima.

Umit Ozdag potiče iz politički aktivne porodice. Njegov otac je bio blizak saradnik Alparslana Turkesa, osnivača Partije nacionalističkog pokreta (MHP). U Njemačkoj poznatiji po svojoj organizaciji „Sivi vukovi”, koja takođe ima svoje strukture u Njemačkoj i pod prismotrom je Službe za zaštitu ustavnog poretka. Ozdagova majka je takođe bila aktivna u MHP-u. Bila je prva predsjedavajuća ženske organizacije te stranke.

Ozdag je rođen u Japanu, kada je njegov otac bio u diplomatskoj službi početkom 1960-ih. Ozdag je studirao političke nauke, filozofiju i ekonomiju na Univerzitetu Ludvig Maksimilijan u Minhenu.

Ozdag je takođe bio član MHP-a. Prvo u omladinskoj organizaciji, pa u odboru, sve dok nije isključen iz stranke 2016. godine, nakon otvorenih kritika rukovodstva. Godinu dana ranije, MHP je ušao u savez sa Erdoganom i čak pomogao AKP-u da dobije većinu pri ponovnom izboru. Zbog podrške Erdoganu, Ozdag je bio duboko nezadovoljan. Zato je sa ostalim disidentima MHP-a potom osnovao konzervativno-nacionalističku „Iji partiju”, odnosno „Dobru partiju”, iz koje je istupio 2021. godine, poslije svađe sa rukovodstvom i konačno osnovao svoju partiju: „Partiju pobjede” .

Međutim, njegova nova stranka je uhvatila zamah tek nekoliko mjeseci nakon što je požurio sa desno-ekstremističkim, rasističkim i anti-izbjegličkim izjavama. Njegov rejting se od tada naglo poboljšao. U posljednjim istraživanjima početkom maja, čak je premašio oznaku od dva posto, što je relativno visoko za turske standarde.

Za profesora doktora Kemala Bozaja sa Međunarodne više škole u Diseldorfu i Kelnu, koji godinama posmatra turske ultranacionaliste, nema dvojbe kada je riječ o „Partiji pobjede”: „Veoma je ultranacionalistička u svom partijskom programu, i veoma desničarski populistička po svojoj retorici i načinima predstavljanja”, kaže Bozaj u razgovoru za DW.

Ozdag se vodi na određenim narodnim nacionalističkim elementima. Za njega je važnu ulogu odigrao panturcizam, ili panturanizam, dodaje Bozaj. Za turske ultranacionaliste, Turan je ideal etnički homogene države svih turskih naroda od Balkana do zapadne Kine, koja će biti uspostavljena pod turskim vodstvom.

Prema ekspertu Bozaju, Ozdag je u svom partijskom manifestu predstavio i ove historijske nacionalističke elemente. Pored toga, nakon osnivanja svoje stranke, Ozdag je odmah posjetio grob Alparslana Turkesa, bivšeg vođe “Sivih vukova”, da bi pokazao da je njegova partija zasnovana na njegovoj tradiciji.

Umit Ozdag takođe je oštar prema vladajućoj stranci. Nedavno se sukobio sa turskim ministrom unutrašnjih poslova Sulejmanom Sojluom. On je obično udarao Ozdaga ispod pojasa, jer je „Partija pobjede” finansirala film usmjeren protiv izbjeglica pod nazivom „Tiho osvajanje”. Situacija između njih dvojice se toliko zaoštrila da je Ozdag, na zaprepašćenje javnosti, izazvao ministra unutrašnjih poslova na svojevrsni duel: ako je ministar unutrašnjih poslova čovjek, neka izađe, zaprijetio je Ozdag.

Ovakvim izjavama, Ozdag je iznenada ubrao poene kod mnogih vladinih kritičara, koji sebe čak definišu kao socijaldemokrate. Na društvenim mrežama je izbila žestoka svađa. Ozdag uopšte nije rasista, rekli su mnogi. On brani vrijednosti zdravog turskog patriotizma. Ozdag je dobio podršku i od najveće opozicione stranke, CHP, Republikanske narodne partije.

Razlika u odnosu na MHP ili BBP

Može li Ozdagova „Partija pobjede” da se etablira? Za politikologa Berka Esena sa Univerziteta Šabanči još je rano za prognoze. Potencijal ove stranke moći će da se prepozna tek za nekoliko godina, nakon što se pozicionira i u drugim oblastima.

Već ranije je bilo raskola u istoriji turskih ultranacionalista. Njihovo islamističko desničarsko ekstremističko krilo se odvojilo 1993. i osnovalo „Partiju velikog jedinstva” (BBP). Za njih je islam veoma važan element turskog identiteta. Za Umita Ozdaga i njegovu stranku ovo ne igra veliku ulogu, kaže Kemal Bozaj. Još jedna razlika u odnosu na ultranacionaliste je stav „Partije pobjede” koji je kritički nastrojen prema vladi. Dok MHP i BBP podržavaju Erdogana i vladu AKP, Ozdag se protivi vladi, podsjeća ekspert.

Pored toga, ovi stari ultranacionalisti, MHP i BBP, uvijek bi imali bliske veze sa takozvanom dubokom državom Turske (Deep-State) i njenim podzemnim paravojnim strukturama. Umit Ozdag se, s druge strane, jasno ogradio od njih, napominje Bozaj.

Za politikologa Berka Esena, „Partija pobjede” pokazuje paralele sa evropskim populistima. Ne samo zbog antiizbjegličkih teza, kaže on i dalje objašnjava: Za Ozdaga, Turska se sastoji od dva tabora; s jedne strane su vlast i opozicija, politička elita, koji prstom ne mrdaju dok izbjeglice osvajaju Tursku. Ostatak je narod koji Ozdag želi da spasi svojom ‘Partijom pobjede’. Za Esena je prilično iznenađujuće da takva populistička partija nije nastala mnogo ranije.

On aludira na savez između vladajuće stranke i ultranacionalista. Oni podržavaju Erdogana od 2018. godine i podržavaju njegovu politiku prema izbjeglicama, iako i među njihovim pristalicama ima dosta protivljenja. Trenutno je teško procijeniti da li mogu da drže svoje pristalice pod kontrolom ili će se one prikloniti „Partiji pobjede”. Ali, pitanje izbjeglica nastavit će da zaokuplja tursko društvo.

Svijet / Zanimljivosti

Zašto je djeci potrebna rutina?

Published

1 dan ago

15. Novembra 2024.

Serhatlija

Djeci je rutina potrebna jer im daje osjećaj sigurnosti i pomaže im da razviju samodisciplinu. Ljudi se boje mnogih stvari, ali “nepoznato” im je najteže podnijeti, kao naprimjer javni nastup ili čak smrt, jer je to najmanje poznato za većinu.

Dječiji strah od nepoznatog uključuje sve, od sumnjivog novog voća do velike promjene u životu. Nažalost, djeca se suočavaju sa promjenama svakodnevno, što daje mogućnost za rast, ali je ujedno vrlo stresno.
Odrastanje samo po sebi podrazumijeva konstantne promjene. Bebe i todleri se odriču dojenja, duda, flašica, krevetića, svoje pozicije bebe u kući. Novi učitelji i školske kolege dolaze i odlaze svake godine. Oni se bore, uče nove vještine i usvajaju nove informacije zapanjujućom brzinom – od čitanja i prelaska preko ulice, do učenja fudbala i vožnje bicikla. Nekolicina djece živi u istoj kući svo svoje djetinstvo; većina se preseli par puta, često i u druge gradove ili nova susjedstva ili nove škole.

I samo su neke od ovih promjena u okviru onog što dijete može kontrolisati.

Djeca, za razliku od nas, se bolje snalaze sa promjenama, ako su očekivane i javljaju se u okvirima poznate rutine. Predvidiva rutina omogućava djeci da se osjećaju sigurnije i da razviju osjećaj da oni upravljaju svojim životom. Kada ojaćaju taj osjećaj, mogu se suočiti i sa krupnijim promjenama kao što su odlasci u školu bez pratnje, plaćanja kupljenog u prodavnicama, odlazak u kamp.

Nepredvidive promjene – neočekivani poslovni put majke, selidba najboljeg prijatelja ili još drastičnije razvod roditelja ili smrt nana ili djedova – umanjuju osjećaj sigurnosti i sposobnosti da se nose sa životnim izazovima i dijete se osjeća anksiozno i manje sposobno da se nosi sa životnim oscilacijama. Naravno, mnoge promjene se ne mogu izbjeći. Baš zbog toga mi djeci nudimo predividive rutine kao temelj za njihov život – tako da mogu sazriti dovoljno da izdrže velike i neočekivane promjene kada se one pojave.

Iako bi pomoć djetetu da se osjeća sigurnije i spremnije uhvatiti se u koštac sa novim izazovima i razvojnim zadacima bio dovoljan motiv da im se ponudi rutina i struktura u njihovim životima, postoji i druga važna razvojna uloga strukture i rutine. Struktura i rutine uče djecu da konstruktivno kontrolišu sebe i svoje okruženje.

Djeca koja dolaze iz neorganizovanih domova, gdje se stvari ne ostavljaju na njihovo mjesto neće nikad naučiti da život može teći lakše ako se stvari malo bolje organizuju. U domovima gdje ne postoji vrijeme i mjesto za obavljanje domaćeg zadatka, djeca nikad ne nauče da sjednu i smire se dok ne obave zadatak koji im nije baš najugodniji. Djeca koja ne razviju rutinu brige o sebi, od spremanja pa do hranjenja, neće se moći brinuti o sebi ni kada budu mladići i djevojke. Struktura nam omogućava da internaliziramo konstruktivne navike (da one krenu od nas, a ne da nas na njih neko podsjeća*).

Neće li previše strukture sputati naš osjećaj za spontanost i kreativnost?

Hoće, ako je predstavljeno bez imalo osjećaja. Postoje vremena kad je pravila korisno prekršiti, kao naprimjer da se ostane kasno budan da bi se posmatralo pomračenje ili ostaviti neoprano suđe da bi se igralo neke zabavne porodične igre. Čak i najkreativniji umjetnici su počeli tako što su usvojili određena ponašanja u prošlosti i pronašli vrhunac svog kreativnog izraza radeći u granicama specifičnih pravila koja su sebi postavili.

Nema razloga da struktura bude nametnuta. O njoj razmišljajte kao o svom prijatelju, tako što ćete određe rutine i navike koristiti da biste život učinili lakšim i udobnijim. Ne samo da će djeca osjećati sigurnost, nego će internalizirati sposobnost da oni strukturiraju vlastite živote.

Znači li ovo da i za novorođenčad trebaju rutinu?

NE! Novorođenčad “govore” šta im treba. Hranimo ih kad su gladni, presvlačimo kad su mokri. Vremenom, oni uče prvi korak rutine: Noću spavamo. Forsiranje novorođenčeta da se prilagodi našoj rutini nije odgovor na njegove potrebe. Ono nije sposobno da im se prilagodi. Ako potrebe novorođenčeta nisu zadovoljene ono će osjećati kao da je svijet mjesto gdje se osjeća nezadovoljenim tako da drami sve dok mu se ne udovolji.

Kako novorođenče prelazi iz te faze u fazu bebe, počet će uspostavljati vlastitu rutinu. Možemo im pomoći tako što dan strukturiamo oko njihovih potreba tako naprimjer prilagodimo sve za popodnevni san onda kada beba obično spava. Postepeno, vremenom možemo odgovoriti prirodnom rasporedu hranjenja i spavanja stvarajući rutinu na osnovu signala koje nam beba šalje, tako da odgovara za cijelu porodicu.

Sedam koristi od razvoja rutine kod djece

Eliminišu se borbe moći

Rutine eliminišu borbe moći, jer djetetu ne šefujete stalno. Aktivnost (pranje zuba, spavanje, gašenje TV-a za vrijeme obroka) je jednostavno nešto što radimo svakodnevno. Roditelj prestaje biti loš momak, i negodovanje je uveliko smanjeno.

Rutina pomaže da djeca sarađuju

Rutinom djeca bolje sarađuju, što smanjuje stres i anksioznost svima. Kad svi znamo šta slijedi, imamo dovoljno vremena da se pripremimo za to, tako da niko nema osjećaj da ga neko tjera na nešto ili da su roditelji arbitri u nesporazumima.

Rutina pomaže djeci da se nauče preuzeti kontrolu nad svojim aktivnostima

Vremenom, djeca nauče da sami peru zubiće, pakuju rusake i ostalo, bez potrebe za stalnim podsjećanjem. Djeca vole da su oni glavni u pogledu svog života. To im povećava osjećaj sposobnosti da nešto sami obave i da to urade na ispravan način. Djeca koja se osjećaju nezavisnim i sposobnim imaju manju potrebu da se bune i kontriraju.

Djeca se uče konceptu radovanja za stvari u kojima uživaju

To djecu čini sretnim iako imaju zahtjevan raspored. Možda će željeti ići na igralište sada, ali ako se zna da se na igralište uvijek ide poslijepodne, onda će sa radošću čekati taj momenat.

Redovna rutina djeci pomaže da idu spavati na vrijeme

Rutine djeci omogućavaju da stvari obave na vrijeme, tako da naveče mogu lakše zaspati.

Rutina omogućava da djeca imaju posebne momente sa roditeljima

Svi znamo da se sa djecom moramo povezati svaki dan, ali ako nam je fokus na tome da ih svaku noć ubjeđujemo da idu u krevet, gubimo tu mogućnost da se povežemo. Ako i naše momente povezivanja obavljamo kao rutinu, postaće nam dobra navika. Pomazite se s djetetom čim se probude ujutro ili kada se vratite kući: “ Gdje su moje oči, koje toliko volim?” ili imenujte ritual recimo dok ga sušite poslije kupanja: “Posušimo tvoja stopala…koljena, noge, stomak…” Rituali kao ovi vas usporavaju, čine prisutnimm i povezuju sa djetetom pa ako i njih učinite dijelom vaše rutine, oni grade snažnu sigurnost kod djeteta, povezuju vas s djetetom i čine ga više spremnim za saradnju.

Rutina pomaže roditeljima u pogledu ispunjanja obaveza koja djeca imaju svakodnevno

Ako je sve borba, roditelji posustanu, onda djeca gledaju TV više, ne peru zubiće navečer i slično. Sa rutinom, roditelji će vrlo vjerovatno imati viša očekivanja od djece u pogledu zdravih navika, jer je to jednostavno nešto što se tako radi u našoj kući. Rezultat: porodica za zdravim navikama, gdje stvari idu glatko i jednostavno.

*Preduslov za sve ovo je: uporan roditelj. Ne nasilan, ne agresivan, nego strpljiv, uporan i ustrajan roditelj. Znamo, kao odrasli, da je za neku naviku potrebno 21 ili 40 dana da se izgradi. Dozvolite i svojoj djeci taj period navikavanja, ako ih prethodno niste učili rutini, nemojte ih ružiti ako se bune, ali budite ustrajni i strpljivi. Uvijek neka bude princip: u našoj kući je to pravilo. Možete zajedno s djecom sjesti i napisati zajednička pravila ponašanja i onda ih podsjetiti. Ona će ih vjerovatno lakše usvojiti ako budu svjesni da su i oni učestvovali u njihovom stvaranju (za uzrast 4+).

Izvor: ahaparenting.com/parenting-tools/family-life/structure-routines

*Prijevod i prilagodba: Albabi tim

akos.ba

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Eksplodirao električni Mercedes dok se punio na kućnoj utičnici

Published

3 dana ago

13. Novembra 2024.

Bella

Iako statistike pokazuju da električni automobili ne planu češće od benzinaca ili dizelaša, karakteristika požara kod električnih vozila i dalje izaziva zabrinutost. Naime, takvi požari su teži za gašenje, posebno kada se dogode tokom punjenja vozila.

Nedavni primjer dolazi iz Velike Britanije, gdje je električni Mercedes-Benz EQA, vrijedan 60.000 eura, eksplodirao i izazvao požar u domu Scotta i Georgine Bayliss u Sprattonu.

Scott Bayliss opisao je trenutak eksplozije: “Gledali smo televiziju i odjednom se začuo prasak. Moj sin je mislio da je vatromet, ali zatim smo čuli snažnu eksploziju, poput bombe. Vatra je bila posvuda, a žestina plamena koja je zahvatila automobil i pročelje kuće bila je zastrašujuća.”

Na sreću, porodica je uspjela izaći iz kuće, dok je Scott pokušavao obuzdati vatru pomoću šmrka i vode.

Vozilo, koje je imalo više od 75.000 kilometara, bilo je spojeno na punjač kad je došlo do eksplozije. Baterija se nekontrolisano pregrijala, a vatra je eskalirala. Vatrogasci upozoravaju da za gašenje požara na električnim vozilima često treba više od 10.000 litara vode, u usporedbi s oko 2700 litara potrebnih za gašenje benzinskih i dizelskih vozila.

Index.hr

Svijet / Zanimljivosti

Njemačka penzija nakon pet godina rada: Evo koliko novca se može očekivati

Published

3 dana ago

13. Novembra 2024.

Bella

Radnici u Njemačkoj imaju pravo na penziju nakon samo pet godina uplaćivanja doprinosa. Na koliko novca onda imate pravo?

Teško da bilo koja druga tema toliko pogađa radnike u Njemačkoj kao penzije. Sve je više starijih u odnosu na znatno mlađe. U isto vrijeme, mlađi ljudi moraju financirati mirovine starijih ljudi. Vlada stoga želi iz temelja reformirati penzioni sistem i stoga uvesti takozvani “Penzioni paket II”.

Ono što mnogi ljudi ne znaju jest da je u Njemačkoj moguće otići u penziju nakon samo pet godina uplaćivanja doprinosa. Koliko zapravo novca mogu dobiti građani?

Kolika se njemačka penzija može očekivati

Prosječna osoba koja zarađuje u Njemačkoj trenutno mora raditi 45,2 godine da bi dobila penziju od 1.500 eura mjesečno. Međutim, mnogi se penzioneri nakon dugog radnog vijeka moraju zadovoljiti s malo novca: prosječna neto penzija 2023. iznosila je tek 1.007 eura, piše magazin Fenix.

Ako želite ranije u penziju, morate očekivati odbitke. Minimalno razdoblje osiguranja u Njemačkoj je kratko: teoretski dobivate penziju nakon samo pet godina rada. Međutim, zahtjev je tada odgovarajuće nizak.

Koliku ćete penziju dobiti možete izračunati pomoću mirovinske formule – čak i uz minimalni staž osiguranja od pet godina.

Za ovaj izračun pretpostavlja se da je tokom razdoblja prikupljeno pet penzionih bodova. Od povećanja penzija u julu 2024. primili ste ukupno 39,32 eura po bodu zarade. To znači da prosječan primatelj nakon pet godina rada može očekivati penziju od 196,60 eura.

Kako izračunati kolika će njemačka penzija biti

Prema Deutsche Rentenversicherung formula za penziju pomoću koje možete izračunati pravo je sljedeća: “5 bodova zarade x 1 (faktor pristupa) x 39,32 eura (trenutna vrijednost penzije) x 1 (faktor vrste penzije)”.

Platni bod

Kako bi dosegao tačno jedan platni bod, zaposlenik mora zaraditi 45.358 eura bruto u 2024. godini, prema Deutsche Rentenversicherung. Vrijednost je rezultat usporedbe vlastitih godišnjih primanja s prosječnim primanjima svih osiguranika. Ako je vrijednost točno u prosjeku, vrijedi jedan bod.

Faktor pristupa

Pri izračunu penzije uzimaju se u obzir dodaci i odbici. Postoje odbici ako se umirovite prije određene dobi za penzionisanje. Postoje doplate ako se odreknete penzije nakon što ste dosegnuli dob za penzionisanje. Bez dodataka ili odbitaka, faktor pristupa je 1,0.

Trenutna vrijednost penzije

Trenutno iznosi 39,32 eura i prilagodit će se ekonomskoj situaciji prema Deutsche Rentenversicherung.

Penzioni faktor

Određuje se prema vrsti penzije. Starosne penzije ili penzije za skrb o djeci imaju vrijednost 1,0. S druge strane, mirovine udovaca imaju faktor 0,55 ili 0,6. Do 2036. godine, svih 16,5 milijuna baby boomera trebalo bi dosegnuti dob za penzionisanje, izvještavaju njemački mediji.