Connect with us

BiH

Komšić: Što se dešavalo u Srebrenici, to se dešava sad i u Gazi. Znam na čijoj sam strani

Published

on

Mislim da je Zapad pokazao veliko licemjerje na pitanju Gaze, kazao je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u razgovoru za Anadolu.

Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Hagu prošle sedmice održano je saslušanje po tužbi za genocid koju je Južnoafrička Republika podnijela protiv Izraela. Prvog dana sudskog procesa, Južnoafrička Republika iznijela je dokaze u predmetu koji je podnijela 29. decembra, optužujući Izrael za genocid i kršenje Konvencije Ujedinjenih nacija o genocidu svojim akcijama u Pojasu Gaze od 7. oktobra.

Izraelska odbrana je drugog dana saslušanja u Hagu, između ostalog, navela da su argumenti o Gazi slični onima iznesenim u slučaju genocida u Bosni i Hercegovini, ali da sud ni tada nije naredio prekid vojnih aktivnosti. Govorio je o ratnim dešavanjima i genocidu koji je počinjen u Srebrenici 1995. godine.

Komšić je kazao da se može porediti ono što se desilo u Bosni i Hercegovini i Srebrenici i ovo što se danas događa u Gazi.

“Mogu se porediti, jer je riječ o akciji državnog aparata usmjerenoj na brisanje dijelova jednog naroda potpuno sa lica zemlje. To se dešavalo u Srebrenici, to se dešava sad i u Gazi. Ta okrutnost koju mi imamo priliku svaki dan gledati. Možda mi u Bosni i Hercegovini imamo višak emocija kada je to u pitanju, jer mi to ne možemo posmatrati na način na koji se možda gleda u Evropi ili na Zapadu. Mi tu ipak osjećamo solidarnost s ljudima koji se brišu s lica zemlje”, naglasio je Komšić.

Istakao je da je ljudima u Bosni i Hercegovini teško gledati kako roditelji nose ranjenu i ubijenu djecu.

“To je za nas linija na kojoj sve počinje i završava. Bez obzira o čemu je riječ i kako je došlo do toga. To se ne radi ljudskim bićima, o bilo kome da je riječ, to se ne može raditi nikome. Nije se moglo raditi nama, a radilo se. Ne može se raditi Palestincima, a radi im se. Tu ne treba imati dileme na čijoj ste strani, kada je riječ o tome. Ne ulazim uopšte kako je došlo do toga, kako god da je došlo, nema tog razloga koji vam daje opravdanje da gazite i brišete cijeli jedan narod s lica zemlje samo zato što mislite da je cijeli taj narod kriv. Ne može narod biti kriv za ono što se dešavalo 7. oktobra”, poručio je Komšić, misleći na prekogranični napad Hamasa.

Naglasio je da “tu nema nikakve dileme, ni ljudske, ni moralne, a ni političke, sviđalo se to nekome ili ne”.

“Znam na čijoj sam strani. Ne mogu biti na strani onoga ko ima silu i koristi tu silu da i civile i cijeli jedan narod pomete sa lica zemlje”, naveo je Komšić.

Dotakao se i saslušanja koje je prošle sedmice održano pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, navodeći da je pravda uvijek subjektivna kategorija, “jer očigledno ono što je za nas pravda, nije pravda za neke ljude u Izraelu jer je za njih pravda da ovo rade”.

“Ali na kraju krajeva, postoji definicija genocida koja je prihvaćena u međunarodnom javnom poretku. Meni se čini vrlo izvjesnim kako će se to završiti. Mislim da bi ljudski život trebao da pobijedi zlo koje se dole dešava. Nadam se da će se to desiti”, izjavio je Komšić.

Govorio je i o evropskim zemljama koje nisu osudile izraelske napade u Gazi, ali i o Zapadu koji nije reagovao, kao što je bio slučaj i u Bosni i Hercegovini ‘90-ih godina.

“Mislim da je Zapad pokazao veliko licemjerje na pitanju Gaze. Istina, bilo je zemalja koje su osvijetlile taj obraz. Ono što je Hamas uradio ne daje opravdanje da se pomete cijela jedna teritorija i da taj narod fizički bude istrijebljen sa te teritorije. Ne postoji pravo na tako nešto, niti ga iko ikome može dati. Šokiran sam bio onim što sam mogao da vidim na Zapadu kao reakciju na sve ono što se dešava u Gazi. Nekako smo očekivali da u ime nekih sistema vrijednosti, slobode, prava na život, jednakosti ljudi, a mi to vidimo i barem smo mislili da postoji na Zapadu, da se drugačije postave kada je riječ o svemu onome što se dešava u Gazi. Možda smo mi u Bosni i Hercegovini na to malo senzibilniji nego što su oni jer smo mi nešto slično prošli”, dodao je Komšić.

BiH

Mašić: Rušenje Arnaudije nije bilo “greška”, već zločin genocidnog dvojca koje na sva usta slaviš Milorade

Published

on

By

Zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Damir Mašić prokomentarisao je obraćanje Milorada Dodika u Banjoj Luci na otvaranju obnovljene džamije Arnaudije.
“Rušenje ove džamije bila je greška, bio je čin bezumlja”, tim riječima je Dodik započeo svoj današnji govor, dodavši da se rušenjem “ne može zaustaviti ni narod ni vrijeme”.

Istaknuo je da obnavljanje Arnaudije 30 godina nakon rušenja upravo simbolizuje besmisao njenog rušenja.

Mašić je prokomentarisao rekavši da rušenje nije bila greška, već zločinački poduhvat ratnog rukovodstva paradržave Republike Srpske.

“Nažalost, rušenje Arnaudija džamije, jedne od 534 srušene džamije u RS-u,nije bila ‘greška’ već planiran zločinački poduhvat od strane vojnog i političkog rukovodstva tadašnjeg RS-a i genocidnog dvojca Karadžić-Mladić koje danas na sva usta slaviš Milorade”, poručio je Mašić.

Nastavi čitati

BiH

Stanivuković na otvaranju Arnaudije: “Da oprostimo jedni drugima što se može oprostiti…”

Published

on

By

Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković danas je tokom ceremonije otvaranja obnovljene Arnaudija džamije u Banjoj Luci poželio da vjernicima mnogo godina, decenija i vjekova Arnaudija džamija bude na molitvenu upotrebu.

“Životno breme naroda koji žive na ovim prostorima mjeri se u tome da pogledamo jedni druge i oprostimo ono što se može oprostiti, a ono što ne može, svaki vjernik da ode u svoju bogomolju i zamoli Boga da mu da dodatnu snagu za oprost”, kazao je Stanivuković.

Istakao je da mu je posebno drago da je “Banja Luka obnovila sve bogomolje koje su tokom rata srušene u ovom gradu”.

Kazao je da Arnaudija, koja se danas otvara, nije samo bogomolja, “nego je i most zato što je ona posljednja džamija koja je morala biti obnovljena kako bismo postali bliži jedni drugima”.

Između ostalog, naglasio je da mu je drago što može kazati da je Banja Luka završila jedan važan zadatak.

“Obnovila je sve džamije, katedrale i crkve. Žao mi je što su neki otkazali dolazak bojeći se da neće biti bezbijedno”, dodao je.

Na kraju je rekao da se nada da će 21. vijek biti “religiozni vijek”.

 “Nakon svih stradanja koja su se desila u svijetu, ako 21. vijek ne bude religiozan neće ga ni biti. Ja želim da nam 21. vijek bude religiozan. Dobrodošli u našu Banju Luku i drago mi je da ovdje prisustvujem”, zaključio je Stanivuković.

(Preporod.info)

Nastavi čitati

BiH

Reis Kavazović na otvaranju Arnaudije: Jedni drugima smo najpreči, ova zemlja vas treba

Published

on

By

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je pozvao sve dobronamjerne ljude Banje Luke da, bez obzira na njihovu životnu filozofiju i opredjeljenje, štite jedni druge od svakog zla i da čuvaju bogomolju drugoga kao što čuvaju i svoju vlastitu.

Danas je svečano otvorena posljednja obnovljena banjalučka džamija Arnaudija, a ovom značajnom događaju za cijelu Islamsku zajednicu prisustvovao je reisul-ulema, te se obratio prisutnim.

On je izrazio nadu da će obnova banjalučkih džamija vratiti stari duh otvorenosti Banjoj Luci, da će ohrabriti one čiji korijeni su s ovih prostora da se vrate i da će osnažiti dobre međuljudske odnose.

“Nadamo se da će svjetlo kandilja banjalučkih džamija osvijetliti put bolje budućnosti i da će pomoći da zacijele duboke rane. Ako vjerski objekti ne vrše tu ulogu i ne doprinose međuljudskoj korektnosti i čestitosti, ne podstiču ljude na plemenitost i kulturu i ne pozivaju ih na saradnju u dobru i na civilizacijsku izgradnju, onda ne vrše svoju ulogu koja im je namijenjena”, kazao je, između ostalog, reisul-ulema.

Obraćanje reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića prenosimo u cijelosti:

“Hvala Allahu Koji je odlikovao čovjeka nad ostalim stvorenjima. Koji je ljudima objavio Kurʼan. Neka je mir i spas na Muhammeda, a.s., prvaka vjerovjesnika i ljudi, izvora znanja i mudrosti, na njegov rod i ashabe. Gospodaru naš, uputi nas putevima koji Tebi vode i zaštiti nas od ljudi i naroda koji nam nasilje čine.

Ekselencije i eminencije, braćo i sestre, dragi prisutni!

Esselamu alejkum, mir s vama!

Božijom voljom i Njegovom podrškom danas svjedočimo velikom događaju: obnavljanju još jednog simbola naše vjere i postojanosti na ovim prostorima. Svjedočimo danas potvrdi velike historijske istine prema kojoj će one ideje koje grade nadvladati one koje ruše. Današnjim ponovnim otvaranjem ove drevne građevine, koja je stoljećima bila utočište dobrih ljudi, mi ispravljamo makar dio nepravde prema ovom gradu, njegovoj historiji i njegovim stanovnicima.

Danas u ovom lijepom gradu naše prelijepe domovine svih šesnaest prijeratnih džamija ponovo blistaju svojim sjajem i svjedoče o nama i našoj kulturi – kulturi u kojoj je uvijek bilo mjesta za druge i drugačije.

Obradovani smo i ohrabreni što su s nama naša braća iz Turske bez čije pomoći ovaj posao ne bismo mogli završiti. S nama su danas državni ministar u Vladi Republike Turske Mehmet Nuri Ersoj, predsjednik Dijaneta dr. Ali Erbaš, direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turske Sinan Aksu i drugi naši dragi prijatelji iz ove prijateljske zemlje.

Također, braćo i sestre, sa ovoga mjesta posebne pozdrave šaljemo našem bratu, uvaženom predjsedniku Republike Turske Redžepu Tajibu Erdoganu, neka ga Allah čuva.

Ovo je naše zajedničko bosansko-osmansko naslijeđe ali i naslijeđe čitave Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta nad kojim nam valja bdjeti.

Istovremeno, naša radost je pomućena prisjećanjem na sve one džematlije ove džamije koji nisu više s nama, koji su ubijeni ili protjerani iz svog rodnog grada. Vrijeme je ovo i mjesto da se pored svih njih sjetimo i časnog muftije Ibrahim-ef. Halilovića koji je preživio više pokušaja atentata na njega i njegovu porodicu i svojim očima svjedočio rušenju džamija i pokušaja zatiranja svakog traga prisustva muslimana u ovom gradu. Danas se sjećamo i Zahid-ef. Makića, vrijednog banjalučkog imama, koji je 23. septembra 1992. godine iz vatrenog oružja ubijen u gradu u kojem nije bilo vojnih dejstava i to u povratku kući nakon obavljenog akšam-namaza u “Mehdibeg” džamiji. Sjećamo se danas i rahmetli Murata Badića, šezdesetjednogodišnjeg starca iz Cazina, koji je kamenovanjem ubijen na dan postavljanja kamena temeljca za obnovu džamije Ferhadije. Za njegovo ubistvo niko nije odgovarao.

Sjećamo se, tugujemo i molimo za duše brojnih drugih, naše braće i sestara čiju žrtvu nikada nećemo zaboraviti.

Braćo i sestre, dragi prisutni.

Brine nas i to što danas uz ove obnovljene džamije jedva da imamo džemat.

Nadamo se da će obnova banjalučkih džamija vratiti stari duh otvorenosti ovom gradu, da će ohrabriti one čiji korijeni su s ovih prostora da se vrate i da će osnažiti dobre međuljudske odnose. Nadamo se da će svjetlo kandilja banjalučkih džamija osvijetliti put bolje budućnosti i da će pomoći da zacijele duboke rane.

Ako vjerski objekti ne vrše tu ulogu i ne doprinose međuljudskoj korektnosti i čestitosti, ne podstiču ljude na plemenitost i kulturu i ne pozivaju ih na saradnju u dobru i na civilizacijsku izgradnju, onda ne vrše svoju ulogu koja im je namijenjena.

Džamija je uvijek bila mjesto koje u nama izgrađuje mjeru postupanja u nastojanju da se pravilno i korisno postavimo prema svemu s čim dođemo u dodir. Džamija ljude uči zajedništvu i tako ih održava u ravnoteži i harmoniji sa svijetom u kome žive. Imati mjeru u životu, dokučiti tu mjeru, najveće je čovjekovo umijeće. Zakidanje na mjeri – odstupanje od umjerenosti – ima loše posljedice i među ljude unosi mržnju, pakost i uskraćuje im ljubav u međusobnim odnosima. Stoga, neka nam odmjerenost u svemu bude najvažnija, mjera svih stvari. Ta, mi smo, po slovu Kur'ana, ummet srednjega puta, zajednica umjerenosti i odmjerenosti, pa neka i naše džamije u našim mahalama budu centri u kojima će se njegovati takva orijentacija, u kojima ćemo jedni druge prepoznavati kao braću i sestre i iz kojih ćemo svakim danom izlaziti kao bolji i plemenitiji ljudi.

Džamija je i mjesto širenja islamske i opće kulture i obrazovanja. Pa neka i ova džamija bude mjesto okupljanja dobrih i pobožnih ljudi; mjesto u kojem će se odgajati

velikani, ljudi visokog morala i visokih ambicija, muškarci i žene koji će ponizno služiti svojoj zajednici i svojoj domovini; i prednjačiti u dobru.

Želim kazati da su muslimani generalno uvijek doprinosili napretku, čuvali, branili i štitili ono što svijet može učiniti boljim i ljepšim. Upravo je džamija doprinijela da komunikacija među ljudima uvijek bude otvorena i srdačna, topla i prijateljska.

Zato se s pravom pitamo odakle su došli oni koji su bez razloga bili spremni porušiti sve banjalučke džamije i sve druge do kojih su došli. Nadam se da ovih šesnaest banjalučkih ljepotica više nikada neće dohvatiti rušilačka ruka. Bože, molimo Te da tako i bude.

Nijedan objekat u kome se istinski zaziva Dragi Bog ne bi trebao ikome smetati: ni hrišćanska crkva, ni jevrejska sinagoga. Naprotiv, muslimani su pozvani da i njih štite i brane od nasrtaja onih koji nemaju svijesti o njihovom značaju i o vrijednosti međuljudskih i međureligijskih odnosa. I muslimani su to činili, i činit će, ako Bog da. To je njihova vjerska obaveza; tome ih uči njihova džamija. Kur'an kaže: A da Allah ne suzbija neke ljude drugima, do temelja bi bili porušeni manastiri, i crkve, i havre, a i džamije u kojima se mnogo spominje Allahovo ime. (El-Hadždž, 40)

Pozivam sve dobronamjerne ljude ovoga grada, bez obzira na njihovu životnu filozofiju i opredjeljenje, da štite jedni druge od svakog zla i da čuvaju bogomolju drugoga kao što čuvaju i svoju vlastitu. Jedni drugima smo najpreči.

Također, ovom prilikom pozivam Banjalučane, koje je ondašnji zločinački režim otjerao iz ovog njihovog grada, da se vrate i svoj život provode ovdje, kao svoji na svome, i da zajedno s drugim čestitim ljudima u njemu doprinose daljnjem napretku i prosperitetu grada u svakom pogledu.

Vratite se u svoju Bosnu, svojoj avliji, jer „Sunce tuđeg neba neće vas grijati kao ovo ovdje“, kako reče naš pjesnik Aleksa Šantić i jer pripadate ovoj zemlji i ovom nebu! Ova vas džamija treba; ovaj grad vas treba; ova zemlja vas treba. Vas i vašu djecu.

Dragi Banjalučani!

Vi imate stoljetno iskustvo zajedničkog življenja i međusobnog kulturnog prožimanja. To je nešto što struji vašim žilama i unosi toplinu u vaše duše. Čuvajte to i svoje iskustvo prenesite na svoju djecu. Govorite im o ljepoti zajedničkog življenja. One koji ne budu umjeli živjeti s drugima i s njima dijeliti životni prostor život će, bez sumnje, potisnuti na marginu i oni će kaskati za drugima.

Rukovodstvo ovoga grada pozivam da poštuje vjersko opredjeljenje svake osobe, da ljude tretira jednako i svima pruža jednaku šansu za uspjeh, te da njeguje kulturu mira i suživota. Neka nasilje zauvijek ode iz ovog grada – na dno odlagališta nepoželjnog, ponižavajućeg i lošeg.

Neka su vam blagoslovljeni svi hramovi u kojima se istinski veliča Bog svih ljudi, i neka i ovih šesnaest naših džamija budu svjetionici na stazi radosti, uspjeha i lijepog življenja.

Bože, blagoslovi ovaj grad i njegove ljude i neka se u njemu spominje ime Tvoje sve do Sudnjega dana. I slobodno uče ezani i zvone crkvena zvona. Neka Arnaudija iznova svjedoči o dobroti ljudi ovoga grada. Amin!”, prenosi Mina.

Nastavi čitati

Najčitanije