Connect with us

BiH

Komšić: U Briselu mi govore kako ih je stid zbog ponašanja Hrvatske prema BiH

Published

on

Protekle sedmice u Bosnu i Hercegovinu je stigla jedna od najpozitivnijih vijesti, Europsko vijeće je dalo definitivno „zeleno svjetlo“ našoj zemlji za pregovarački status. Nakon jednoglasnog pozdravljanja ove nesumnjive historijske odluke, BiH se suočava s bosanskom realnošću i sve izvjesnijim političkim nesuglasicama.

Naime, samo dan nakon što je Evropsko vijeće dalo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora EU sa BiH, HDZ je objavio nacrt Izbornog zakona koji će uskoro uputiti u proceduru, a koji je kontroverzan i sa aspekta europskih integracija i kršenja europskih principa. Milorad Dodik je najavio donošenje svog izbornog zakona. U međuvremenu dolaze informacije o pritiscima na Ustavni sud BiH.

 

O odluci Brisela, Izbornom zakonu, „Trojci“ i HDZ-u, ulozi susjeda, Draganu Čoviću, Zoranu Milanoviću i Andreju Plenoviću, potezima Milorada Dodika, ali i bosanstvu, za portal Radiosarajevo.ba otvoreno govori Željko Komšić, član Predsjedništva BiH.

Radiosarajevo.ba: Gospodine Komšić, nekoliko dana nakon historijske odluke o dodjeljivanju pregovaračkog status Bosni i Hercegovine, kako vidite „zeleno svjetlo“ Brisela, kao i ono što nas očekuje nakon ovog značajnog koraka?

 

Komšić: To je odlična vijest za našu zemlju i nikako ne želim da umanjujem njen značaj. Hvala Evropskoj komisiji i zemljama članicama Evropske unije što su prepoznale važnost trenutka za Bosnu i Hercegovinu, Zapadni Balkan i Evropu. Svjesni smo da nas čeka ogroman posao i kako stvari stoje da više neće bit popuštanja i zaklanjanja iza trenutne geopolitičke situacije na evropskom kontinentu. U svakom slučaju ovo je važan trenutak za bosanskohercegovački put ka Evropskoj uniji.

 

Podržat ću sve pozitivne procese

Raiosarajevo.ba: Ipak, svjedočili smo rijetkom jednoglasju bh. zvaničnika zbog odluke EU, mogu li ova odluka Brisela i predstojeći procesi negdje stabilizirati našu zemlju?

 

Komšić: Dobro je da su svi pozdravili odluku Evropskog vijeća. Bilo je dobro za vidjeti da se oko nečega manje-više svi možemo složiti. Da li će predstojeći procesi stabilizirati našu zemlju? Volio bih da se to desi, ali nisam siguran jer Bosnu i Hercegovinu čeka ispunjavanje težih obaveza. U svakom slučaju, ja ću podržati sve pozitivne procese koji ovu zemlju vuku naprijed. Sve ono što je vuče nazad neće imati moju podršku.

O Milanoviću i Plenkoviću

Radiosarajevo.ba: Uzgred, kako ste doživjeli maliciozne komentare poput onog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da će „BiH duže pregovarati s EU nego što je bila pod Turcima“. Iz nekog razloga Milanović često spominje Turke zadnjih godina, ali mnogo važnije je to što se stiče utisak da bi se BiH ponovo mogla naći pod pritiscima susjeda u vezi EU?

Komšić: Milanović kaže da EU radi na tome da u BiH uspostavi građansku državu. Kamo sreće da je tako. Onda ne bi morali puno čekati da postanemo članica EU, a ovako se možda i načekamo. Milanović to dobro zna, pa stoga nije ni čudno što se u BiH zalaže za jačanje etničke segregacije i jačanje takvih politika kao što to radi i Plenković. Jedno je svakako sigurno, koja god i kakva god vlast bude u Zagrebu, ta ista vlast će koristiti svoju poziciju članice EU da vrši pritisak na BiH kako bi ostvarila svoje strateške interese u našoj zemlji.

Slično kako to radi Bugarska sa Sjevernom Makedonijom. Na kraju krajeva to već i vidimo. I Plenković i Milanović “pušu u istu tikvu” kada je BiH u pitanju. Nema tu nikakve razlike u njihovom miješanju u unutrašnje stvari u BiH. Sada traže izmjene i Ustava i Izbornog zakona kako bi trajno osigurali realizaciju svojih interesa u Predsjedništvu BiH. Ko je toliko naivan da vjeruje da se ti zahtjevi neće pojačati u budućnosti, pogotovo kada se bude govorilo o datumu pregovora, u toku samih pregovora ili kada se bude odlučivalo o eventualnom punopravnom članstvu. EU šuti na sve pritiske koje trpi Sjeverna Makedonija i zašto vjerovati da će biti drugačije kada govorimo o ponašanju Zagreba prema BiH u budućnosti. Naslušao sam se već dosta funkcionera u Briselu koji mi šapatom govore kako ih je stid zbog ponašanja Hrvatske prema BiH. Ali javno, niko ni riječi.

 

Treća izborna jedinica

Radiosarajevo.ba: Na tragu ovog što ste kazali, nekako istovremeno sa odlukom Europskog vijeća u BiH, u javnosti je objedlodanjen zvaničan prijedlog izmjena Izbornog zakona, kako ga vidite?

Komšić: Još jedna varijacija jednog te istog prijedloga koji se zasniva na etničkoj diskiminaciji, što je potpuno suprotno preporukama Evropske unije da se zbog niza presuda Evropskog suda za ljudska prava ne čini nijedan korak ka daljnjoj etničkoj diskriminaciji na štetu građana. HDZ zajedno sa svojim partnerima iz vlasti čini sve da učine taj kako iz EU kažu pogrešan korak. To je svima danas jasno.

Europski put za ciljeve HDZ-a i Zagreba

Radiosarajevo.ba: Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kaže da je pitanje Izbornog zakona „prva naredna obaveza“, te da „legitimno predstavljanje“ nema alternativu. Vaš komentar?

Komšić: To je samo pokazatelj da Čović koristi evropski put kako bi izdejstovao političke ciljeve HDZ-a BiH i zvaničnog Zagreba, a prije svega njihov cilj je etnički izbor članova Predsjedništva BiH, kao i uopće formiranje vlasti na strogo etničkom principu. Naravno, u HDZ-u smatraju da se to isključivo mora odnositi na Hrvate, a ne nužno i na druge narode. Jednoj takvoj vlasti i njenim potezima smo upravo u prilici svjedočiti.

„Trojka“ je spremna popuštati HDZ-u

Radiosarajevo.ba: Ali, Dragan Čović je još 2011. godine rekao da je priča o Izbornom zakonu zapravo alatka da se dođe do trećeg entiteta, mislite li da to upravo danas gledamo?

 

Komšić: U suštini radi se o trećoj izbornoj jedinici, što je za HDZ i bolje od trećeg entiteta, jer dobijanjem treće izborne jedinice kontrolirali bi na duže vrijeme čitavu Federaciju BiH. To je, ponavljam, sa stanovišta interesa HDZ-a i Zagreba bolje no treći entitet kojeg bi sami morali izdržavati.

Tako da, priča o Izbornom zakonu je strateško pitanje. Mi u Demokratskoj fronti (DF) smo godinama pokušvali da skrenemo pažnju na važnost toga, sa manje ili više uspjeha, ali činjenica je da sada DF niti rukovodi niti na bilo koji način učestvuje u procesima odlučivanja o tome unutar vlasti, a s druge strane učestvuje jedna garnitura („Trojka“) koja je očito spremna na dalje popuštanje HDZ-u.

To je upravno ona struktura koja je dok smo mi pokušavali da skrenemo pažnju na to pitanje, svo vrijeme to omalovažavala i nazivala radom u interesu neke stranke. Naravno, ta laž se sada pokazuje i sada je svima jasna, ali možda je kasno za bilo kakvu vrstu naknadne pameti. Možda i nije ako ih građani zaustave u namjeri da izdaju ovu zemlju.

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate istovremeno prijetnje „europskog“ Milorad Dodika da će donijeti svoj izborni zakon ako Visoki predstavnik intervenira u vezi sa tzv. „tehničkim izmjenama“? Djeluje li Vam ovo kao neka koordinacija sa HDZ-om, da bi se u strahu od Dodika otvorio put za njihovu akciju?

Komšić: Ne bih isključio mogućnost da NSRS to po nalogu Dodika uradi, što bi naravno bilo protivustavno, i vjerujem da bi nakon nekog zahtjeva za ocjenu ustavnosti Ustavni sud BiH to proglasio neustavnim. Što se tiče koordinacije, SNSD i HDZ sve rade upravo u potpunoj koordinaciji, i to već deceniju i više.

 

Radiosarajevo.ba: Istovremeno, predstavnici Ustavnog suda BiH žale se na pritiske. Kako vidite procese koji se dešavaju u vezi s tim?

Komšić: Osuđujem sve vrste pritisaka na Ustavni sud BiH. I kada se nisam slagao sa nekim odlukama Ustavnog suda BiH, uvijek sam isticao da poštujem odluke Ustavnog suda BiH. Dobar dio pritisaka na Ustavni sud dolazi iz takvih motiva, a motiv da se mijenja struktura Ustavnog suda BiH i to po željama separatističkih politika krajnje je opasan.

Stoga treba učiniti sve kako su u strukturu Ustavnog suda koja je definirana Daytonom ne bi zadiralo, a to se posebno odnosi na one koju tvrde da poštuju Dayton i njegove izvorne ovlasti. O promjeni strukture Ustavnog suda BiH ne smije biti ni govora u ovom trenutku. Nikome ne bi trebao smetati dio sudija koje u Ustavni sud BiH imenuje Evropski sud za ljudska prava. Pogotovo ne ako se već izjašnjavate da ste za evropske integracije. 

Ideja bosanstva nije „bošnjački nacionalizam”

Radiosarajevo.ba: Na kraju, želimo Vas pitati kako doživljavate teze o „bošnjačkom nacionalizmu“ navodno oličenom u bosanskoj ideji, ideji bosanstva uopće, i na koji način je ova ideja postala tobožnja prijetnja? Ovih dana o tome je pisao, recimo, profesor Senadin Lavić.

Komšić: Koliko sam mogao primijetiti profesor zastupa ideju bosanstva kao jednog političkog pristupa. To je ideja sasvim primjerena demokratskim državama. U našem slučaju to je ideja bosanske nacije ili bosanskohercegovačke, ako je nekome tako draže. Pojednostavljeno rečeno, nacija nije isto što i etnička grupa ili kako se to zove kod nas – konstitutivni narod. Nacija se primarno veže za teritoriju države i osjećaj pripadanja toj državi.

 

Upitajmo se zašto nas gotovo svi, van granica BiH, zovu Bosancima ili Hercegovcima, a slabo ko Srbima, Bošnjacima, Hrvatima, Jevrejima, itd. Eto, vam nacije, intuitivno, gotovo podsvjesno, priznate van granica BiH. U okviru te nacije, možete biti što god hoćete ili osjećate, Bošnjak, Srbin, Hrvat, što god.

Ne bih rekao da je u središtu te ideje nacionalizam, ni bošnjački ni bosanski nego je u središtu Bosna i Hercegovina, odnosno ideja Bosne i Hercegovine i bosanskog pogleda na politiku, pogleda koji nije dominantno etnički, iako uvažava postojanje različitih etniciteta.

Tome se ne može pripisivati bošnjački nacionalizam. Ne čudi me da ima i onih koji u svemu tome vide prijetnju. Ova država je i napadnuta pod izgovorom da njena suverenost i nezavisnost nekome predstavljaju prijetnju. Naravno, mi znamo da to nije tako, kao što znamo ko smo i šta smo u našoj bosanskohercegovačkoj zemlji. Suština pristupa profesora Lavića, kako ja to vidim, jeste Bosna i Hercegovina država, zemlja, naša domovina, jednakih ljudi, bez obzira šta su i ko su i koliko koga ima! Svima nama, pojedinačno, ta Bosna i Hercegovina pripada na isti način i svima u jednakoj mjeri. Kao što i mi pripadamo njoj!

Pokrenut ću proceduru za smjenu Vujića

Radiosarajevo.ba: Kako će završiti slučaj ambasadora Bojana Vujića koji tvrdi da je naša zemlja najveća teroristička prijetnja Europi?!

Komšić: Najavio sam da ukoliko ambasador Vujić sam ne podnese ostavku da ću pokrenuti proceduru smjene. Daytonskim Ustavom je regulisan način donošenja odluka i teško je smijeniti ambasadora jer za to je nužan konsenzus sva tri člana Predsjedništva. Ili da NSRS ne podrži izjašnjenje člana Predsjedništva iz RS-a na glasanju u Predsjedništvu, mogao bi se ambasador onda smijeniti. Koliko je to realno, procijenite sami. Međutim, kao što sam rekao, pokrenut ću proceduru pa ćemo znati šta će biti.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije