Connect with us

BiH

Konaković: Ako neko od partnera izradi, idemo u potpunu blokadu i izolaciju entiteta RS

Published

prije 11 mjeseci

on

Ministar vanjskih poslova BiH i šef NiP-a Elmedin Konaković izrazio je očekivanja da će državna vlast krajem augusta usvojiti važne evropske zakone.

Dogovor je to koji su postigli partneri na državnom nivou tokom sastanak u Parlamentu BiH.

Naime, lideri stranaka Trojke sastali su se sa šefovima HDZ-a i SNSD-a kako bi deeskalirali političku situaciju. A, usvajanje evropskih zakona jedan je od dogovora.

“Mi smo na tom sastanaku dogovorili da ćemo od kraja augusta imati dinamiku rada Vijeća ministara i Parlamenta BiH koji će izglasati set zakona koji su prevažni na evropskom putu. Vjerujem da će se održati data riječ, u sklopu toga je i imenovanje ministra finansija koji pripada SNSD-u. Ali bi se stvari trebali vratiti prvo u normalnu. Ako se ti zakoni usvoje, onda će biti jasno koliko je važno razgovarati i praviti kompromise”, navodi Konaković u razgovoru za Raport.

Međutim, Konaković kaže da postoji i scenario da neko izigra dogovor. Prije svega se tu misli na Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a.

“Ako neko od partnera slaže i izigra dogovor, onda je vrlo lako prognozirati da idemo u potpunu blokadu i izolaciju entiteta RS i onda obračun sa onima koji zloupotrebljavaju naše povjerenje. Za sada mislim da se isplati još ovaj put da se zbog budućnosti BiH, zbog evropske prilike, sačekati kraj augusta da se vidi hoće li se dogovor ispoštovati”, naveo je Konaković.

Pitamo ga da li je dio dogovora i Ustavni sud BiH, iz kojeg Dodik želi izbaciti strane sudije.

“Nema dogovora, što se tiče zakona mi smo se dogovorili da se dogovaramo, stavovi su nam dijametralno suprotni. Zbog svega što se deševa, nije vrijeme da se izbace strane sudije.

U našoj obavezi je da pravosuđe bude domaće, s našim ljudima, ali stranci dugo nisu bili potrebniji BiH. Razgovori će početi, ali ne razmišljamo o tome da stranci neće biti dio sistema”, navodi Konaković.

On dalje navodi kako se on i čelnici Trojka politikom bave onako kako ih Dejton obavezuje.

“Onako kako moramo, gdje je konsenzus ultimativan, ali istovremeno ne amnestiramo nikoga ko je pokušao udar na ustavni poredak. Tražimo od Tužilaštva hitno djelovanje prema onima koji su pokušali. Ne tražimo povlačenje neustavnih zakona, to je besmisleno jer ih je Schmidt sklonio. To je nezrelo, a treba da se procesuiraju oni koji ne poštuju zakon BiH”, kaže Konaković.

Na kraju se osvrnuo i na posjetu visoke delegacije iz SAD koja je zadužena za pitanja nacionalne sigurnosti u Kabinetu predsjednika Joe Bidena.

“Ona je bila najavljena, mi smo potvrdili prisustvo sastancima. Imali smo plan kako i na koji način da predložimo neke aktivnost za djelovanje. Značajno je ovo interesovanje. Odgađanje nije političke naravi. Ona će biti vrlo brzo realizirana. Na tom sastanku bi se potvrdila i očekujem ovih dana da se potvrdi posvećenost američke administracije procesima u BiH i odnos prema onima koji udaraju na ustavni poredak i izazivaju probleme u Dejtonskom uređenju”, zaključio je Konaković za Raport.

Povezane teme:

BiH

Arnela se sedam godina bori sa opakom bolešću: Pomozimo joj da se bol pretvori u osmijeh

Published

prije 5 sati

on

8. Jula 2024.

By

Udruženje Pomozi.ba pokrenulo je apel za Arnelu Fejzić koja vodi borbu s rakom. Za nju je u funkciju stavljen humanitarni broj 17041, pozivom se doniraju 2 KM, a broj je jedinstven za sve mobilne operatere u BiH.

Ova Zeničanka od 2017. godine vodi borbu za zdravlje. Prvobitno je operisala cistu na jajnicima.

Potom je imala totalnu histerektomiju i postaje onkološki pacijent. Nakon brojnih kemoterapija i agonije koja prati sve pacijente koji se bore s nekom vrstom raka te kratkog razdoblja mirovanja bolesti, saznaje da je karcinom metastazirao na zdjelicu kod mokraćnog mjehura.

Ona je već operisana u Istanbulu, a Udruženje Pomozi.ba je dalo garanciju bolnici da će pokriti troškove liječenja u iznosu od 16.150 eura.

Ova 47-godišnja žena živi za njena dva sina, Dinela i Adina. U njenoj borbi joj osim poziva na broj 17041 možete pomoći i donacijama putem web platforme www.pomoziba.org, PayPala ili žiro računa Pomozi.ba organizacije.

RAČUNI ZA UPLATE

PayPal:

paypal1@pomozi.ba

(Arnela Fejzić)

Za uplate iz BiH:

UniCredit Bank

338-730-22202506-52

Intesa Sanpaolo Banka BiH

154-180-20085330-48

Raiffeisen Bank

161-000-02481200-94

Bosna Bank International d.d

141-306-53201196-79

NLB Banka d.d

132-260-20223371-17

ZiraatBank BH dd Sarajevo

186-121-03108095-46

Asa banka d.d. Sarajevo

134-105-11300001-66

Sparkasse Bank BiH

199-496-00059682-82

Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Arnela Fejzić

Za uplate iz inostranstva:

Bank name: Intesa Sanpaolo Banka BiH

SWIFT CODE: UPBKBA22

IBAN: BA39 1541802008533048

Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Arnela Fejzić

Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:

ERSTE BANK

IBAN: AT64 2011182266475400

BIC: GIBAATWWXXX

Wien, Oestereich

Name: hilfhelfen-pomozi.ba

Verwendungszweck: Arnela Fejzić

Za uplate iz Turske:

VAKIF KATILIM BANKASI A.S.

IBAN:TR91 0021 0000 0006 3546 7000 01

İstanbul, Türkiye

Derneğin Adı: Bosna Hersek Yardımlaşma Derneği

Açıklama: Arnela Fejzić

Za uplate iz Nizozemske i Zapadne Evrope:

ING

SWIFT: INGBNL2A

BAN: NL63INGB0675431905

St. Pomozi.ba (Help Bosnie) NL

Het doel van de betaling: Arnela Fejzić

Nastavi čitati

BiH

Preminula Snježana Mulić-Softić, novinarka i urednica na Al Jazeeri Balkans

Published

prije 5 sati

on

8. Jula 2024.

By

Preminula je Snježana Mulić-Softić, urednica i novinarka Al Jazeere Balkans. Da je izgubila borbu s teškom bolešću, potvrdila je porodica.

Novinarka, urednica, književnica, dokumentaristica… Sve je to u svojoj karijeri bila Snježana Mulić-Softić. To će i ostati, jer novine u kojima je pisala i portali na kojima je objavljivala tekstove ostavljaju dubok trag, svjedoče o prepoznatljivom stilu pisanja, atraktivno ispričanoj priči, davanju glasa onima koje se baš često i ne čuje tako jasno i glasno.

Rođena u Sarajevu, Snježana je u svom gradu završila osnovno, srednje i visoko obrazovanje, a već u 1980-im, kad je Sarajevo proživljavalo najsvjetlije trenutke svoga postojanja, postaje novinarka.

Iako je počela u zlatnim vremenima grada, novinarstvo kojem se posvetila nije se bavilo nimalo naivnim pričama jer se približavalo ratno zlo. U svom gradu ostaje i tokom opsade, u najtežim danima, ne odustajući ni tada od novinarskog poziva i pisane riječi, jer istina se o opkoljenom Sarajevu morala čuti.

Tokom karijere bila je novinarka i urednica magazina BH Dani i Slobodna Bosna, radila je na Televiziji Hayat, a posljednjih 12 godina kao novinarka i urednica na portalu Al Jazeere Balkans. Kolumne je objavljivala i u više domaćih i stranih medija.

Iskustvo stečeno na stranicama brojnih medija znala je vješto upotrijebiti i na polju književnosti. Autorica je nagrađene zbirke priča Sanduk po mjeri i romana Povratak. Njene priče uvrštene su u nekoliko antologija bosanskohercegovačke proze. Bila je članica PEN centra BiH.

Dobitnica je Novinarske nagrade “Srđan Aleksić”, koja se dodjeljuje za profesionalno i kontinuirano izvještavanje o marginaliziranim i ranjivim grupama u bosanskohercegovačkom društvu te razvoj društveno-odgovornog novinarstva.

Nagrađena je i za najbolju priču o Srebrenici, dobila je i druge nagrade, bila je i društveno angažirana, a Društvo za ugrožene narode je 2006. godine nominiralo za Nobelovu nagradu za mir, u okviru projekta “1000 Peace Women”.

U obrazloženju nominacije Društvo je, između ostalog, napisalo da je bila prva novinarka iz Bosne i Hercegovine koja je, na početku 1996. godine, ušla u zapadni dio Mostara, koji je kontroliralo Hrvatsko vijeće obrane i tamo napravila reportažu iz tog dijela grada. Osim toga, bila je i prva novinarka iz Sarajeva koja je ušla u Srebrenicu nakon rata i razgovarala s tamošnjim stanovništvom koje je tu doselilo iz prigradskih sarajevskih naselja nakon reintegracije glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Autorica je dva dokumentarna filma: Pismo preporučeno srcem je dokumentarni film o životu za vrijeme opsade u sarajevskoj općini Novi Grad (film ima i francusku verziju i prikazan je u Francuskoj), dok dokumentarno-igrani film Jetimi govori o djeci iz miješanog braka tokom opsade Sarajeva.

“Al Jazeera Balkans ostala je bez novinarke kojoj nije bio problem napraviti tekst prebirući po sjećanjima, pronaći sagovornike i interpretirati njihove probleme te ponuditi rješenja, boriti se za malog čovjeka i poštivanje svih njegovih prava, ali i otputovati u bilo koji kutak bivše zajedničke države i donijeti toplu ljudsku priču, pravu novinarsku reportažu kakve su danas rijetke – za primjer drugima. Iskustvo koje je godinama stjecala, uspješno je, kao urednica, primjenjivala pripremajući, uređujući i objavljujući tekstove mlađih kolega, istovremeno ih podučavajući tajnama novinarskog poziva i svemu onom što ne piše u udžbenicima, čineći boljim njihove tekstove i stvarajući sadržaj koji će biti ono što medijska kuća u kojoj je do posljednjeg dana života radila i jeste – glas onih koji ga nemaju”, saopćeno je iz AJB.

 

Nastavi čitati

BiH

Ahatović: Cilj Beograda i Moskve je razmjena teritorija, entitet RS za Kosovo

Published

prije 5 sati

on

8. Jula 2024.

By

Analitičar i stručnjak za sigurnost Nedžad Ahatović smatra da jučerašnje marširanje pripadnika Vojske Srbije nije incident niti je ekces sa studentima Vojske Srbije ili slučajan propust bh. vlasti.
– To je koncept direktnog urušavanja države Bosne i Hercegovine metodama hibridnog rata od kojih se BiH ne može odbraniti jer nema puni suverenitet nad manjim BH entitetom i to će se nastaviti još transparentnije u budućnosti.
Rješenja za deeskalaciju te situacije postoje, jedna su u rukama međunarodne zajednice koja ih sasvim sigurno neće primjenjivati dok njihovi interesi ne budu ugroženi, a druga se nalaze u rukama vlasti BiH koje ih u ovakvim ustavnim okvirima ne mogu poduzeti bez destabilizacije BiH i kompletnog regiona – smatra Ahatović.
Tu situaciju koristi i Beograd i Moskva za promociju vlastitih vrijednosti, ističe on.
– Osnovni narativ je kao što se može primijetiti “očuvanje mira”, dok su Sarajevu puna usta “rata”. Cilj Beograda i Moskve je jasan, razmjena teritorija, entitet RS za Kosovo i na taj način stvaranje nove Kaljingradske oblasti na Balkanu koja će biti na dva minuta od leta Iskander projektila sa nuklearnim bojevim glavama od svih NATO baza na njegovom južnom krilu – napisao je Ahatović na svom Facebook profilu.
ad
Faktor
Nastavi čitati

Najčitanije

✕