Ekonomski krah i zatvorenost drže ovaj krajiški biser u prošlosti, ali Kladuša mora pronaći veliku dušu koju sadržava i u svom imenu
Općina Velika Kladuša prije rata se razvijala na leđima Agrokomerca, a nakon što je ovaj agrogigant propao u poslijeratnoj privatizaciji, čini se da ovaj gradić nema alternativu koja bi bila osnovica razvoja. Vijećnik Amir Purić donio je kući zapažanja sa nedavne akademije o održivom javnom upravljanju iz Malmöa, grada u Švedskoj koji je preživio sličnu sudbinu kao i Velika Kladuša.
– Malmö je do 90-ih bio radničko mjesto čija ekonomija je ovisila o ogromnom brodogradilištu, sve dok globalna konkurencija, poput one iz Južne Koreje, nije naučila da radi bolje i jeftinije brodove, pa je ova industrija u Švedskoj doživjela krah, a više hiljada radnika u Malmöu ostalo bez posla. To nam zvuči poznato, zabilježio je Purić.
Izlaz iz krize oni su pronašli u potpunom otvaranju prema svima, primivši doseljenike iz stotinu nacija, dok Kladuša i dalje ostaje skučena, pa je i njeni stanovnici napuštaju.
– Od ‘98. vladaju DNZ i Laburisti, gdje su od grada napravili selo. Fikret Abdić je već šest godina na vlasti i ništa nije napravio, sve što se žalio da mu “ne da Sarajevo” više nema smisla. Agronomija uvijek ima smisla, ali danas je to tako da onaj ko ima zemlje, nešto će sijati i raditi. Ali, okvire za to mora urediti država. Udruženje poslodavaca kuka da im treba 30 hiljada radne snage, a zapravo treba podići minimalnu platu, smanjiti doprinose, pa oni koji su lopovi će zatvoriti, a kvalitetne firme će uzeti kvalitetnu radnu snagu. Mnogo je naše dijaspore koja bi se rado vratila da su u BiH plate duplo veće, kazao nam je Nermin Alešević, privrednik iz Velike Kladuše, piše Oslobodjenje.
Tvrdi da samo pet firmi u Velikoj Kladuši svojim radnicima regularno isplaćuje plate.
– Većinom je to idi čekaj na banku, a razlika u koverti. Prvo mi, poslodavci, moramo državi početi izmirivati obaveze, kad krenemo od sebe, onda će biti nešto od nas. Na primjer, jedna kladionica od hiljadu radnika isplaćuje im keš od 700 maraka svaki mjesec, kradu deset miliona godišnje od države, a to je više novca nego u aferi Respiratori. Takvih je mnogo i svi ih puštaju, ali s takvima nam ne može biti bolje, kaže Alešević.
Otvaranje lokalnih opština neće značiti mnogo ukoliko se svi u BiH ne budu odnosili kao Šveđani prema svojoj državi, ali od nekoga se mora početi.
– Vjerujem da u skoroj budućnosti možemo pronaći formulu kako da ovu našu posrnulu zajednicu transformišemo u mirno mjesto poželjno za život, da ćemo i mi pronaći “dušu Kladuše”, smatra vijećnik Purić, koji izražava želju da proces počne s lokalnog nivoa.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Prije dva dana u Ključu se dogodio šokantan incident u zdravstvnoj ustanovi Dom zdravlja koji je rezultirao fizičkim napadom na doktora.
Prema našim saznanjima, muškarac po imenu G.D. (41) izvršio je verbalni i fizički napad na doktora ginekologije.
Kako saznajemo, G.D. (41) je ovisnik o narkoticima te je došlo do nesporazuma u vezi s njegovom medicinskom terapijom. U trenutku kada je došao u Dom zdravlja Ključ, umjesto na Odjel predviđen za ovisnike, nenamjerno je završio na ginekološkom. To je dovelo do verbalnog sukoba koji je eskalirao u fizički napad na doktora ginekologije.
Iako su povrede koje je ginekolog pretrpio označene kao lakše, ovaj incident je izazvao zabrinutost i revolt među medicinskim osobljem i lokalnom zajednicom.
Policija je brzo intervenirala i privela G.D. (41) koji je osumnjičen za napad.
Incident poput ovog podsjeća nas na važnost poštovanja i razumijevanja prema zdravstvenom osoblju koje svakodnevno radi na dobrobit zajednice.
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselila Tepić (Bešira) Kado – Hato
You must be logged in to post a comment Login