Turistička zajednica Grada Bihaća i Kulturni centar Bihać su se potrudili da novogodišnji praznici u ovom gradu budu dostojanstveni.
USK
Krajina: Mitska zemlja tvrđava, nišana, vojničkih prezimena i rijeka bez ćuprija
Krajina je za državu uvijek davala najviše, a nije joj se vraćalo kako bi trebalo. Naš saradnik donosi priču o njenoj historiji, saobraćajnoj (ne)povezanosti, pustim obećanjima i jednom dobrom primjeru.
Kad je u pitanju saobraćajno povezivanje sa ostatkom Bosne i Hercegovine i svijetom, na zapadu naše domovine još uvijek ništa novo. Suprotno najavama, izgradnja brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša, koja će ove gradove Unsko-sanskog kantona povezati i sa graničnim prijelazima prema Republici Hrvatskoj još nije počela. Brza cesta koja Krajinu treba preko Jajca i Travnika povezati sa Sarajevom još nije stigla ni do Viteza, a bihaćki aerodrom bi – ako sve bude išlo po planu – navodno trebao biti pušten u rad za dvije-tri godine. A tako je reklo i prije dvije-tri godine.
Čuvanje granice
Češće nesrećom ali nekad i srećom, kad je Krajina u pitanju stvari su rijetko kada i rijetko kome išle po planu. Najčešće kroz historiju nekog plana za Krajinu nije niti bilo ili je to ostrvo između Une i Vrbasa bilo samo periferni dio nekog šireg plana u kojem je Krajišnicima bilo namijenjeno samo čuvanje granice i njihov puki opstanak na toj granici, bez neke perspektive mimo toga – kako nekad, tako i danas.
Unska pruga
Zbog toga vijesti o tome kako su investicije u saobraćajno povezivanje Krajine sa ostatkom države i svijeta uvijek ”na čekanju” i nisu neke vijesti. Sa izuzetkom Puta AVNOJ-a kojeg je sedamdesetih godina prošlog stoljeća izgradila Titova Jugoslavija i koji je ipak i počinjao i završavao unutar Krajine, zatim Unske pruge koja je primarno bila projekt povezivanja dvije značajne regije Hrvatske, te austrougarskih pruga koje nisu bile namijenjene Krajišnicima, nego eksploataciji njihovih dobara, u Krajini za Krajinu i Krajišnike, u kontekstu saobraćaja i infrastrukture, nije napravljeno gotovo ništa čestito.
U jednom tekstu o svome profesoru Dževadu Hozi, njegov zemljak i učenik Admir Mujkić opisuje Krajinu kao mitsku zemlju prokletu životom na granici zbog čega nikad nije uspjela sazidati veliku ćupriju, crkvu, džamiju, medresu ili manastir kakve imamo u ostatku Bosne. I stvarno, nigdje u Bosni i Hercegovini nemamo na relativno maloj teritoriji poput Krajine onakve rijeke bez ijedne velike ćuprije koja bi svjedočila o važnosti tog prostora za one koji su njime hodili, na njemu živjeli i u njemu stvarali.
Dževad Hozo, Krajinski nišani
Nije Una Drina, i nije Krajina imala Mehmed-pašu Sokolovića da na Uni sagradi ćupriju. Nije Jajce bilo Mostar pa da neki sultan pošalje svog mimara da nad Vrbasom ili Plivom savije onakav čaroban kameni luk poput Starog mosta. Nije ni Sana bila Miljacka pa da na njoj nekad osvane i zauvijek ostane barem neka Kozja ćuprija.
Ovo su stvari o kojima čovjek obično ne razmišlja ali sve što trebate znati o Krajini i njenoj historiji stane u činjenicu da su njene rijeke gazile vojske tolikih carevina, a da nijedna na njima nije ostavila čestit most. Neki historičari kao objašnjenje nude to što je u drugim dijelovima Bosne (i naročito Hercegovine) kamen bio češće korišten kao materijal, za razliku od Krajine u kojoj se za gradnju više koristilo drvo. Ako i prihvatimo to objašnjenje, izroniće drugo pitanje – kako li je onda uvijek bilo kamena za tvrđave?
Taman onoliko koliko na krajiškim rijekama fali ćuprija, toliko na krajiškim brdima ima tvrđava. Sokolačka kula, Ostrovica, Havala, gradina u Bjelaju, Kamengrad, tvrđava u Vrnograču i Podzvizdu i još desetine drugih svjedoče kako je kroz historiju ipak glavnina svih investicija u Krajinu otišla u sektor odbrane i sigurnosti. Tako je bilo i u davnoj historiji, ali i u novije vrijeme sa aerodromom Željava – najskupljom nekretninom u bivšoj Jugoslaviji i cijelim naseljima u Bihaću koja su izgrađena za potrebe armije.
Krajinski nišani u Kajtezima
Sve je u Krajini uvijek počinjalo i završavalo sa vojskom i uvijek je Krajini bilo namijenjeno samo onoliko koliko je trebalo vojsci koja ju je čuvala, rijetko kada bilo šta više od toga. Ćuprije, sebilji, medrese, velebne džamije i crkve, manastiri, saraji, biblioteke i bezistani su se gradili tamo gdje se živjelo mirnije, dobrim dijelom i zbog toga što je sigurnost takvog života jamčila čvrsta granica u Krajini.
Ostaci tog naslijeđa se vide i kada se uporede prezimena ljudi u Sarajevu sa onima u Krajini. Rijetki to primjećuju, ali u Krajini skoro da i nema onih složenih prezimena iz osmanskog perioda sa prefiksima ili sufiksima koji asociraju na duhovnost poput mula-, -hafizović, -efendić, a koja su uobičajena u Sarajevu i okolini. U Krajini nećete naći Mulaosmanoviće, Emirhafizoviće, Omerefendiće ili Hadžihafizbegoviće, ali zato su tu više igdje drugo zastupljeni ljudi čija prezimena podsjećaju na vojsku i oružje kao što su Čauševići, Ćehajići, Dizdarevići i Dizdarići, Bajraktarevići, Kulauzovići, Solakovići, Ferizovići, Keserovići, Kavazi, Harbaši, Sabljakovići, Puškari, Kuduzovići…
Iza tih ljudi nisu ostajale ni pjesme o ljubavi, ljepoti i plahim djevojkama nego o borbi, junacima i njihovim konjima. U krajiškim pjesmama nema puno ašikovanja pokraj šadrvana nego antiheroj Tale, krajiški don Kihot po cijenu života otima Anicu iz porodičnog doma. Jer u Krajini je čak i ljubav borba.
Predanost napretku
I zato se nije čuditi kad se čitaju vijesti u kojima se Krajini iz godina u godine obećavaju brze ceste i aerodromi, koje će – ukoliko sve bude teklo prema planu – jednako tako biti obećavane i dogodine i godinu poslije dogodine. Tako je bilo otkako se piše historija toga kraja, i ništa nas bolja budućnost ne očekuje dok svi najzad ne shvatimo kako će se začarani krug historijskog prokletstva života na granici razbiti tek onda kada granice postanu besmislene ili kad se preko njih bude moglo prelaziti brzo i lako.
Svaki korak u tom pravcu i sve što se učini da se Krajina približi ostatku države zato vrijedi pozdraviti i nije slučajno što ovaj tekst čitate na stranicama BiHAMK-a uoči skorog otvaranja njihovog novoizgrađenog objekta u Bihaću. Ima nešto jako simbolično u tome što se baš u ova vremena nezahvalna za ulaganje, baš u Bihaću gradi jedan moderan centar Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba. Jer, ako išta simbolizira i Bosnu i Hercegovinu, i zajedništvo u njoj, i solidarnost, i sigurnost, i kulturu, i komunikaciju, i stalnu predanost napretku – to je BiHAMK.
Zato, iako ne može sagraditi ćuprije i ceste i promijeniti historiju, BiHAMK primjerom pokazuje kako se mijenja budućnost. A onda, za nadati se da će i oni skloni davanju obećanja slijediti taj primjer, i mitsku zemlju tvrđava, nišana, vojničkih prezimena i rijeka bez ćuprija jednom za sva vremena postaviti tamo gdje ona srcem i dušom pripada.
USK
Novogodišnje radosti: Vozić za djecu počeo s radom u Bihaću (VIDEO)
Poznati cazinski vozić, koji je proteklih godina postao omiljena atrakcija za djecu tokom novogodišnjih praznika, ove godine neće kružiti ulicama Cazina zbog zabrane kretanja. Ovakva odluka razočarala je mališane i njihove roditelje koji su se radovali vožnji kroz svjetlucave i ukrašene gradske ulice.
Međutim, vozić nije otišao u zaborav – umjesto toga, ove godine se preselio u Bihać. Vozić je već biti aktivan, pružajući najmlađima priliku da uživaju u vožnjama i prazničnoj atmosferi.
USK
Započela izgradnja novog kružnog toka u Bihaću
Na raskrižju ulica Žrtava srebreničkog genocida i Bosanskih šehida, prema Humcima i Kantonalnoj bolnici, započeli su radovi na izgradnji novog kružnog toka, koji će značajno doprinijeti boljoj regulaciji saobraćaja u ovom dijelu grada.
Investitor projekta je Grad Bihać, realiziran putem JU Zavod za prostorno uređenje Bihać, dok su sredstva osigurana zahvaljujući uspješnom apliciranju na javne pozive viših nivoa vlasti, uključujući vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Unsko-sanskog kantona.
Prije početka radova, okončana je dugotrajna procedura rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, kao i tenderski proces za odabir izvođača radova.
Kako su istakli investitori, izgradnja ovog kružnog toka predstavlja važan korak ka unapređenju sigurnosti i protočnosti saobraćaja, a njegov završetak donijet će značajne benefite svim učesnicima u prometu u Bihaću.
USK
Bihać uoči praznika izgleda predivno: Ukrasi, muzika, klizanje i brojni drugi sadrži
Posjetioci uživaju zimskom festivalu “Winter Park 2024”, a u sklopu istog večeras je na Gradskom trgu u Bihaću nastupao Zlatan Karić s bendom.
Ovaj događaj je privukao veliki broj posjetilaca, koji su osim u muzici, imali priliku uživati i u velikom izboru hrane i pića.
Također, i ljubitelji klizanja imaju priliku se okušati u tome, a naš reporter je zabilježio na klizištu uglavnom mlađu populaciju.
Treba naglasiti i da je grad lijepo ukrašen uoči blagdana, a sve je veći broj i dijaspore koja se vratila kako bi proslavili praznike.
Avaz
USK
Gradonačelnik Halitović o napadu vijećnika SDA: Nasrnuo je na mene, bacio mikrofon i uhvatio me za vrat
Nakon što je Raport izvijestio o jučerašnjem fizičkom napadu tokom sjednice Općinskog vijeća Bosanska Krupa na gradonačelnika tog grada Armina Halitovića (SDP) koji je ranije i potvrdio tu informaciju za naš portal, sada se Halitović oglasio i na svom Facebook profilu .
Inače, Halitović je veći peti mandat na čelu Bosanske Krupe, a SDA sa svojim kandidatom nije ni ove godine uspjela da na oktobarskim lokalnim izborima pobijedi SDP-ovog kandidata što je i ranije izazivalo frustracije u redovima SDA koji bi izgleda kada nisu uspjeli demokratskim putem, prvog čovjeka Bosanske Krupe sada mijenjali silom.
No, Halitović najavljuje da neće podleći ni pritiscima, ni slli, a njegovu objavu prenosimo u cijelosti.
“Nakon 16 godina rada na poslovima načelnika i gradonačelnika Bosanska Krupa i više od 200 sjednica općinskog/gradskog vijeća, na kojima je bilo puno rasprava, replika, ubjeđivanja, previranja, pa i teških rijeci jučer sam doživio da je vijećnik SDA Jasmin Hasanović u vrijeme dok sam izlagao materijale o napretku i razvoju grada Bosanska Krupa za govornicom Gradskog vijeca fizički nasrnuo na mene pri tome bacajući mikrofon i gurajući me, uhvatio za vrat s namjeron da me fizički ozlijedi.
U ova četiri mandata pa sad i u petom mandatu kroz Vijeće je prošlo oko 100 vijećnika i vijećnica. Sa mnogim od njih sam se nekada slagao a nekada nisam, s nekim se kroz cijeli mandat nisam slagao, ali nikad, baš nikad, nikome nije palo na pamet da se fizički obračunava u toku trajanja sjednice, do dotičnog Jasmina Hasanovića iz SDA.
Neki ljudi bi trebali shvatiti da je vrijeme nasilja iza nas, da se trebamo okrenuti budućnosti u nadi da naš grad učinimo boljim za život, pri tome koristeći snagu argumenata, a ne fizičku snagu i nasilje!!!
Bez obzira na sva dosadašnja zastrašivanja i prijetnje koje su ispoljavane prema meni i mojim saradnicima, pa sad i fizički napad, ja ću i dalje ostati dosljedan u vršenju svojih obaveza prema poslu i obaveza prema građanima grada Bosanska Krupa”, naveo je Armin Halitović, gradonačelnik Bosanske Krupe.
USK
Sjednica OV Bosanska Krupa jučer prekinuta zbog nasilja: Gradonačelnika Halitovića napao vijećnik SDA Jasmin Hasanović
Sjednicu Općinskog vijeća Bosanska Krupa, jučer je obilježio incident u kojem je fizički napadnut Armin Halitović (SDP), gradonačelnik Bosanske Krupe, saznaje Raport.
Na Halitovića je nasrnuo Jasmin Hasanović, vijećnik SDA u Općinskom vijeću Bosanska Krupa, tokom razmatranja Izvještaja o razvoju Grada u prošloj godini.
Kako saznaje Raport Hasanović je bio nezadovoljan i izrevoltiran izlaganjem gradonačelnika Halitovića, te ga je fizički napao, nakon čega je sjednica prekinuta, a o svemu je obaviještena policija.
Armin Halitović, gradonačelnik Bosanske Krupe potvrdio je za Raport da je fizički napadnut na sjednici Općinskog vijeća i da je o svemu obaviještena policija.
Halitović je kazao da će se o svemu detaljnije oglasiti saopćenjem za javnost.
USK
Bihać se mijenja: Infrastrukturne investicije za bolje sutra
Grad Bihać se posljednjih godina nameće kao primjer lokalne zajednice koja kroz velike infrastrukturne projekte mijenja svoj izgled i otvara vrata turističkom razvoju. Jedan od ključnih projekata u realizaciji je izgradnja pješačkih staza i mostova na rijeci Uni, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 500.000 KM.
Radi se o nastavku ambicioznog projekta nazvanog „Smaragdni put“, koji ima za cilj povezati sve otoke u centru Bihaća, uključujući Veliku otoku, Amerikančevu otoku i područje Higijenskog zavoda. Prema riječima direktorice JU Zavod za prostorno uređenje Bihać, Edine Osmanović, ova ideja stara je više od deset godina, a njenom realizacijom Bihać će dobiti potpuno novu dimenziju u turističkoj ponudi.
– Kroz povezivanje šetnica, parkova i tri drvena mosta, Bihać će postati jedinstvena destinacija na rijeci Uni, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u cijelom regionu. Već smo započeli izgradnju najdužeg mosta, dužine 48 metara, no radovi su trenutno privremeno obustavljeni zbog visokog vodostaja rijeke. Čim vremenske prilike to dozvole, nastavljamo s realizacijom. – istakla je Osmanović, prenosi Fena.
Osim što će povezati prirodne ljepote Bihaća, Smaragdni put je osmišljen kako bi unaprijedio turističku infrastrukturu i dodatno povećao interes posjetitelja za ovaj grad.
– Bihać ima potencijal da postane nezaobilazna turistička destinacija, a ovaj projekt je značajan korak ka ostvarenju tog cilja – izjavila je Osmanović.
Pored Smaragdnog puta, Grad Bihać planira nastavak ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Projekti poput izgradnje i rekonstrukcije cesta, kanalizacionih mreža i vodovoda obuhvatit će različite dijelove grada, uključujući Veliki i Mali Lug, krug bivšeg Kombiteksa i druge lokalitete.
Ova ulaganja, često sufinansirana višim nivoima vlasti, ciljaju na unapređenje svakodnevnog života građana. Poseban akcent stavljen je na modernizaciju saobraćajnica i rješavanje problema odvodnje oborinskih voda, što će smanjiti rizik od poplava i učiniti grad funkcionalnijim.
– Ulaganje u infrastrukturu nije samo gradnja, već i ulaganje u bolju budućnost naših građana. Bihać ima potencijal da postane grad primjer za cijelu regiju – zaključila je Osmanović.
Dok radovi napreduju, Bihać polako, ali sigurno, gradi mostove prema održivoj i prosperitetnoj budućnosti.
FENA
-
Smrtovniceprije 7 dana
Na ahiret preselio Lojić (Nijaz) Anel
-
BiHprije 6 dana
Skandalozna Zovko: “A to se događa u BiH s kršćanima, a kamoli u Siriji. Zato ne budimo naivni!”
-
Svijet / Zanimljivostiprije 7 dana
Snažne eksplozije u Siriji, Izraelci napali: “Najteži udar od 2012.”
-
Svijet / Zanimljivostiprije 7 dana
Izraelci ubili Khaleda Nabhana, djeda čiji je snimak u kojem žali za ubijenom unukom obišao svijet
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na ahiret preselio Smlatić (Hasan) Mehmed
-
Smrtovniceprije 4 dana
Na ahiret preselila Bajrić (rođ. Hadžalić) Fatima -Babica