Connect with us

USK

Krajiškinja Nermina duže od 40 godina čeka transplantaciju bubrega, u međuvremenu oboljela od raka

Published

on

Proces transplantacije organa u Bosni i Hercegovini je nažalost pun poteškoća. Ono što bi po svim parametrima trebalo da bude sasvim normalan dio u spašavanju vlastitog života, ponekad se pretvori u pravu noćnu moru.

Prema zvaničnim podacima, Bosna i Hercegovina je jedna je od rijetkih zemalja u kojoj nadležni skoro pa da i ne pridaju značaja procesu transplantacije organa. Primjera radi, u 2022. godini je obavljeno svega osam zahvata, dok je u prošloj taj broj iznosio 16.

Nada za bolje sutra

Da ima nade za bolje sutra potvrđuje za Fokus predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH Tomislav Žuljević, koji nam govori da je samo u prvoj polovini ove godine urađeno isto transplatacija kao tokom cijele protekle.

“Transplantacija ili presađivanje organa je najbolji način liječenja kod zatajenja vitalnih unutarnjih organa. Dakako, transplantacija je važna i kod presađivanja tkiva, kostiju, itd.

Kada je u pitanju transplantacijski proces u našoj zemlji, tu u potpunosti ne možemo biti zadovoljni jer je premali broj transplantacija u odnosu na teško bolesne pacijente koji su na listama čekanja za presađivanje organa i tkiva.

Prošle godine smo uradili samo 16 transplantacija, no veseli nas činjenica da smo u prvoj polovini ove godine uradili gotovo isto transplantacija kao za cijelu 2023. godinu. To je pokazatelj da bi ove godine mogli imati između 20-30 transplantacija, što je sigurno najviše u zadnjih pet-šest godina, ali ipak ne dovoljno. Sigurni smo da imamo i mogućnosti i resurse i kapacitete da se u našoj zemlji radi godišnje 50 i više transplantacija. To nam je, na kraju krajeva, i želja i cilj. Transplantacijom organa spašavamo živote teškim bolesnicima, a istovremeno štedimo novac koji je potreban za liječenje pacijenta, jer jedna godina dijalize za jednog pacijenta košta isto kao jedna transplantacija, a to je oko 30.000 KM. Transplantacije u BiH su besplatne i rade se u UKC-u Tuzla i KCUS-u”, govori na početku Žuljević.

Napominje da je u svijetu uobičajeno transplantirati srce, jetru, bubreg, gušteraču, tanko crijevo, kosti, kožu, rožnice, koštanu srž i srčani zaliske.

“Kod nas je situacija ovakva. UKC Tuzla radi transplantaciju jetre, bubrega, rožnice i koštane srži, a KUCS bubreg, rožnicu i koštanu srž. Ostali gore nabrojani organi i tkiva još uvijek se ne rade u BiH. Mišljenja smo da je sazrelo vrijeme da se uradi i prva transplantacija srca u jednom od naša tri klinička centar koja imamo u FBIH, ali ta odluka je na menadžmentima i liječnicima ovih ustanova”, smatra naš sagovornik.

Naglašava da Hrvatska i Slovenija trebaju da nam budu nit vodilja kako unaprijediti transplantacijski proces.

“Te dvije zemlje su Evropski lideri po broju izvedenih transplantacija, ali i po broju donora na milion stanovnika. Ove dvije zemlje nam trebaju biti nit vodilja kako unaprijediti transplantacijski proces i povećati broj presađenih organa. Saradnja sa njima je neminovna. Srbija ima sličnu problematiku kao i BiH, ali oni rade i transplantaciju srca i drugih organa kao i Sjeverna Makedonija koja je još 2020. u jeku pandemije uradila i prvu transplantaciju srca. U Crnoj Gori stanje nije najbolje – i dole se transplantacije broje na prste jedne ruke.

Smrt obično bude brža od “najvažnijeg poziva u životu”

Sve u svemu, zemlje koje su članice Eurotransplanta – a to su Slovenija i Hrvatska – daleko, daleko su ispred zemalja u regionu po svi parametrima kada je u pitanju donaciji i transplantaciji organa”, izričit je Žuljević.

Našeg sagovornika smo upitali i za slučaj iz Ključa, gdje jedna pacijentica čeka na transplantaciju bubrega već 40 godina. Kako kaže, nada se da će i ona što skorije dobiti “najvažniji poziv u životu”.

“Najčešće pacijenti koji čekaju na transplantaciju, istu ne dočekaju, jer smrt obično bude brža od ‘najvažnijeg poziva u životu’, a to je poziv na transplantaciju. U Europi svakoga dana umre 18 pacijenta koji nisu dočekali transplantaciju organa. U našoj zemlji imamo oko 2.000 pacijenata na dijalizi. U prosjeku godišnje premine oko 400 pacijenta od kojih bi sigurno jedna trećina mogla biti spašena da imamo dovoljan broj donora i presađenih organa. Naša članica Upravnog odbora Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH Nermina Krivić već više od 40 godina čeka na transplantaciju bubrega. Ona je 40 godina na mukotrpnoj dijalizi. U međuvremenu imala je i druge zdravstvene probleme, rak dojke itd, međutim, naša Nerka, naša heroina kako je mi u Udruzi zovemo, sve je to prebrodila i nastavlja da živi životom koji je jako surov i nepošten prema ovoj dobroj ženi. Svi bismo bili sretni da naša heroina jedan dan dobije taj ‘najvažniji poziv u životu’ i da napokon živi kao sve druge zdrave osobe. Nadamo se da će se to u skoroj budućnosti i dogoditi”, jasan je.

Podizanje svijesti

Da li se pacijenti mogu nadati boljem u budućnosti, to isključivo ovisi o građanima, mišljenja je Žuljević.

“Za uspjeh u transplantacijskom procesu potrebna je sinergija svih aktera u političkom, zdravstvenom, obrazovnom i životu građana općenito. Jer, transplantacijska medicina je jedina grana medicine koja ovisi isključivo o GRAĐANIMA! BEZ DONACIJE ORGANA-NEMA TRANSPLANTACIJE! Da bismo imali dovoljno donora, potrebna je sveobuhvatna kampanja na podizanju svijesti kod građana o važnosti donorstva i presađivanja organa”, zaključuje u razgovoru za Fokus.

USK

Bihać: Građani zabrinuti zbog sječe drvoreda u Gradskom mezarju Harmani

Published

on

By

Sve više građana Bihaća izražava zabrinutost zbog sječe drveća u Gradskom mezarju Harmani, gdje su stabla postepeno uklanjana, ostavljajući nekadašnji drvored duž staze od ulaza u groblje potpuno ogoljenim. Nekadašnji niz visokih stabala, koji je krasio prilaz mezarju i pružao osjećaj mira i poštovanja, danas više ne postoji.

Armin Amidžić je bio gradski vijećnik u sazivu 2016.-2020. godinene, te direktor Turističke zajednice Grada Bihaća, a sada je ponovo ušao u Gradske vijeće, gdje će naredne četiri godine zastupati stavove političkog pokreta POMAK iz Bihaća. On se osvrnuo na ovu situaciju, izrazivši svoju zabrinutost.

Prema njegovim riječima, prije nekoliko mjeseci uklonjena su sva stabla iz mezarja. Kaže da razumije potrebu za sječom stabala kada ona predstavljaju sigurnosnu prijetnju, ali smatra da bi se u takvim situacijama obično primjenjivala selektivna sječa i nova sadnja kako bi se sačuvao izgled i harmonija prostora.

 

mezarje harmani bihac

FOTO: Fena

-Nisam siguran šta je motivisalo ljude koji upravljaju ovim mezarjom da sječu izvrše na ovaj način, ali i dalje hoću da se nadam da je ova akcija dio šire strategije. Teško mi je povjerovati da će oslobođeni kvadrati biti iskorišteni za nova grobna mjesta, jer bi to bio udarac identitetu ovog mjesta koje nosi širi značaj za našu zajednicu – rekao je Amidžić.

On je izrazio nadu da oslobođeni prostor neće biti iskorišten za dodatna grobna mjesta jer bi to, prema njegovom mišljenju, bilo narušavanje identiteta mezarja koje ima značajnu vrijednost za zajednicu.

Praksa nelegalnih ukopa na privatnim parcelama

Uz problem sječe drveća, Amidžić je skrenuo pažnju i na praksu nelegalnih ukopa na privatnim parcelama uz rub mezarja, gdje se, kako tvrdi, uz znanje odgovornih osoba redovno održavaju dženaze. Smatra da bi ovi nelegalni ukopi mogli predstavljati prepreku budućim razvojnim projektima Grada, poput planiranog uređenja kanala Drobinice u šetalište s biciklističkim stazama.

-Cilj mi nije kritika, već podstaći odgovorne da uz glavnu šetnicu na mezarju, sadnjom novih sadnica, vrate aleju koja će oplemeniti prostor i obnoviti mu harmoniju – dodao je Amidžić.

Predlaže inicijativu za sadnju novog drveća i poziva građane Bihaća da je podrže kako bi se formalizirao zahtjev za ponovno ozelenjavanje mezarja, čime bi se očuvala njegova prirodna ljepota i poštovanje prema prostoru koji ima posebnu simboliku za lokalnu zajednicu.

FENA

Nastavi čitati

USK

Poznato ko je pretukao Arijana Jelenovića, unuka ratnog zločinca Fikreta Abdića Babe

Published

on

By

Jučer je u Velikoj Kladuši pretučen Arijan Jelenović, unuk ratnog zločinca Fikreta Abdića.

Kako smo i prenijeli, tuča se desila ispred frizerskog salona “Mirfo” u ulici Ibrahima Mržljaka, a povrijeđenom Jelenoviću je ljekarska pomoć prvo pružena u Domu zdravlja Velika Kladuša, a onda voljom porodice, je prebačen u bolnicu u Karlovcu (Hrvatska).

Portparol MUP-a Unsko-sanskog kantona Adnan Beganović je objavio kakve informacije ima policija o napadu.

“Jučer poslijepodnevnim satima, negdje oko 13:40, u Velikoj Kladuši, došlo je do fizičkog obračuna, između dva lica – inicajala D. M. (1998. godište) i J. A. (1999.), rođen u Rijeci, Republika Hrvatska, nastanjen u Velikoj Kladuši, kojom prilikom, nakon sukobljavanja, lice J. A. je napustilo mjesto i uputilo se u dom zdravlja, gdje liječnik Doma zdravlja Velika Kladuša nije mogao kvalifikovati povrede na licu, tako da je isti prevezen, odnosno samoinicijativno napustio BiH i zaputio se u Karlovac, u bolnicu”, kazao je Beganović.

Naveo je da još uvijek nije poznato kako će se okvalifikovati ovo krivično djelo, jer nije poznat stepen povreda unuka ratnog zločinca.

“Ozljede još nisu dostupne organima gonjenja i Kantonalnom tužilaštvu. Pripadnici PS Velika Kladuša su izašli na lice mjesta i pronašli lice koje se sukobilo sa ozlijeđenim.

Nakon obavljanja razgovora, upoznat je tužilac, koji se još nije mogao očitovati o kvalifikaciji krivičnog djela, jer još nisu dostupne informacije o ozljedama napadnutog lica. Nakon pribavljanja liječničkog nalaza, tužilac će odrediti u kojem pravcu će se dalje voditi istraga u ovom predmetu”, dodao je portparol MUP-a USK.

Nastavi čitati

USK

Sud BiH odbio zahtjev SNSD-a za ponavljanje izbora u Bosanskom Petrovcu

Published

on

By

Sud Bosne i Hercegovine donio je konačnu odluku kojom je odbijen zahtjev Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za ponavljanje izbora u općini Bosanski Petrovac. Ovim je potvrđen izbor Mahmut Jukića iz Stranke demokratske akcije (SDA) za načelnika općine, čime će Jukić zadržati poziciju na čelu općine naredne četiri godine.

Nakon skoro mjesec dana političkih tenzija i pravnih procesa, Sud BiH odlučio je da nema osnova za poništenje rezultata. SNSD, koji je uložio žalbu zbog navodnih nepravilnosti, sada nema daljih mogućnosti za pravno osporavanje.

Nemanja Davidović, aktuleni predsjedavajući Opštinskog vijeća Bosanski Petrovac u sazivu koji je još uvijek u mandatu, komentarisao je jučer ishod odluke Suda, navodeći dva moguća scenarija.

“Moguće su dvije stvari”, prva da Sud BiH prihvati žalbu i da CIK BiH preispita svoju odluku, a druga, ako Sud odbije žalbu, tada su pravne radnje gotovo završene i CIK će potvrditi izbore kakvi su sada – izjavio je Davidović.

Nakon odbijanja žalbe, dodao je da će SNSD Bosanski Petrovac razmotriti da li će učestvovati u radu Općinskog vijeća.

Davidović je ranije takođe ocijenio da rezultati ovih izbora “ne odražavaju volju naroda,” naglasivši potrebu za ozbiljnom analizom izbornog procesa.

Iz SDA Bosanski Petrovac su pozdravili odluku Suda BiH kojom se konačno omogućava načelniku Jukiću da započne novi mandat i nastavi s radom na projektima poboljšanja infrastrukture i kvaliteta života u općini Bosanski Petrovac.

“Nemanja Davidović svojim provokativnim javnim nastupom izaziva nacionalni naboj kod dobrog dijela građana Bosanskog Petrovca. Ja poručujem da ne želimo da se takva politika SNSD-a prenosi na Bosanski Petrovac i nivo Općinskog vijeća. Ovdje nikada nije bilo takvog nacionalnog naboja kao što je to sada davanjem nekorektnih izjava. To znaju i Bošnjaci i Srbi u Bosanskog Petrovcu. Mi smo jedna mala sredina, mi želimo da živimo zajedno”, izjavio je Mahmut Jukić.

Nastavi čitati

Najčitanije