Connect with us

USK

Krajiškinja Nermina duže od 40 godina čeka transplantaciju bubrega, u međuvremenu oboljela od raka

Published

on

Proces transplantacije organa u Bosni i Hercegovini je nažalost pun poteškoća. Ono što bi po svim parametrima trebalo da bude sasvim normalan dio u spašavanju vlastitog života, ponekad se pretvori u pravu noćnu moru.

Prema zvaničnim podacima, Bosna i Hercegovina je jedna je od rijetkih zemalja u kojoj nadležni skoro pa da i ne pridaju značaja procesu transplantacije organa. Primjera radi, u 2022. godini je obavljeno svega osam zahvata, dok je u prošloj taj broj iznosio 16.

Nada za bolje sutra

Da ima nade za bolje sutra potvrđuje za Fokus predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH Tomislav Žuljević, koji nam govori da je samo u prvoj polovini ove godine urađeno isto transplatacija kao tokom cijele protekle.

“Transplantacija ili presađivanje organa je najbolji način liječenja kod zatajenja vitalnih unutarnjih organa. Dakako, transplantacija je važna i kod presađivanja tkiva, kostiju, itd.

Kada je u pitanju transplantacijski proces u našoj zemlji, tu u potpunosti ne možemo biti zadovoljni jer je premali broj transplantacija u odnosu na teško bolesne pacijente koji su na listama čekanja za presađivanje organa i tkiva.

Prošle godine smo uradili samo 16 transplantacija, no veseli nas činjenica da smo u prvoj polovini ove godine uradili gotovo isto transplantacija kao za cijelu 2023. godinu. To je pokazatelj da bi ove godine mogli imati između 20-30 transplantacija, što je sigurno najviše u zadnjih pet-šest godina, ali ipak ne dovoljno. Sigurni smo da imamo i mogućnosti i resurse i kapacitete da se u našoj zemlji radi godišnje 50 i više transplantacija. To nam je, na kraju krajeva, i želja i cilj. Transplantacijom organa spašavamo živote teškim bolesnicima, a istovremeno štedimo novac koji je potreban za liječenje pacijenta, jer jedna godina dijalize za jednog pacijenta košta isto kao jedna transplantacija, a to je oko 30.000 KM. Transplantacije u BiH su besplatne i rade se u UKC-u Tuzla i KCUS-u”, govori na početku Žuljević.

Napominje da je u svijetu uobičajeno transplantirati srce, jetru, bubreg, gušteraču, tanko crijevo, kosti, kožu, rožnice, koštanu srž i srčani zaliske.

“Kod nas je situacija ovakva. UKC Tuzla radi transplantaciju jetre, bubrega, rožnice i koštane srži, a KUCS bubreg, rožnicu i koštanu srž. Ostali gore nabrojani organi i tkiva još uvijek se ne rade u BiH. Mišljenja smo da je sazrelo vrijeme da se uradi i prva transplantacija srca u jednom od naša tri klinička centar koja imamo u FBIH, ali ta odluka je na menadžmentima i liječnicima ovih ustanova”, smatra naš sagovornik.

Naglašava da Hrvatska i Slovenija trebaju da nam budu nit vodilja kako unaprijediti transplantacijski proces.

“Te dvije zemlje su Evropski lideri po broju izvedenih transplantacija, ali i po broju donora na milion stanovnika. Ove dvije zemlje nam trebaju biti nit vodilja kako unaprijediti transplantacijski proces i povećati broj presađenih organa. Saradnja sa njima je neminovna. Srbija ima sličnu problematiku kao i BiH, ali oni rade i transplantaciju srca i drugih organa kao i Sjeverna Makedonija koja je još 2020. u jeku pandemije uradila i prvu transplantaciju srca. U Crnoj Gori stanje nije najbolje – i dole se transplantacije broje na prste jedne ruke.

Smrt obično bude brža od “najvažnijeg poziva u životu”

Sve u svemu, zemlje koje su članice Eurotransplanta – a to su Slovenija i Hrvatska – daleko, daleko su ispred zemalja u regionu po svi parametrima kada je u pitanju donaciji i transplantaciji organa”, izričit je Žuljević.

Našeg sagovornika smo upitali i za slučaj iz Ključa, gdje jedna pacijentica čeka na transplantaciju bubrega već 40 godina. Kako kaže, nada se da će i ona što skorije dobiti “najvažniji poziv u životu”.

“Najčešće pacijenti koji čekaju na transplantaciju, istu ne dočekaju, jer smrt obično bude brža od ‘najvažnijeg poziva u životu’, a to je poziv na transplantaciju. U Europi svakoga dana umre 18 pacijenta koji nisu dočekali transplantaciju organa. U našoj zemlji imamo oko 2.000 pacijenata na dijalizi. U prosjeku godišnje premine oko 400 pacijenta od kojih bi sigurno jedna trećina mogla biti spašena da imamo dovoljan broj donora i presađenih organa. Naša članica Upravnog odbora Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH Nermina Krivić već više od 40 godina čeka na transplantaciju bubrega. Ona je 40 godina na mukotrpnoj dijalizi. U međuvremenu imala je i druge zdravstvene probleme, rak dojke itd, međutim, naša Nerka, naša heroina kako je mi u Udruzi zovemo, sve je to prebrodila i nastavlja da živi životom koji je jako surov i nepošten prema ovoj dobroj ženi. Svi bismo bili sretni da naša heroina jedan dan dobije taj ‘najvažniji poziv u životu’ i da napokon živi kao sve druge zdrave osobe. Nadamo se da će se to u skoroj budućnosti i dogoditi”, jasan je.

Podizanje svijesti

Da li se pacijenti mogu nadati boljem u budućnosti, to isključivo ovisi o građanima, mišljenja je Žuljević.

“Za uspjeh u transplantacijskom procesu potrebna je sinergija svih aktera u političkom, zdravstvenom, obrazovnom i životu građana općenito. Jer, transplantacijska medicina je jedina grana medicine koja ovisi isključivo o GRAĐANIMA! BEZ DONACIJE ORGANA-NEMA TRANSPLANTACIJE! Da bismo imali dovoljno donora, potrebna je sveobuhvatna kampanja na podizanju svijesti kod građana o važnosti donorstva i presađivanja organa”, zaključuje u razgovoru za Fokus.

USK

Novogodišnje radosti: Vozić za djecu počeo s radom u Bihaću (VIDEO)

Published

on

By

Poznati cazinski vozić, koji je proteklih godina postao omiljena atrakcija za djecu tokom novogodišnjih praznika, ove godine neće kružiti ulicama Cazina zbog zabrane kretanja. Ovakva odluka razočarala je mališane i njihove roditelje koji su se radovali vožnji kroz svjetlucave i ukrašene gradske ulice.

Međutim, vozić nije otišao u zaborav – umjesto toga, ove godine se preselio u Bihać. Vozić je već biti aktivan, pružajući najmlađima priliku da uživaju u vožnjama i prazničnoj atmosferi.

Nastavi čitati

USK

Započela izgradnja novog kružnog toka u Bihaću

Published

on

By

Na raskrižju ulica Žrtava srebreničkog genocida i Bosanskih šehida, prema Humcima i Kantonalnoj bolnici, započeli su radovi na izgradnji novog kružnog toka, koji će značajno doprinijeti boljoj regulaciji saobraćaja u ovom dijelu grada.

Investitor projekta je Grad Bihać, realiziran putem JU Zavod za prostorno uređenje Bihać, dok su sredstva osigurana zahvaljujući uspješnom apliciranju na javne pozive viših nivoa vlasti, uključujući vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Unsko-sanskog kantona.

Prije početka radova, okončana je dugotrajna procedura rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, kao i tenderski proces za odabir izvođača radova.

Kako su istakli investitori, izgradnja ovog kružnog toka predstavlja važan korak ka unapređenju sigurnosti i protočnosti saobraćaja, a njegov završetak donijet će značajne benefite svim učesnicima u prometu u Bihaću.

Nastavi čitati

USK

Bihać uoči praznika izgleda predivno: Ukrasi, muzika, klizanje i brojni drugi sadrži

Published

on

By

Turistička zajednica Grada Bihaća i Kulturni centar Bihać su se potrudili da novogodišnji praznici u ovom gradu budu dostojanstveni.

 

Posjetioci uživaju zimskom festivalu “Winter Park 2024”, a u sklopu istog večeras je na Gradskom trgu u Bihaću nastupao Zlatan Karić s bendom.

Ovaj događaj je privukao veliki broj posjetilaca, koji su osim u muzici, imali priliku uživati i u velikom izboru hrane i pića.

 

Također, i ljubitelji klizanja imaju priliku se okušati u tome, a naš reporter je zabilježio na klizištu uglavnom mlađu populaciju.

 

Treba naglasiti i da je grad lijepo ukrašen uoči blagdana, a sve je veći broj i dijaspore koja se vratila kako bi proslavili praznike.

Avaz

Nastavi čitati

USK

Gradonačelnik Halitović o napadu vijećnika SDA: Nasrnuo je na mene, bacio mikrofon i uhvatio me za vrat

Published

on

By

Nakon što je Raport izvijestio o jučerašnjem fizičkom napadu tokom sjednice Općinskog vijeća Bosanska Krupa na gradonačelnika tog grada Armina Halitovića (SDP) koji je ranije i potvrdio tu informaciju za naš portal, sada se Halitović oglasio i na svom Facebook profilu .

Inače, Halitović je veći peti mandat na čelu Bosanske Krupe, a SDA sa svojim kandidatom nije ni ove godine uspjela da na oktobarskim lokalnim izborima pobijedi SDP-ovog kandidata što je i ranije izazivalo frustracije u redovima SDA koji bi izgleda kada nisu uspjeli demokratskim putem, prvog čovjeka Bosanske Krupe sada mijenjali silom.

No, Halitović najavljuje da neće podleći ni pritiscima, ni slli, a njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

“Nakon 16 godina rada na poslovima načelnika i gradonačelnika Bosanska Krupa i više od 200 sjednica općinskog/gradskog vijeća, na kojima je bilo puno rasprava, replika, ubjeđivanja, previranja, pa i teških rijeci jučer sam doživio da je vijećnik SDA Jasmin Hasanović u vrijeme dok sam izlagao materijale o napretku i razvoju grada Bosanska Krupa za govornicom Gradskog vijeca fizički nasrnuo na mene pri tome bacajući mikrofon i gurajući me, uhvatio za vrat s namjeron da me fizički ozlijedi.

U ova četiri mandata pa sad i u petom mandatu kroz Vijeće je prošlo oko 100 vijećnika i vijećnica. Sa mnogim od njih sam se nekada slagao a nekada nisam, s nekim se kroz cijeli mandat nisam slagao, ali nikad, baš nikad, nikome nije palo na pamet da se fizički obračunava u toku trajanja sjednice, do dotičnog Jasmina Hasanovića iz SDA.

Neki ljudi bi trebali shvatiti da je vrijeme nasilja iza nas, da se trebamo okrenuti budućnosti u nadi da naš grad učinimo boljim za život, pri tome koristeći snagu argumenata, a ne fizičku snagu i nasilje!!!

Bez obzira na sva dosadašnja zastrašivanja i prijetnje koje su ispoljavane prema meni i mojim saradnicima, pa sad i fizički napad, ja ću i dalje ostati dosljedan u vršenju svojih obaveza prema poslu i obaveza prema građanima grada Bosanska Krupa”, naveo je Armin Halitović, gradonačelnik Bosanske Krupe.

 

Nastavi čitati

USK

Sjednica OV Bosanska Krupa jučer prekinuta zbog nasilja: Gradonačelnika Halitovića napao vijećnik SDA Jasmin Hasanović

Published

on

By

Sjednicu Općinskog vijeća Bosanska Krupa, jučer je obilježio incident u kojem je fizički napadnut Armin Halitović (SDP), gradonačelnik Bosanske Krupe, saznaje Raport.

Na Halitovića je nasrnuo Jasmin Hasanović, vijećnik SDA u Općinskom vijeću Bosanska Krupa, tokom razmatranja Izvještaja o razvoju Grada u prošloj godini.

Kako saznaje Raport Hasanović je bio nezadovoljan i izrevoltiran izlaganjem gradonačelnika Halitovića, te ga je fizički napao, nakon čega je sjednica prekinuta, a o svemu je obaviještena policija.

Armin Halitović, gradonačelnik Bosanske Krupe potvrdio je za Raport da je fizički napadnut na sjednici Općinskog vijeća i da je o svemu obaviještena policija.

Halitović je kazao da će se o svemu detaljnije oglasiti saopćenjem za javnost.

Nastavi čitati

USK

Bihać se mijenja: Infrastrukturne investicije za bolje sutra

Published

on

By

Grad Bihać se posljednjih godina nameće kao primjer lokalne zajednice koja kroz velike infrastrukturne projekte mijenja svoj izgled i otvara vrata turističkom razvoju. Jedan od ključnih projekata u realizaciji je izgradnja pješačkih staza i mostova na rijeci Uni, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 500.000 KM.

Radi se o nastavku ambicioznog projekta nazvanog „Smaragdni put“, koji ima za cilj povezati sve otoke u centru Bihaća, uključujući Veliku otoku, Amerikančevu otoku i područje Higijenskog zavoda. Prema riječima direktorice JU Zavod za prostorno uređenje Bihać, Edine Osmanović, ova ideja stara je više od deset godina, a njenom realizacijom Bihać će dobiti potpuno novu dimenziju u turističkoj ponudi.

– Kroz povezivanje šetnica, parkova i tri drvena mosta, Bihać će postati jedinstvena destinacija na rijeci Uni, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u cijelom regionu. Već smo započeli izgradnju najdužeg mosta, dužine 48 metara, no radovi su trenutno privremeno obustavljeni zbog visokog vodostaja rijeke. Čim vremenske prilike to dozvole, nastavljamo s realizacijom. – istakla je Osmanović, prenosi Fena.

Osim što će povezati prirodne ljepote Bihaća, Smaragdni put je osmišljen kako bi unaprijedio turističku infrastrukturu i dodatno povećao interes posjetitelja za ovaj grad.

– Bihać ima potencijal da postane nezaobilazna turistička destinacija, a ovaj projekt je značajan korak ka ostvarenju tog cilja – izjavila je Osmanović.

Pored Smaragdnog puta, Grad Bihać planira nastavak ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Projekti poput izgradnje i rekonstrukcije cesta, kanalizacionih mreža i vodovoda obuhvatit će različite dijelove grada, uključujući Veliki i Mali Lug, krug bivšeg Kombiteksa i druge lokalitete.

Ova ulaganja, često sufinansirana višim nivoima vlasti, ciljaju na unapređenje svakodnevnog života građana. Poseban akcent stavljen je na modernizaciju saobraćajnica i rješavanje problema odvodnje oborinskih voda, što će smanjiti rizik od poplava i učiniti grad funkcionalnijim.

– Ulaganje u infrastrukturu nije samo gradnja, već i ulaganje u bolju budućnost naših građana. Bihać ima potencijal da postane grad primjer za cijelu regiju – zaključila je Osmanović.

Dok radovi napreduju, Bihać polako, ali sigurno, gradi mostove prema održivoj i prosperitetnoj budućnosti.

FENA

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije