Religija
Kratke biografije autora najpoznatijih hadiskih zbirki: Buharija, Muslim, Tirmizi, Ebu Davud, Nesai, Ibn Madže
Iz knjige Hadisi kudsijj s komentarima Nevevija i Kastalanija koja je u prijevodu Muhameda Halilkanovića u cijelosti uvrštena u Enciklopediju hadisa. Dovoljno je u pretragu ukucati riječ: kudsijj.
Imam Malik, Allah mu se smilovao
Njegovo puno ime je Ebu ‘Abdullah Malik b. Enes el-Asbehi. Bio je imam grada Medine. Rođen je 95 god. po Hidžri, a umro je u Medini 179 god. po Hidžri u 84. godini života. Bio je imam Hidžaza, kao i imam svih ljudi u fikhu i hadisu. Na ponos mu služi to što je imam Eš-Šafi’, Allah mu se smilovao, bio jedan od njegovih učenika. On sam je učio od Ibn Šihaba ez-Zuhrija, Jahja b. Se’ida el-Ensarija, Nafi’a, Ibn Omerovog oslobođenog roba, neka im se Allah obojici smiluje, i dr. Od njega je učilo mnogo ljudi koji se ne mogu pobrojati. Među njima su Eš-Šafi’, Allah mu se smilovao, Muhammed b. Ibrahim b. Dinar, Ibn ‘Abdurrahman el-Mahzumi i ‘Abdulaziz b. Ebi Hazim, kao učenjaci njegovog ranga. Zatim, Me’an b. ‘Isa el-Kazzaz, ‘Abdulmelik Ibn ‘Abdulaziz el-Madžešun, Jahja b. Jahja el-Endelusi, ‘Abdullah b. Mesleme el-Ka’nebi, ‘Abdullah b. Vehb, ‘Asbe’ b. el-Feredž, učitelji el-Buharija, Muslima, Ebu Davuda, Et-Tirmizija, Ahmed b. Hanbela, Jahje b. Me’ina i drugih hadiskih učenjaka. Et-Tirmizi u svom Džami’u bilježi od Ebu Hurejre, r.a., hadis: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ljudi će gotovo sjeći jetre od deva tražeći znanje i neće naći nikoga učenijeg od učenjaka iz Medine. Et-Tirmizi kaže da je hadis hasen. ‘Abdurrezzak i Sufjan b. ‘Ujejne kažu da se pod tim aludira na Malik b. Enesa. Malik, Allah mu se smilovao, kaže: „Rijetko je neko od onih koje sam učio umro, a da nije došao kod mene i pitao me nešto.“ Jednog dana je citirao hadise koje je čuo od Rebia’ b. ‘Abdurrahmana i prisutni zatražiše još hadisa od ovoga prenosioca, na što Malik reče: „Što ćete uraditi s Rebi’om koji spava u tom ćošku?“ Kada su otišli Rebi’i, neko ga je upitao: „Jesi li ti Rebi’a od kojeg Malik prenosi hadise?“ On reče: „Jesam.“ Oni su ga pitali: „Kako se Malik mogao okoristiti tobom, a ti nisi koristan sam sebi?!“ On odgovori: „Zar ne znate da je miskal rahatluka bolji od tovara znanja?“
Malik, Allah mu se smilovao, ukazivao je krajnje poštovanje prema nauci. Kada je htio da citira hadis, uzeo bi abdest, sjeo s ozbiljnošću i dostojanstvom i namirisao se. Bio je jako poštovan. Neko od stanovnika Medine je kazao za njega: „Ne bi odgovorio, ali iz poštovanja nije bio ponovo upitan A oni koji su pitali bili su oborenih glava.“ Uljudnost, ozbiljnost i dostojanstvo veličine bogobojaznosti krasili su ga. Bio je autoritet, a nije bio na vlasti. Jahja b. Se’id el-Kattan kaže: „Među ljudima nema nikoga s ispravnijim hadisima od Malika.“
Eš-Šafi’, Allah mu se smilovao, rekao je: „Kada se spomenu učenjaci, Malik je zvijezda.“ Prenosi se da mu je halifa el-Mensur zabranio citiranje hadisa koji govori o razvodu braka pod prisilom. Halifa je poslao uhodu da ga pita o tome, a on mu je odgovorio pred grupom ljudi: „Nema razvoda braka pod prisilom.“ Zbog toga je izbičevan, ali nije prestao citirati ovaj hadis.
Kada je Er-Rešid bio na hadždžu, slušao je njegovo djelo Muvetta’. Tada mu je dao tri hiljade dinara i rekao: „Trebalo bi da kreneš s nama, jer sam odlučio da sve ljude privolim da prihvate Muvetta’, kao što je Osman, r.a., privolio ljude da prihvate jedinstvenu verziju Mushafa.“ Malik mu je odgovorio: „Ne možeš ljude privoliti na Muvetta’, jer su se ashabi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nakon njegovog preseljenja na Ahiret razišli po svim krajevima i danas kod stanovništva svakog kraja ima nekog znanja. Poslanik, s.a.v.s., kazao je: Razilaženje mog ummeta je milost. Moj odlazak s tobom ne dolazi u obzir, jer je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Medina je bolja za njih, kada bi oni znali. Ovo su tvoji dinari, ništa ne nedostaje. Neću dati prednost dunjaluku nad gradom Allahovog Poslanika, s.a.v.s.“
Eš-Šafi’ kaže: „Vidio sam pred Malikovim vratima krdo horosanskih konja i egipatskih mazgi od kojih nikad nisam vidio ljepše. Rekao sam mu: Kako su samo lijepi! On mi je odgovorio: ‘Ja ti ih poklanjam.’ Na to sam mu rekao: Ostavi sebi makar jednu životinju za jahanje. On mi je odgovorio: ‘Stid me je Uzvišenog Allaha da kopitom životinje gazim zemlju u kojoj počiva Allahov Poslanik, s.a.v.s.“
Njegove vrline se ne mogu nabrojati. Neka mu se Allah smiluje. Amin.
Imam El-Buhari, Allah mu se smilovao
Njegovo puno ime je Ebu ‘Abdullah Muhammed b. Isma’il b. Ibrahim b. el-Mugire b. Berdžije el-Džu’fi el-Buhari. Nadimak el-Džu’fi je dobio zbog toga što je el-Mugire, otac njegovog djeda, bio vatropoklonik, koji je primio islam preko Jemana el-Buharija el-Džu’fija, po kome je prozvan. El-Džu’fi je ime pretka jednog plemena u Jemenu.
Rođen je u petak, šeste noći ševala 194. god. po Hidžri, a umro je u noći uoči Ramazanskog bajrama 256 god. Nedostajalo mu je trinaest dana da napuni šezdeset i dvije godine života. Nije ostavio iza sebe muškog potomka. U traganju za znanjem obišao je hadiske učenjake svih krajeva i zapisivao je od svih hafiza hadisa, kao što su Mekki b. Ibrahim el-Belhi, ‘Abdullah b. Osman el-Mervezi, ‘Ubejdullah b. Musa el-’Abesi, Ebu Nu’ajm el-Fadl b. Dekin, ‘Ali b. el-Medjeni, Ahmed b. Hanbel, Jahja b. Me’in i drugi, neka im se Allah smiluje.
Od njega je hadis učilo mnogo ljudi. El-Fireberi kaže: „El-Buharijevu knjigu je slušalo devedeset hiljada ljudi i niko od njih, osim mene, nije ostao da je prenosi. Počeo je učiti nauku sa deset godina, a sa jedanaest je ispravljao učitelje.“
El-Buhari, Allah mu se smilovao, kaže: „Odabrao sam hadise za svoju zbirku između približno šest stotina hiljada hadisa i nisam u nju dodao niti jedan hadis, a da nisam prije toga klanjao dva rekata.“
Kada je stigao u Bagdad, došli su mu hadiski učenjaci da ispitaju njegovo znanje. Uzeli su stotinu hadisa, pomiješali njihove tekstove i senede, dali ih deseterici ljudi i naredili im da mu ih citiraju. Prvi od njih je ustao i pitao ga za jedan od tih hadisa, na što je on rekao: „Ne znam ga.“ Onda ga je upitao za drugi i odgovor je bio isti. Tako je bilo sa svih deset hadisa. El-Buhari je odgovarao: „Ne znam ga.“ Onda je ustao drugi čovjek od one deseterice i situacija je bila ista kao i sa prvim, a potom i s ostalima. El-Buhari je odgovarao samo riječima: „Ne znam ga.“ Učenjaci su zaključili da on svojim negiranjem, ustvari, pokazuje svoje poznavanje hadiske nauke, ali drugi to nisu znali. Kada su završili, El-Buhari se okrenuo prvom od njih i rekao: „Tvoj prvi hadis glasi ovako, drugi ovako“ i sve po redu do desetog hadisa. Vratio je svaki tekst njegovom senedu i svaki sened njegovom tekstu. Onda je to isto uradio i s ostalima. Ljudi mu priznaše izuzetno pamćenje hadisa i njegovu vrijednost.
Imam Muslim, Allah mu se smilovao
Njegovo puno ime je Ebu el-Husejn Muslim b. el-Hadždžadž b. Muslim el-Kušejri en-Nejsaburi. Rođen je 204. god. po Hidžri. Preselio je na Ahiret šest dana prije kraja redžepa 261 god. u pedeset i sedmoj godini života. Obišao je sve krajeve islamskog svijeta tražeći znanje. Učio je hadis od Jahja b. Jahja, Kutejbe b. Se’ida, Ishak b. Rahevejha, Ahmed b. Hanbela, el-Ka’nebija, Harmele b. Jahja i drugih učenjaka te nauke. Dolazio je u Bagdad više puta, podučavao hadisu u njemu i od njega je učilo mnogo ljudi. U poznavanju vjerodostojnosti hadisa bio je ispred svih svojih savremenika.
Rekao je: „Napisao sam el-Musned odabirući između tri stotine hiljada hadisa koje sam čuo.“ El-Hatib el-Bagdadi kaže: „Muslim je slijedio El-Buharijevu metodu: imao je uvid u njegovo znanje i krenuo je njegovim putem.“
Neka im se Allah smiluje. Amin.
Imam Ebu Davud, Allah mu se smilovao
Njegovo puno ime je Sulejman b. el-Eš’aš b. Ishak el-Esdi es-Sidžistani. Putovao je, tražeći nauku, obišao mnoge krajeve i sakupio mnogo hadisa. Napisao je mnogo knjiga. Zapisivao je hadise od stanovnika Iraka, Šama, Egipta i Horasana. Rođen je 202 god. po Hidžri, a umro je u Basri šesnaeste noći ševala 275 god. Učio je hadis od učitelja El-Buharije i Muslima, kao što su Ahmed b. Hanbel, Osman b. Ebi Šejbe, Kutejbe b. Se’id i drugi učenjaci hadisa. Od njega su učili njegov sin ‘Abdullah, Ebu ‘Abdurrahman en-Nesai, Ebu ‘Ali el-Lu’lui i drugi. Svoju knjigu Es-Sunen je pokazao Ahmedu b. Hanbelu i on ju je odobrio i preporučio.
Ebu Davud, Allah mu se smilovao, rekao je: „Zapisao sam od Allahovog poslanika, s.a.v.s., pet stotina hiljada hadisa i od njih sam odabrao četiri hiljade i osam stotina i sakupio ih u ovoj knjizi. Spomenuo sam ono što je vjerodostojno i ono što mu sliči ili mu je blisko. Od svega toga, čovjeku su u njegovoj vjeri dovoljna četiri hadisa:
Djela se vrednuju prema nijetima.
Znak lijepog islama kod čovjeka je da se kloni onoga što ga se ne tiče.
Niko neće biti pravi vjernik sve dok svom bratu ne bude želio što i sebi. i
Halal je jasan i haram je jasan.“
Ebu Davud, Allah mu se smilovao, bio je na najvišem nivou znanja i pobožnosti. Prenosi se da je imao jedan veliki džep i jedan mali, pa su ga upitali: „Što je to?“ On je odgovorio: „Veliki je za knjige, a drugi nije potreban.“
El-Hattabi kaže: „O vjeri nije napisana knjiga kao što je Sunen Ebu Davuda. Prihvaćena je od svih ljudi, bez obzira na njihove razlike u mezhebima.“
Ebu Davud kaže: „U svojoj knjizi nisam spomenuo hadis kojeg su ljudi jednoglasno odbacili.“
Ibn el-E’arabi kaže: „Kada bi čovjek od nauke imao samo Mushaf i ovu knjigu – Es-Sunen Ebu Davuda – ne bi mu bilo potrebno ništa drugo. Učenjaci hadisa prije Ebu Davuda su pisali džami’e, musnede i sl., i te knjige su u sebi sadržavale sunene, propise, habere, kazivanja, oporuke i edebe, i niko od njih nije težio sabiranju i pronalaženju samo sunena, niti je neko uspio ono što je uspio Ebu Davud.“
Ibrahim el-Harbi kaže: „Kada je Ebu Davud pisao ovu knjigu, hadis mu je učinjen mehkim, kao što je gvožđe učinjeno mehkim Davudu, a.s.“
Imam Et-Tirmizi, Allah mu se smilovao
Njegovo puno ime je Ebu ‘Isa Muhammed b. ‘Isa b. Sevre et-Tirmizi. Rođen je 200. godine po Hidžri, a umro je u Et-Tirmizu, u ponedjeljak, 13. redžepa 279 god.
Bio je jedan od učenjaka hafiza hadisa. Imao je priliku da uči od najvećih učenjaka, kao što su Kutejbe b. Se’id, Muhammed b. Beššar, ‘Ali b. Hadžer i dr. Od njega su učili mnogi i napisao je mnogo knjiga o hadisu. Njegova zbirka Es-Sahih je njegovo najbolje djelo, najkorisnija je za čitaoce i s najmanje ponavljanja.
Et-Tirmizi, Allah mu se smilovao, rekao je: „Izložio sam ovu knjigu učenjacima Hidžaza, Iraka i Horasana i svi su je odobravili i hvalili. Onaj ko je ima u svojoj kući kao da u njegovoj kući Poslanik govori.“
Imam Ebu ‘Abdurrahman en-Nesai, Allah mu se smilovao
Njegovo puno ime je Ebu ‘Abdurrahman Ahmed b. Šu’ajb b. ‘Ali b. Bahr en-Nesai. Rođen je 215 god. po Hidžri, a umro je u Mekki 303. god. Jedan je od učenjaka, imama i hafiza. Učio je od Kutejbe b. Se’ida, ‘Ali b. Hašrema, Ishak b. Ibrahima, Muhammed b. Beššara, Ebu Davuda es-Sidžistanija i dr. Od njega je učilo mnogo ljudi i napisao je mnogo knjiga iz hadisa. Bio je šafijskog mezheba i prakticirao je u obredima mezheb imama Eš-Šafi’a, Allah mu se smilovao. Bio je jako pobožan.
‘Ali b. Omer hafiz kaže: „Ebu ‘Abdurrahman en-Nesai je u ovoj nauci ispred svih svojih savremenika. Sa njim se jednom sastala grupa šejhova i hafiza, među kojima je bio ‘Abdullah b. Ahmed b. Hanbel u Tarsusu i svi su se složili oko njegovog izbora. Neki emir ga je upitao za njegovu zbirku Es-Sunen: ‘Je li on sav vjerodostojan?’ Odgovorio je: ‘Ima u njemu sahiha i hasena i onoga što im je blizu.’ ‘Onda nam izaberi i napiši od njega samo ono što je sahih’, rekao je emir. Onda je ovaj napisao El-Mudžteba u kojem je izostavio svaki hadis oko čije ispravnosti je bilo spora.“
Autor Tejsiru el-vusula, od koga sam prenio ove biografije, kaže: „Ovo je samo mali dio mnogobrojnih životnih situacija ovih imama, koje ukazuju na njihovu veličinu i njihov visok rang u ovoj nauci.“
Neka je Allah zadovoljan sa svima. Amin.
Imam Ibn Madždže, el-Kazvini, autor Es-Sunena, Allah mu se smilovao
Njegovo puno ime je Ebu Abdullah Muhammed b. Jezid b. Madždže. Autor je poznate knjige Es-Sunen, koja ukazuje na njegovu praksu i djelo, njegovo duboko i opširno poznavanje i slijeđenje sunneta u temeljima i pojedinostima. Sadrži trideset i dvije knjige, hiljadu i pet stotina poglavlja i četiri hiljade hadisa. Svi su dobri, osim neznatnog broja. Ibn Madže je napisao i opsežan tefsir i potpunu historiju od vremena ashaba do njegovog vremena. Od njega su prenosili velikani poput Ibn Sibevejha, Muhammed b. ‘Isa es-Saffar, Ishak b. Muhammed i ‘Ali b. Ibrahim.
Umro je, Allah mu se smilovao, osam dana prije kraja ramazana 273. godine u šezdeset i četvrtoj godini života. Neka mu se Uzvišeni Allah smiluje. (El-Bidaje ve-nihaje, 11/52)
islam.ba
Neki se ljudi previše fokusiraju na kader (božiju odredbu) sa filozofskog aspekta i zbog toga ne ostvare prave benefite vjerovanja u kader. Da, postoje određeni aspekti kadera koji su van granica ljudskog razuma, zbog toga što smo mi ograničena stvorenja, koja pokušavamo razumijeti nešto neograničeno znanje i mudrost Stvoritelja, a to je nešto što ljudska bića nisu u stanju shvatiti u potpunosti.
Koncept kadera jasno je pojašnjen u Kur’anu i Sunnetu. Mi (muslimani) vjerujemo da Allah sve zna i da njegova moć obuhvata sve i da se ništa ne može desiti mimo Njegove volje. On nam je podario slobodnu volju da bi nas iskušao, a već unaprijed zna rezultate. Islamski koncept kadera nije fatalistički, već je zapravo ohrabrujući. Kao muslimani, mi vjerujemo da trebamo dati sve od sebe u svakom poslu, a to podrazumijeva naš porodični život, našu karijeru i naše ibadete. Trudimo se i dajemo sve od sebe, ali postoje stvari koje su van naše kontrole i zbog toga se, u pogledu rezultata, pouzdajemo u Allaha, dž.š. Prihvatamo to da Allah, dž.š., zna ono što je najbolje za nas. Kada stvari krenu po zlu, vjerujemo u Allahov plan, prihvatamo kader i čvrsto vjerujemo da je ono što se događa najbolje za nas.
Ovakvo vjerovanje je vrlo ohrabrujuće u teškim vremenima, ulijeva nam nadu i jača samopouzdanje i tjera nas da
se, umjesto na problem, fokusiramo na šanse i rješenja. Ovakav mentalni sklop je ključan za samopouzdanje.
Izvor: Ismail Kamdar „Best of Creation – An islamic guide to self-confidence“
Za Akos.ba preveo Fahrudin Vojić
akos.ba
Potrudimo se da svaki dan riječima i djelima zahvaljujemo Uzvišenom Allahu na neizmjernim blagodatima koje nam je podario i razmišljajmo o tome kako blagodati koristimo – da li ih koristimo u onome što je dozvoljeno i s čime je Uzvišeni Allah zadovoljan ili ih koristimo na nedozvoljen način
Rekao je šejh Ibn Ataullah el-Iskenderi: ”Onaj ko je nezahvalan na blagodatima izlaže se njihovom nestanku, a onaj ko je zahvalan na njima vezuje ih za sebe”.
Jedna od zakonitosti Uzvišenog Allaha, preko koje teče opskrba, svaka vrsta opskrbe, jeste da zahvalnost Uzvišenom Allahu na blagodati povećava samu tu blagodat ili je zamjenjuje još boljom od nje. Rekao je Uzvišeni Allah: Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati. (Kur’an, Ibrahim, 7. ajet) Onaj koji zahvaljuje na blagodatima sigurno ih vezuje za sebe, jer je Allahovo obećanje naknade za zahvalu istinito obećanje.
Zahvalnost se ne iskazuje samo riječima elhamdulillahi, već se zahvalnost, također, treba iskazati i djelima. Kaže Uzvišeni Allah: Trudite se i budite zahvalni, o čeljadi Davudova! (Kur’an, Sebe’, 13. ajet) Zahvalnost djelom zahtijeva odgovore na slijedeća pitanja: Šta sam uradio s ovom blagodati? Da li sa učestvovao sa njom ili jednim njenim dijelom, u nekom dobru ili nekoj dobroj nakani? Ili sam je upotrijebio na nedozvoljen ili ružan način?
Potrudimo se da svaki dan riječima i djelima zahvaljujemo Uzvišenom Allahu na neizmjernim blagodatima koje nam je podario i razmišljajmo o tome kako blagodati koristimo – da li ih koristimo u onome što je dozvoljeno i s čime je Uzvišeni Allah zadovoljan ili ih koristimo na nedozvoljen način.
Iz knjige: Džasir Auda, Duhovni put ka Allahu, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2012, str. 101-102.
akos.ba
– prouči barem jednu stranicu Kur'ana (što više to bolje)
– pročitati i po mogućnosti, naučiti jedan hadis Poslanika, a.s.
– donijeti najmanje 100 salavata i selama na Poslanika, a.s.
– izgovoriti najmanje 100 x riječ istigfara: “estagfirullah”
– udijeliti nešto sadake ( nije nužno svaki dan)
Spomenute radnje, bilo bi najbolje raditi porodično u halki, jer će tada efekat biti bolji ako Bog da.
Saudin Cokoja,prof. islamske vjeronauke
Piše: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Prenosi se da je jedan mladić tražio od Isaa, a.s., da zajedno sa njim putuje kako bi se uvjerio u njegove poslaničke mu'džize (čuda), te postao vjernik i njegov sljedbenik. Isa, a.s., mu je dozvolio i krenuli su na put. Nakon izvjesnog vremena sjeli su na jednom mjestu da se odmore.
Isa, a.s., je abdestio i ustao da klanja namaz, a svom saputniku je dao novac da ode kupiti tri somuna za ručak. On je to prihvatio, otišao je i kupio somune, ali kad se vratio Isa, a.s., je još uvijek klanjao. Mladić je bio jako gladan, nije mogao čekati dok Isa, a.s., klanja namaz, pa je pojeo jedan somun. Nakon što je Isa, a.s., klanjao, sjeli su da jedu. U toku jela Isa, a.s., je upitao mladića za treći somun, a on mu je rekao da je kupio samo dva. Nedugo zatim naišla je gazela i stala je ispred Isaa, a.s. On ju je oborio na zemlju i zaklao, a zatim je uputio dovu Allahu, dž.š., da je oživi i ona je oživjela. Misleći da će ga mu'džiza i čudo koje je vidio svojim očima natjerati da bude iskren, Isa, a.s., je ponovo upitao mladića za treći somun, a on je odgovorio: ”Allaha mi, bila su samo dva somuna.” Zatim su naišli pored rijeke i tu se odmorili. Dok su sjedili na obali rijeke, Isa, a.s., je napravio tri mala brežuljka od pijeska, a onda je uputio dovu Allahu, dž.š., i brežuljci su se pretvorili u zlato. Nakon toga ih je podijelio i rekao mladiću: ”Jedan zlatni brežuljak tebi, jedan meni, a jedan vlasniku trećeg somuna.” Tada je mladić uzviknuo: ”Tako mi Allaha, ja sam vlasnik trećeg somuna!” Pošto se uvjerio u njegovo nevjerstvo, tvrdoglavost i opijenost dunjalukom, Isa, a.s., mu je rekao: ”Nema problema, tebi pripadaju sva tri zlatna brežuljka, ali ja te napuštam i ne želim da s tobom nastavim putovanje.” Isa .a.s. je otišao svojim putem, a mladić je, sav sretan, prebacivao hrpe zlata preko svojih ruku, govoreći: ”Ovo je nevjerovatno, ovo je istinska sreća, postao sam bogat čovjek!” Dok se on radovao svom bogatstvu, naišla su trojica drumskih razbojnika i ubili ga, a zlato podijelili na tri jednaka dijela. Bili su umorni i gladni i odlučili su da se odmore i ručaju. Jednog su spremili po hranu, a druga dvojica su naložili vatru i čekali da se treći vrati sa hranom. Nakon toga je jedan od one dvojice rekao: ”Mislim da bi bilo najbolje da ubijemo našeg druga kad se vrati sa hranom i da njegov dio zlata međusobno podijelimo.” To je drugi razbojnik sa zadovoljstvom prihvatio. Što se tiče razbojnika koji je otišao po hranu, on je, razmišljajući kako da se domogne cijelog bogatstva, odlučio da u hranu stavi otrov i da se tako riješi svojih saputnika. Kada je on donio hranu, ona dvojica su odmah skočili i ubili ga. Nakon toga su podijelili njegov dio i sjeli da ručaju. Pošto je hrana bila otrovana obojica su, nakon što su se najeli, umrli.”
Dunjaluk je ahiretska njiva
Iz ove priče mogu se uzeti mnogobrojne pouke. Prva od njih jeste prolaznost ovog svijeta koju musliman i muslimanka uvijek moraju imati na umu. Dunjaluk je ahiretska njiva, a nije kuća vječnog ostanka. On je od početka do kraja samo jedan trenutak, poslije kojeg neminovno dolazi dan u kojem će se ljudi sjećati tog života i gorko se kajati što ih je taj prolazni užitak obmanuo. Opisujući dunjaluk, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ”Njegov početak je zaokupljenost srca njime, a njegov kraj je konačni nestanak. Za njegov halal će se polagati račun, a za haram slijedi kazna. Ko ga bude imao u izobilju bit će iskušan, a ko bude čeznuo za njim osjetit će žalost i tugu.”
Ljudska pohlepa je nezasita
Druga pouka iz ove priče jeste nezasitna ljudska pohlepa za dunjalukom i njegovim čarima, ukrasima i bogatstvom. Sa te strane dunjaluk je uistinu iskušenje zbog kojeg veliki broj ljudi tumara u tminama zablude i nevjerstva i zbog njega su spremni da pogaze sve moralne principe i da se upuste u najveće grijehe.
Opisujući ovaj svijet, jedan islamski učenjak je rekao: ”Dunjaluk je poput zmije, njegova vanjština je glatka i nježna, a njegova nutrina krije smrtonosni otrov od kojeg strahuju razboriti, a oni koji posjeduju dječiju pamet ne obraćaju pažnju na njega.” Istinu je rekao Muhammed, s.a.v.s.: ”Kada bi čovjek imao jednu dolinu zlata on bi poželio da ima drugu, i treću. Zaista čovjeka ne može zasititi ništa osim zemlja.”
Šta posiješ to ćeš i požnjeti
Treća pouka jeste način iskorištavanja dunjalučkih blagodati. Islam ne zabranjuje rad, niti stjecanje bogatstva. U Kur'anu se spominje da je Allah dž.š. podučio Davuda, a.s., izrađivanju pancira i obradi metala, Zekerija, a.s., bio je stolar, Muhammed, s.a.v.s., je čuvao ovce i bavio se trgovinom, itd. Sve to upućuje na zaključak da je zarađivanje za život vlastitim rukama i trudom vrlina i osobina istinskih vjernika.
Seid ibn Musejjeb je rekao: ”Nema dobra u onom čovjeku koji ne radi da bi vratio dug ako je dužan i da bi zaštitio svoju čast i obezbjedio sebi i svojoj porodici sredstva za život.” Abdurahman ibn Eslem prenosi da je rekao poznatom učenjaku Ebu Hazimu: ”Ja osjećam nešto što me rastužuje.” Ebu Hazim je upitao: ”A šta je to?” Odgovorio sam: ”Ljubav prema dunjaluku.” On mi je onda rekao: ”Znaj sinko, da ja sebe ne korim zbog ljubavi i naklonosti koju ju je Allah stvorio u nama, a Allah je dao da volimo dunjaluk. Mi trebamo sebe koriti onda kada nas ta ljubav navede da radimo ono što Allah mrzi i da ne izvršavamo ono što Allah voli. U suprotnom, ljubav prema dunjaluku ne škodi.”
saff.ba
Prvi imam Aja Sofije Ferruh Mustuer sutra će predvoditi džuma-namaz u Fethiji – bosanskoj Aja Sofiji u Bihaću.
Fethija je sagrađena 1266. godine u gotičkom stilu te je i jedna od rijetkih evropskih džamija u gotičkom arhitektonskom stilu.
Današnja Fethija džamija se smatra najstarijom građevinom gotičkog stila na području Bosne i Hercegovine. Proglašena je za nacionalni spomenik BiH, a Krajišnici je zadnjih godina nazivaju i bosanskom Aja Sofijom, zbog njene historije.
Osmanska vojska, koju predvodi segedinski sandžak-beg Hasan-paša Predojević, zauzima Bihać juna mjeseca 1592. godine i tad crkva postaje džamija. Takva je bila praksa i šire, slično se desilo u s crkvom u Beogradu 1521. godine pa sa crkvom sv. Luke u Jajcu, sv. Petra u Livnu, sv. Barbare u Bihaću, pa tako i sa crkvom sv. Ante u Bihaću. Zato je ponijela ime Fethija (Osvojena).
Na Fethiji džamiji nalaze se dva natpisa. Stariji je smješten u podnožju munare i isklesan u kamenoj ploči. Ispod toga je manja ploča sa datumom.
Adnan Bajrić, inicijator posjete zainteresirao je prvog imama Aja Sofije tokom jednog susreta u Istanbulu, pokazujući kako je nastalo poređenje Aja Sofije u Istanbulu koja je 24. jula 2020. godine, nakon 86 godina ponovo otvorena za vjerske obrede i Fethije, koja nikada nije bila zatvorena – muzej, nego uvijek aktivna džamija.
A to poređenje među prvima je podržao i Abdul Aziz, imam Fethije i Kenan Šurković, glavni urednik časopisa Islamic Arts Magazine.
Religija
Krajiški gradić čuva najstariju i najveću drvenu evropsku džamiju sagrađenu bez ijednog eksera
Sve vrijeme obnove temelja u njoj se i dalje klanjalo. Proglašena je nacionalnim blagom BiH.
Tragedija u BiH: Tročlana obitelj otrovala se monoksidom
Na ahiret preselio Bajramović (Mustafa) Edin – Edo
VIDEO Balkanac BMW-om zaobišao spuštenu rampu, naletio vlak i prepolovio auto
U 2025. godini svako treće dijete u porodici na području USK imat će besplatan vrtić
Usvojen budžet Unsko-sanskog kantona za 2025. godinu
Grad Bihać i USAID organizovali Poslovni forum bihaćke dijaspore i privrednika
Najmanje tri bebe umrle od hladnoće u Gazi
Nešić priveden u prostorije PU Istočno Sarajevo: ‘Nastavljam se boriti za RS’
Na ahiret preselila Šiljdedić (Ekrem) Irma
Jedna osoba poginula u teškoj nesreći u Cazinu
Skandalozna Zovko: “A to se događa u BiH s kršćanima, a kamoli u Siriji. Zato ne budimo naivni!”
Na ahiret preselila Bajrić (rođ. Hadžalić) Fatima -Babica
Na ahiret preselila Ćoralić (rođ. Mustedanagić) Zuhra
Na ahiret preselio Smlatić (Hasan) Mehmed
Izraelski ministar odbrane se oglasio nakon žestokih udara po Jemenu: “Naša duga ruka će doći do vas”
Saudijska Arabija odustaje od priznanja Palestine: Normalizacija odnosa s Izraelom cijena primirja?
Na ahiret preselio Ćoralić (Ramo) Murat – Mujo
Doktor Peško: Čuo sam se s Dodikom, kaže da ima potrebu da podriguje, savjetujem mu da nigdje ne putuje
Saobraćajna nesreća u cazinskom naselju Kovačevići
Na ahiret preselio Mujanić (Midhet) Faruk
-
Smrtovniceprije 1 danNa ahiret preselila Ćoralić (rođ. Mustedanagić) Zuhra
-
BiHprije 6 danaDoktor Peško: Čuo sam se s Dodikom, kaže da ima potrebu da podriguje, savjetujem mu da nigdje ne putuje
-
Smrtovniceprije 6 danaNa ahiret preselio Mujanić (Midhet) Faruk
-
BiHprije 4 danaBeogradske “Novosti” najavljuju eksploziju “bosanskog lonca”: Vlast u RS-u će krenuti ka samostalnosti
-
Smrtovniceprije 6 danaNa ahiret preselila Topić (rođ. Selimović Mehe) Zuhra
-
BiHprije 5 danaVukanović: Dodik prenio ovlaštenja na Pranjića dva dana prije bolesti – kako je znao?