USK
Kroz logore i zatvore prošlo preko 6.500 logoraša: Sistem logora Autonomne pokrajine Zapadna Bosna
Petak 11. februara 1994. godine nije se naročito ničim izdvajao od prethodnih ratnih dana na teritoriji Cazinske Krajine. Ili se tek tako činilo početkom dana. Dan sav nikakav, siv i hladan nije nagovještavao bilo kakvo okupljanje naroda i gradskog stanovništva Velike Kladuše.
Piše: Dean Džebić, Nap
Nakon što su se oglušili na pozive za amnestiju te pristupanje jedinicama Armije Republike Bosne i Hercegovine, pobunjeničke snage oličene u paravojnim formacijama Fikreta Abdića pokrenuli su tog dana ofanzivu na širokom dijelu fronta prema jedinicama Petog korpusa. Rukovodstvo Abdićeve paradržave znajući da je značajan dio kladuške inteligencije probosanski orjentiran i unatoč ostanku na teritoriju tzv. Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, izdaje poziv za „sve one koji se žele boriti na strani Armije“ da se u podne 11. februara okupe pred Robnom kućom.
Okupljenu masu sačinjavali su uglavnom profesori i nastavnici, inžinjeri i radnici koji vjerovali da će ih se zaista eskportovati na linije kako bi se pridružili jedinicama Petog korpusa AR BiH. Međutim scenario je bio drugačiji jer su ga pisali učenici već iskusnih zlikovaca koji su koristeći sličan modus operandi umorili Prijedor i Sanski Most. Grupa velikokladuških patriota je pokupljena u jedan od autobusa i odvedena na nepoznato. Isprebijani i ponižavani putem dovedeni su do prvih crta na kojima su dodatno ponižavani da bi se takvi vratili u grad. Bio je to početak lova na crvene, lova na korpusovce, lova na kontraše kojima je trebalo usaditi ideju Autonomne pokrajine.
Lov na crvene
Logori za političke neistomišljenike poznata su praksa totalitarnih sistema tokom 20. stoljeća no kao takve u njihovoj najrigidnijoj formi niko nije očekivao u srcu Europe s prijelaza sa 20. na 21. stoljeće. Upravo takve logore i sistem zatvora stvorio je kriminalni i zločinački režim presuđenog ratnog zločinca Fikreta Abdića uz sve manire stigmatizacije, dehumanizacije, likvidacije političkih neistmišljenika. Od svog povratka početkom septembra 1992. godine iz Sarajeva kao član ratnog Predsjedništva RBiH, Abdić je nastojao nahraniti megalomanski ego provincijalnog gaulajtera. U otvorenu izdaju bosanskohercegovačkih interesa i kolaboraciju sa
agresorima uz snažnu potporu formiranu zajedničkim izjavama i deklaracijama, Abdić će krenuti u jesen 1993. godine. Taj bratoubilački sukob koji po intenzitetu nije tendirao postati krvavim kakav će postati u svojoj drugoj etapi pa niko nije mogao ni očekivati formiranje logora i zatvora sunarodnika za sunarodnike.
Međutim vojni porazi, naročito u junu 1994. godine značajno će radikalizirati rukovodstvo Abdićeve paradržave koja je od ranije provodila kampanju denuncijacije, ponižavanja i šikaniranja porodica boraca Petog korpusa koje su ostale na teritoriji Velike Kladuše. Poraz Abdićevih paravojnih formacija iz 10. juna preludij je lova na crvene odnosno one koji su bili „kontraši“ ili „korpusaši“. Povod za hapšenje i odmazdu bila je dženaza poginulog Senada Bećirovića – Oskara, Kladuščanina koji je poginuo kao borac Armije R BiH.
Obzirom da je dženaza snimana video – kamerom svi sa snimka će sutradan 11. juna biti bez ikakvog
obrazloženja uhapšeni. Mujo Milak, predsjednik kluba SDA prisjeća se: „po mene su došli policajci te njihove policije rekavši mi da se obučem i obujem i da sam uhapšen. Ispred zgrade sam sa još nekoliko komšija hladnjačom odvezen do hala u Drmaljevu“.
Scenografski izgledalo je hapšenje kao rola nekog od filmova koji tematizraju sumrak civilizacije tridesetih
i četrdesetih godina 20. stoljeća. Odvedeni velikokladuški logoraši će pamtiti 11. jun 1994. godine kao početak pakla mučenja, prebijanja, ponižavanja i ubijanja samo zbog svog političkog opredjeljenja borbe za nezavisnu Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Sistem logora i zatvora APZB
Direktnom naredbom ratnog zločinca Abdića 11. juna formiran je logor Drmaljevo na periferiji grada odnosno u objektima „Agrokomerca“ namijenjenim farmu peradi. Uopšte, treba istaći da je cjelokupni vojno – politički napor Abdićeve paradržave bio oslonjen na infrastrukturu kompanije „Agrokomerc“. Između ostalog su prije logora Drmaljevo kao zatvori korištene privatne kuće pretvorene u zatvore od kojih su se izdvajali „Hebina kuća“ kao i objekti iza zgrade općinskog suda.
Objekti u Drmaljevu su bili zapravo goli beton uz nešto velikih ventilatora koje su pridošli logoraši morali očistiti kao i pokositi travu kako bi posada logora kasnije uspostavila mitraljesko gnijezdo. Samo prvog dana u logor Drmaljevo dopremljeno je preko 200 ljudi uz značajan udio žena i djece koji će imati zaseban dio. U prva tri dana osuđeni samo na vodu, obzirom da brojci od preko 400 logoraša niko nije ponudio bilo kakvu hranu. Zatvoreni u golim betonskim halama, logoraši su zajedno nuždili u istoj prostoriji da bi tek treći dan dobili poneku paletu i od istih napavili improvizirane krevete.
Iz logora će odrasli muškarci biti odvođeni na kopanje rovova uz torturu i mučenje od čega se izdvaja prisiljavanje logoraša da gledaju u Sunce kao i da prisiljeni leže na mravnjacima uz nezaobilazno uzvikivanje parola. Radne grupe formirane o logoraša će uz batine i razna ponižavanja od strane pripadnika vojne policije ali i vojnika paravojnih formacija biti nerijetko premlaćivani do smrti.
U samom logoru Drmaljevo situaciju će popraviti posjeta specijalnog izvjestitelja UN-a Tadeusza Mazowieckog koji će u izvještaju naglasiti da se radi o logoru za razliku od zvaničnog obrazloženja o sabirnom centru. Dodatno nepostojanje smještajnog kapaciteta prema potrebama broja logoraša, manjka svježeg zraka i brojnim drugim nepravilnostima.
Naravno za potrebe ove posjete logorašima je naređeno da se obriju i okupaju u obližnjoj rijeci kako bi se uslovi fingirali. Logor će zvanično biti raspušten 13. augusta, dok će logoraši biti zadržani sve do oslobađanja grada 21. augusta 1994. godine.
Pored logora Drmaljevo formiran je i logor Valionica koji se nalazio na istom dijelu periferije grada Velika Kladuša. Tamošnja tortura, mučenja i ubistva će biti značajno izraženiji tokom onog što lokalno stanovništvo naziva „Drugom autonomijom“, odnosno povratkom Abdićeve vojske uz pomoć SDB-a SR Jugoslavije u operaciji „Pauk“. Treba istaći da je ta Druga autonomija po silini i žestini bila značajno brutalnija od prve, pa su i represije nad stanovništvom koje nije izbjeglo postale sve rigidnije.
Međutim svim logorašima u najmračnijem sjećanju ostati će bivši objekat Dispanzera u Polju, odnosno objekat u kojem su vršena ispitivanja i nezabilježena premlaćivanja u kojima su učestvovali plaćenici iz Srbije. Između ostalog za potrebe zatvaranja i mučenja uređeni su i objekti „Agrokomerca“ odnosno peradarske hale u Dubravama, Dolovima, Brezicima i Nepekama. Zaključno sa periodom od 11. juna 1994. do 7. augusta 1995. godine, krohz logore i zatvore APZB proći će preko 6.500 logoraša od kojih značajan broj čine žene i djeca.
Pravna satisfakcija za žrtve je nikakva, a o moralnoj teško i govoriti imajući na umu pravni epilog suđenja komandantima jedinica koji se su isticale po torturi i mučenju. Veliki broj odgovornih uspio je pobjeći ruci pravde, dok je komandant logora Drmaljevo Ćazim Behrić osuđen na simboličnu kaznu. Cjelokupno rukovodstvo Autonomne pokrajine Zapadna Bosna odgovorno je obzirom da je postojanje ovakvog sistema logora i zatvora zahtjevao značajne logističke i materijalne napore. Sa aspekta žrtava, logoraša i porodica najveći njihov grijeh bila je odanost ideji Republike Bosne i Hercegovine kao i zakletva Armiji RBiH.
USK
Bihać: Građani zabrinuti zbog sječe drvoreda u Gradskom mezarju Harmani
Sve više građana Bihaća izražava zabrinutost zbog sječe drveća u Gradskom mezarju Harmani, gdje su stabla postepeno uklanjana, ostavljajući nekadašnji drvored duž staze od ulaza u groblje potpuno ogoljenim. Nekadašnji niz visokih stabala, koji je krasio prilaz mezarju i pružao osjećaj mira i poštovanja, danas više ne postoji.
Armin Amidžić je bio gradski vijećnik u sazivu 2016.-2020. godinene, te direktor Turističke zajednice Grada Bihaća, a sada je ponovo ušao u Gradske vijeće, gdje će naredne četiri godine zastupati stavove političkog pokreta POMAK iz Bihaća. On se osvrnuo na ovu situaciju, izrazivši svoju zabrinutost.
Prema njegovim riječima, prije nekoliko mjeseci uklonjena su sva stabla iz mezarja. Kaže da razumije potrebu za sječom stabala kada ona predstavljaju sigurnosnu prijetnju, ali smatra da bi se u takvim situacijama obično primjenjivala selektivna sječa i nova sadnja kako bi se sačuvao izgled i harmonija prostora.
-Nisam siguran šta je motivisalo ljude koji upravljaju ovim mezarjom da sječu izvrše na ovaj način, ali i dalje hoću da se nadam da je ova akcija dio šire strategije. Teško mi je povjerovati da će oslobođeni kvadrati biti iskorišteni za nova grobna mjesta, jer bi to bio udarac identitetu ovog mjesta koje nosi širi značaj za našu zajednicu – rekao je Amidžić.
On je izrazio nadu da oslobođeni prostor neće biti iskorišten za dodatna grobna mjesta jer bi to, prema njegovom mišljenju, bilo narušavanje identiteta mezarja koje ima značajnu vrijednost za zajednicu.
Praksa nelegalnih ukopa na privatnim parcelama
Uz problem sječe drveća, Amidžić je skrenuo pažnju i na praksu nelegalnih ukopa na privatnim parcelama uz rub mezarja, gdje se, kako tvrdi, uz znanje odgovornih osoba redovno održavaju dženaze. Smatra da bi ovi nelegalni ukopi mogli predstavljati prepreku budućim razvojnim projektima Grada, poput planiranog uređenja kanala Drobinice u šetalište s biciklističkim stazama.
-Cilj mi nije kritika, već podstaći odgovorne da uz glavnu šetnicu na mezarju, sadnjom novih sadnica, vrate aleju koja će oplemeniti prostor i obnoviti mu harmoniju – dodao je Amidžić.
Predlaže inicijativu za sadnju novog drveća i poziva građane Bihaća da je podrže kako bi se formalizirao zahtjev za ponovno ozelenjavanje mezarja, čime bi se očuvala njegova prirodna ljepota i poštovanje prema prostoru koji ima posebnu simboliku za lokalnu zajednicu.
FENA
USK
Poznato ko je pretukao Arijana Jelenovića, unuka ratnog zločinca Fikreta Abdića Babe
Kako smo i prenijeli, tuča se desila ispred frizerskog salona “Mirfo” u ulici Ibrahima Mržljaka, a povrijeđenom Jelenoviću je ljekarska pomoć prvo pružena u Domu zdravlja Velika Kladuša, a onda voljom porodice, je prebačen u bolnicu u Karlovcu (Hrvatska).
Portparol MUP-a Unsko-sanskog kantona Adnan Beganović je objavio kakve informacije ima policija o napadu.
“Jučer poslijepodnevnim satima, negdje oko 13:40, u Velikoj Kladuši, došlo je do fizičkog obračuna, između dva lica – inicajala D. M. (1998. godište) i J. A. (1999.), rođen u Rijeci, Republika Hrvatska, nastanjen u Velikoj Kladuši, kojom prilikom, nakon sukobljavanja, lice J. A. je napustilo mjesto i uputilo se u dom zdravlja, gdje liječnik Doma zdravlja Velika Kladuša nije mogao kvalifikovati povrede na licu, tako da je isti prevezen, odnosno samoinicijativno napustio BiH i zaputio se u Karlovac, u bolnicu”, kazao je Beganović.
Naveo je da još uvijek nije poznato kako će se okvalifikovati ovo krivično djelo, jer nije poznat stepen povreda unuka ratnog zločinca.
“Ozljede još nisu dostupne organima gonjenja i Kantonalnom tužilaštvu. Pripadnici PS Velika Kladuša su izašli na lice mjesta i pronašli lice koje se sukobilo sa ozlijeđenim.
Nakon obavljanja razgovora, upoznat je tužilac, koji se još nije mogao očitovati o kvalifikaciji krivičnog djela, jer još nisu dostupne informacije o ozljedama napadnutog lica. Nakon pribavljanja liječničkog nalaza, tužilac će odrediti u kojem pravcu će se dalje voditi istraga u ovom predmetu”, dodao je portparol MUP-a USK.
USK
Sud BiH odbio zahtjev SNSD-a za ponavljanje izbora u Bosanskom Petrovcu
Sud Bosne i Hercegovine donio je konačnu odluku kojom je odbijen zahtjev Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za ponavljanje izbora u općini Bosanski Petrovac. Ovim je potvrđen izbor Mahmut Jukića iz Stranke demokratske akcije (SDA) za načelnika općine, čime će Jukić zadržati poziciju na čelu općine naredne četiri godine.
Nakon skoro mjesec dana političkih tenzija i pravnih procesa, Sud BiH odlučio je da nema osnova za poništenje rezultata. SNSD, koji je uložio žalbu zbog navodnih nepravilnosti, sada nema daljih mogućnosti za pravno osporavanje.
Nemanja Davidović, aktuleni predsjedavajući Opštinskog vijeća Bosanski Petrovac u sazivu koji je još uvijek u mandatu, komentarisao je jučer ishod odluke Suda, navodeći dva moguća scenarija.
“Moguće su dvije stvari”, prva da Sud BiH prihvati žalbu i da CIK BiH preispita svoju odluku, a druga, ako Sud odbije žalbu, tada su pravne radnje gotovo završene i CIK će potvrditi izbore kakvi su sada – izjavio je Davidović.
Nakon odbijanja žalbe, dodao je da će SNSD Bosanski Petrovac razmotriti da li će učestvovati u radu Općinskog vijeća.
Davidović je ranije takođe ocijenio da rezultati ovih izbora “ne odražavaju volju naroda,” naglasivši potrebu za ozbiljnom analizom izbornog procesa.
Iz SDA Bosanski Petrovac su pozdravili odluku Suda BiH kojom se konačno omogućava načelniku Jukiću da započne novi mandat i nastavi s radom na projektima poboljšanja infrastrukture i kvaliteta života u općini Bosanski Petrovac.
“Nemanja Davidović svojim provokativnim javnim nastupom izaziva nacionalni naboj kod dobrog dijela građana Bosanskog Petrovca. Ja poručujem da ne želimo da se takva politika SNSD-a prenosi na Bosanski Petrovac i nivo Općinskog vijeća. Ovdje nikada nije bilo takvog nacionalnog naboja kao što je to sada davanjem nekorektnih izjava. To znaju i Bošnjaci i Srbi u Bosanskog Petrovcu. Mi smo jedna mala sredina, mi želimo da živimo zajedno”, izjavio je Mahmut Jukić.
-
BiHprije 6 dana
Stevandić u NSRS-u prozvan zbog 90-ih: “Tada sam stvarao RS, dobio sam metak, povrijedila me granata”
-
Sportprije 4 dana
Velika tragedija u Španiji: Nogometaš poginuo u katastrofalnim poplavama
-
Cazinprije 2 dana
Doborac okupio bh. rukometaše u Cazinu. Stručni štab Zmajeva jači za jedno ime
-
Sportprije 1 dan
UZNEMIRUJUĆE Munja pokosila četvoricu nogometaša, jedan umro na mjestu
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
Slučaj u Njemačkoj: Nijemac napao Bosanke, razlog – smetalo mu je što su pričale na maternjem jeziku u autobusu
-
Svijet / Zanimljivostiprije 1 dan
SAD raspoređuju stratešku avijaciju na Bliski istok: Stiže šest bombardera B-52
-
BiHprije 2 dana
Dodik još jednom poručio kako podržava Trumpa: “Mnogo će bolje razumjeti situaciju u BiH”
-
BiHprije 1 dan
Cijene kafe u ugostiteljskim objektima u BiH i do 5 KM