Turistička zajednica Grada Bihaća i Kulturni centar Bihać su se potrudili da novogodišnji praznici u ovom gradu budu dostojanstveni.
USK
Kroz logore i zatvore prošlo preko 6.500 logoraša: Sistem logora Autonomne pokrajine Zapadna Bosna
Petak 11. februara 1994. godine nije se naročito ničim izdvajao od prethodnih ratnih dana na teritoriji Cazinske Krajine. Ili se tek tako činilo početkom dana. Dan sav nikakav, siv i hladan nije nagovještavao bilo kakvo okupljanje naroda i gradskog stanovništva Velike Kladuše.
Piše: Dean Džebić, Nap
Nakon što su se oglušili na pozive za amnestiju te pristupanje jedinicama Armije Republike Bosne i Hercegovine, pobunjeničke snage oličene u paravojnim formacijama Fikreta Abdića pokrenuli su tog dana ofanzivu na širokom dijelu fronta prema jedinicama Petog korpusa. Rukovodstvo Abdićeve paradržave znajući da je značajan dio kladuške inteligencije probosanski orjentiran i unatoč ostanku na teritoriju tzv. Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, izdaje poziv za „sve one koji se žele boriti na strani Armije“ da se u podne 11. februara okupe pred Robnom kućom.
Okupljenu masu sačinjavali su uglavnom profesori i nastavnici, inžinjeri i radnici koji vjerovali da će ih se zaista eskportovati na linije kako bi se pridružili jedinicama Petog korpusa AR BiH. Međutim scenario je bio drugačiji jer su ga pisali učenici već iskusnih zlikovaca koji su koristeći sličan modus operandi umorili Prijedor i Sanski Most. Grupa velikokladuških patriota je pokupljena u jedan od autobusa i odvedena na nepoznato. Isprebijani i ponižavani putem dovedeni su do prvih crta na kojima su dodatno ponižavani da bi se takvi vratili u grad. Bio je to početak lova na crvene, lova na korpusovce, lova na kontraše kojima je trebalo usaditi ideju Autonomne pokrajine.
Lov na crvene
Logori za političke neistomišljenike poznata su praksa totalitarnih sistema tokom 20. stoljeća no kao takve u njihovoj najrigidnijoj formi niko nije očekivao u srcu Europe s prijelaza sa 20. na 21. stoljeće. Upravo takve logore i sistem zatvora stvorio je kriminalni i zločinački režim presuđenog ratnog zločinca Fikreta Abdića uz sve manire stigmatizacije, dehumanizacije, likvidacije političkih neistmišljenika. Od svog povratka početkom septembra 1992. godine iz Sarajeva kao član ratnog Predsjedništva RBiH, Abdić je nastojao nahraniti megalomanski ego provincijalnog gaulajtera. U otvorenu izdaju bosanskohercegovačkih interesa i kolaboraciju sa
agresorima uz snažnu potporu formiranu zajedničkim izjavama i deklaracijama, Abdić će krenuti u jesen 1993. godine. Taj bratoubilački sukob koji po intenzitetu nije tendirao postati krvavim kakav će postati u svojoj drugoj etapi pa niko nije mogao ni očekivati formiranje logora i zatvora sunarodnika za sunarodnike.
Međutim vojni porazi, naročito u junu 1994. godine značajno će radikalizirati rukovodstvo Abdićeve paradržave koja je od ranije provodila kampanju denuncijacije, ponižavanja i šikaniranja porodica boraca Petog korpusa koje su ostale na teritoriji Velike Kladuše. Poraz Abdićevih paravojnih formacija iz 10. juna preludij je lova na crvene odnosno one koji su bili „kontraši“ ili „korpusaši“. Povod za hapšenje i odmazdu bila je dženaza poginulog Senada Bećirovića – Oskara, Kladuščanina koji je poginuo kao borac Armije R BiH.
Obzirom da je dženaza snimana video – kamerom svi sa snimka će sutradan 11. juna biti bez ikakvog
obrazloženja uhapšeni. Mujo Milak, predsjednik kluba SDA prisjeća se: „po mene su došli policajci te njihove policije rekavši mi da se obučem i obujem i da sam uhapšen. Ispred zgrade sam sa još nekoliko komšija hladnjačom odvezen do hala u Drmaljevu“.
Scenografski izgledalo je hapšenje kao rola nekog od filmova koji tematizraju sumrak civilizacije tridesetih
i četrdesetih godina 20. stoljeća. Odvedeni velikokladuški logoraši će pamtiti 11. jun 1994. godine kao početak pakla mučenja, prebijanja, ponižavanja i ubijanja samo zbog svog političkog opredjeljenja borbe za nezavisnu Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Sistem logora i zatvora APZB
Direktnom naredbom ratnog zločinca Abdića 11. juna formiran je logor Drmaljevo na periferiji grada odnosno u objektima „Agrokomerca“ namijenjenim farmu peradi. Uopšte, treba istaći da je cjelokupni vojno – politički napor Abdićeve paradržave bio oslonjen na infrastrukturu kompanije „Agrokomerc“. Između ostalog su prije logora Drmaljevo kao zatvori korištene privatne kuće pretvorene u zatvore od kojih su se izdvajali „Hebina kuća“ kao i objekti iza zgrade općinskog suda.
Objekti u Drmaljevu su bili zapravo goli beton uz nešto velikih ventilatora koje su pridošli logoraši morali očistiti kao i pokositi travu kako bi posada logora kasnije uspostavila mitraljesko gnijezdo. Samo prvog dana u logor Drmaljevo dopremljeno je preko 200 ljudi uz značajan udio žena i djece koji će imati zaseban dio. U prva tri dana osuđeni samo na vodu, obzirom da brojci od preko 400 logoraša niko nije ponudio bilo kakvu hranu. Zatvoreni u golim betonskim halama, logoraši su zajedno nuždili u istoj prostoriji da bi tek treći dan dobili poneku paletu i od istih napavili improvizirane krevete.
Iz logora će odrasli muškarci biti odvođeni na kopanje rovova uz torturu i mučenje od čega se izdvaja prisiljavanje logoraša da gledaju u Sunce kao i da prisiljeni leže na mravnjacima uz nezaobilazno uzvikivanje parola. Radne grupe formirane o logoraša će uz batine i razna ponižavanja od strane pripadnika vojne policije ali i vojnika paravojnih formacija biti nerijetko premlaćivani do smrti.
U samom logoru Drmaljevo situaciju će popraviti posjeta specijalnog izvjestitelja UN-a Tadeusza Mazowieckog koji će u izvještaju naglasiti da se radi o logoru za razliku od zvaničnog obrazloženja o sabirnom centru. Dodatno nepostojanje smještajnog kapaciteta prema potrebama broja logoraša, manjka svježeg zraka i brojnim drugim nepravilnostima.
Naravno za potrebe ove posjete logorašima je naređeno da se obriju i okupaju u obližnjoj rijeci kako bi se uslovi fingirali. Logor će zvanično biti raspušten 13. augusta, dok će logoraši biti zadržani sve do oslobađanja grada 21. augusta 1994. godine.
Pored logora Drmaljevo formiran je i logor Valionica koji se nalazio na istom dijelu periferije grada Velika Kladuša. Tamošnja tortura, mučenja i ubistva će biti značajno izraženiji tokom onog što lokalno stanovništvo naziva „Drugom autonomijom“, odnosno povratkom Abdićeve vojske uz pomoć SDB-a SR Jugoslavije u operaciji „Pauk“. Treba istaći da je ta Druga autonomija po silini i žestini bila značajno brutalnija od prve, pa su i represije nad stanovništvom koje nije izbjeglo postale sve rigidnije.
Međutim svim logorašima u najmračnijem sjećanju ostati će bivši objekat Dispanzera u Polju, odnosno objekat u kojem su vršena ispitivanja i nezabilježena premlaćivanja u kojima su učestvovali plaćenici iz Srbije. Između ostalog za potrebe zatvaranja i mučenja uređeni su i objekti „Agrokomerca“ odnosno peradarske hale u Dubravama, Dolovima, Brezicima i Nepekama. Zaključno sa periodom od 11. juna 1994. do 7. augusta 1995. godine, krohz logore i zatvore APZB proći će preko 6.500 logoraša od kojih značajan broj čine žene i djeca.
Pravna satisfakcija za žrtve je nikakva, a o moralnoj teško i govoriti imajući na umu pravni epilog suđenja komandantima jedinica koji se su isticale po torturi i mučenju. Veliki broj odgovornih uspio je pobjeći ruci pravde, dok je komandant logora Drmaljevo Ćazim Behrić osuđen na simboličnu kaznu. Cjelokupno rukovodstvo Autonomne pokrajine Zapadna Bosna odgovorno je obzirom da je postojanje ovakvog sistema logora i zatvora zahtjevao značajne logističke i materijalne napore. Sa aspekta žrtava, logoraša i porodica najveći njihov grijeh bila je odanost ideji Republike Bosne i Hercegovine kao i zakletva Armiji RBiH.
USK
Novogodišnje radosti: Vozić za djecu počeo s radom u Bihaću (VIDEO)
Poznati cazinski vozić, koji je proteklih godina postao omiljena atrakcija za djecu tokom novogodišnjih praznika, ove godine neće kružiti ulicama Cazina zbog zabrane kretanja. Ovakva odluka razočarala je mališane i njihove roditelje koji su se radovali vožnji kroz svjetlucave i ukrašene gradske ulice.
Međutim, vozić nije otišao u zaborav – umjesto toga, ove godine se preselio u Bihać. Vozić je već biti aktivan, pružajući najmlađima priliku da uživaju u vožnjama i prazničnoj atmosferi.
USK
Započela izgradnja novog kružnog toka u Bihaću
Na raskrižju ulica Žrtava srebreničkog genocida i Bosanskih šehida, prema Humcima i Kantonalnoj bolnici, započeli su radovi na izgradnji novog kružnog toka, koji će značajno doprinijeti boljoj regulaciji saobraćaja u ovom dijelu grada.
Investitor projekta je Grad Bihać, realiziran putem JU Zavod za prostorno uređenje Bihać, dok su sredstva osigurana zahvaljujući uspješnom apliciranju na javne pozive viših nivoa vlasti, uključujući vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Unsko-sanskog kantona.
Prije početka radova, okončana je dugotrajna procedura rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, kao i tenderski proces za odabir izvođača radova.
Kako su istakli investitori, izgradnja ovog kružnog toka predstavlja važan korak ka unapređenju sigurnosti i protočnosti saobraćaja, a njegov završetak donijet će značajne benefite svim učesnicima u prometu u Bihaću.
USK
Bihać uoči praznika izgleda predivno: Ukrasi, muzika, klizanje i brojni drugi sadrži
Posjetioci uživaju zimskom festivalu “Winter Park 2024”, a u sklopu istog večeras je na Gradskom trgu u Bihaću nastupao Zlatan Karić s bendom.
Ovaj događaj je privukao veliki broj posjetilaca, koji su osim u muzici, imali priliku uživati i u velikom izboru hrane i pića.
Također, i ljubitelji klizanja imaju priliku se okušati u tome, a naš reporter je zabilježio na klizištu uglavnom mlađu populaciju.
Treba naglasiti i da je grad lijepo ukrašen uoči blagdana, a sve je veći broj i dijaspore koja se vratila kako bi proslavili praznike.
Avaz
USK
Gradonačelnik Halitović o napadu vijećnika SDA: Nasrnuo je na mene, bacio mikrofon i uhvatio me za vrat
Nakon što je Raport izvijestio o jučerašnjem fizičkom napadu tokom sjednice Općinskog vijeća Bosanska Krupa na gradonačelnika tog grada Armina Halitovića (SDP) koji je ranije i potvrdio tu informaciju za naš portal, sada se Halitović oglasio i na svom Facebook profilu .
Inače, Halitović je veći peti mandat na čelu Bosanske Krupe, a SDA sa svojim kandidatom nije ni ove godine uspjela da na oktobarskim lokalnim izborima pobijedi SDP-ovog kandidata što je i ranije izazivalo frustracije u redovima SDA koji bi izgleda kada nisu uspjeli demokratskim putem, prvog čovjeka Bosanske Krupe sada mijenjali silom.
No, Halitović najavljuje da neće podleći ni pritiscima, ni slli, a njegovu objavu prenosimo u cijelosti.
“Nakon 16 godina rada na poslovima načelnika i gradonačelnika Bosanska Krupa i više od 200 sjednica općinskog/gradskog vijeća, na kojima je bilo puno rasprava, replika, ubjeđivanja, previranja, pa i teških rijeci jučer sam doživio da je vijećnik SDA Jasmin Hasanović u vrijeme dok sam izlagao materijale o napretku i razvoju grada Bosanska Krupa za govornicom Gradskog vijeca fizički nasrnuo na mene pri tome bacajući mikrofon i gurajući me, uhvatio za vrat s namjeron da me fizički ozlijedi.
U ova četiri mandata pa sad i u petom mandatu kroz Vijeće je prošlo oko 100 vijećnika i vijećnica. Sa mnogim od njih sam se nekada slagao a nekada nisam, s nekim se kroz cijeli mandat nisam slagao, ali nikad, baš nikad, nikome nije palo na pamet da se fizički obračunava u toku trajanja sjednice, do dotičnog Jasmina Hasanovića iz SDA.
Neki ljudi bi trebali shvatiti da je vrijeme nasilja iza nas, da se trebamo okrenuti budućnosti u nadi da naš grad učinimo boljim za život, pri tome koristeći snagu argumenata, a ne fizičku snagu i nasilje!!!
Bez obzira na sva dosadašnja zastrašivanja i prijetnje koje su ispoljavane prema meni i mojim saradnicima, pa sad i fizički napad, ja ću i dalje ostati dosljedan u vršenju svojih obaveza prema poslu i obaveza prema građanima grada Bosanska Krupa”, naveo je Armin Halitović, gradonačelnik Bosanske Krupe.
USK
Sjednica OV Bosanska Krupa jučer prekinuta zbog nasilja: Gradonačelnika Halitovića napao vijećnik SDA Jasmin Hasanović
Sjednicu Općinskog vijeća Bosanska Krupa, jučer je obilježio incident u kojem je fizički napadnut Armin Halitović (SDP), gradonačelnik Bosanske Krupe, saznaje Raport.
Na Halitovića je nasrnuo Jasmin Hasanović, vijećnik SDA u Općinskom vijeću Bosanska Krupa, tokom razmatranja Izvještaja o razvoju Grada u prošloj godini.
Kako saznaje Raport Hasanović je bio nezadovoljan i izrevoltiran izlaganjem gradonačelnika Halitovića, te ga je fizički napao, nakon čega je sjednica prekinuta, a o svemu je obaviještena policija.
Armin Halitović, gradonačelnik Bosanske Krupe potvrdio je za Raport da je fizički napadnut na sjednici Općinskog vijeća i da je o svemu obaviještena policija.
Halitović je kazao da će se o svemu detaljnije oglasiti saopćenjem za javnost.
USK
Bihać se mijenja: Infrastrukturne investicije za bolje sutra
Grad Bihać se posljednjih godina nameće kao primjer lokalne zajednice koja kroz velike infrastrukturne projekte mijenja svoj izgled i otvara vrata turističkom razvoju. Jedan od ključnih projekata u realizaciji je izgradnja pješačkih staza i mostova na rijeci Uni, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 500.000 KM.
Radi se o nastavku ambicioznog projekta nazvanog „Smaragdni put“, koji ima za cilj povezati sve otoke u centru Bihaća, uključujući Veliku otoku, Amerikančevu otoku i područje Higijenskog zavoda. Prema riječima direktorice JU Zavod za prostorno uređenje Bihać, Edine Osmanović, ova ideja stara je više od deset godina, a njenom realizacijom Bihać će dobiti potpuno novu dimenziju u turističkoj ponudi.
– Kroz povezivanje šetnica, parkova i tri drvena mosta, Bihać će postati jedinstvena destinacija na rijeci Uni, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u cijelom regionu. Već smo započeli izgradnju najdužeg mosta, dužine 48 metara, no radovi su trenutno privremeno obustavljeni zbog visokog vodostaja rijeke. Čim vremenske prilike to dozvole, nastavljamo s realizacijom. – istakla je Osmanović, prenosi Fena.
Osim što će povezati prirodne ljepote Bihaća, Smaragdni put je osmišljen kako bi unaprijedio turističku infrastrukturu i dodatno povećao interes posjetitelja za ovaj grad.
– Bihać ima potencijal da postane nezaobilazna turistička destinacija, a ovaj projekt je značajan korak ka ostvarenju tog cilja – izjavila je Osmanović.
Pored Smaragdnog puta, Grad Bihać planira nastavak ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Projekti poput izgradnje i rekonstrukcije cesta, kanalizacionih mreža i vodovoda obuhvatit će različite dijelove grada, uključujući Veliki i Mali Lug, krug bivšeg Kombiteksa i druge lokalitete.
Ova ulaganja, često sufinansirana višim nivoima vlasti, ciljaju na unapređenje svakodnevnog života građana. Poseban akcent stavljen je na modernizaciju saobraćajnica i rješavanje problema odvodnje oborinskih voda, što će smanjiti rizik od poplava i učiniti grad funkcionalnijim.
– Ulaganje u infrastrukturu nije samo gradnja, već i ulaganje u bolju budućnost naših građana. Bihać ima potencijal da postane grad primjer za cijelu regiju – zaključila je Osmanović.
Dok radovi napreduju, Bihać polako, ali sigurno, gradi mostove prema održivoj i prosperitetnoj budućnosti.
FENA
-
Smrtovniceprije 7 dana
Na ahiret preselio Lojić (Nijaz) Anel
-
BiHprije 5 dana
Skandalozna Zovko: “A to se događa u BiH s kršćanima, a kamoli u Siriji. Zato ne budimo naivni!”
-
Svijet / Zanimljivostiprije 7 dana
Snažne eksplozije u Siriji, Izraelci napali: “Najteži udar od 2012.”
-
Svijet / Zanimljivostiprije 7 dana
Izraelci ubili Khaleda Nabhana, djeda čiji je snimak u kojem žali za ubijenom unukom obišao svijet
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na ahiret preselio Smlatić (Hasan) Mehmed
-
Smrtovniceprije 4 dana
Na ahiret preselila Bajrić (rođ. Hadžalić) Fatima -Babica