Godinama je bračni par Izetbegović, Bakir i njegova hanuma Sebija, vedrio i oblačio po Bosni i Hercegovini, posebno po Sarajevu. Za sve su se pitali, od stranačkih odluka unutar Stranke demokratske akcije (SDA), do toga koga će liječiti na Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu.
Magazin
Ljubavna priča džetseterskog bošnjačkog para: Kako je Sebija postala dio porodice Izetbegović
Dobro, Bakir je ipak morao pitati i glavu kuće – Sebiju.
Isprosio snahu
No, džetseterskog para u Bošnjaka, nakon decenija vladavine, zasitili su se skoro svi. Izuzmimo one koji su imali i imaju koristi od njih u vidu kojekakvih pozicija, plaća, obećanja, dugovanja…
Jeste li se ikad zapitali kako su se Bakir Izetbegović i njegova gospođa Sebija (djevojačko prezime Građević), inače Crnogorka, upoznali i kako je postala dio porodice Izetbegović?
Novinar i publicista Nedžad Latić o tome je pisao u svojoj knjizi „Sarajevski armagedon“.
– Navodno je Bakir sreo Sebiju u šetnji na korzu, valjda negdje od Titove ulice do današnje Ferhadije, i upitao da li bi napustila svoju drugaricu i prošetala s njim. Sebija je pristala i od tada se više nisu razdvajali u životu. Svemu tome Bakir je dodao sekvencu kako je Alija isprosio snahu – navodi Latić.
Dalje piše kako je to bilo tako dirljivo i emotivno da su se žene rasplakale.
– Ali Bakirovi drugovi poznaju Bakira dok je pio u “Olomanki” ili “Liscu”. Navodno se bio zaljubio u jednu djevojku koja ga je prevarila sa sinom čuvenog komunističkog direktora. Tad je bio razočaran i depresivan. Priče iza sarajevskih kanata su najpouzdanije. Sarajevske hanume su toliko visprene u ogovaranju da im je UDBA mogla pozavidjeti. Vrlo lucidno su razabirale tračeve. Haman da nisu htjele svašta ni o svakome tračati. Samo provjerena ekskluziva se mogla pričati iza kanata. Trebalo je zaslužiti pa biti predmetom jordamli sarajevskih hanuma u tračevima uz kahvu na avliji iza specijalno zahereženih kanata. One su odvajkada znale i pamtile da zidovi imaju uši – napisao je Latić.
Naveo je i da je jedan od ekskluzivnih tračeva bila i ženidba Halidinog (majka Bakira Izetbegovića) sina jedinca s “nakom nepoznatom Crnogorkom”.
– Pošto je zbog UDBA-e, to su hanume odlično znale, nad familijom Izetbegović bila fama tajnovitosti, sve ih je šokirala vijest da je Halida dobila snahu i da uopće nije oduševljena njome. I istraga je krenula… Saznalo se da je Bakir upoznao Sebiju dok je bio na vojnom odsustvu i da je u to vrijeme bio sklon opijanju. Sumnjivo im je bilo da im je kum bio Srbin, pa su se čak izvlačile crne slutnje da je Bakira „ulovila“ neka opaka Crnogorka dok je bio na vojnom odsustvu – istakao je Latić u dijelu knjige „Sarajevski armagedon“.
Dramatičan izbor
Kaže i kako im uopće „nije bilo zanimljivo da se Sebijina sestra udala za sina drugog uglednog muslimana Atifa Purivatre, Mirsada zvanog Miro“.
– Jer Purivatra je svakako bio komunista i takva familija im je i bastala. Od svega je tačno jedno: Bakirov punac jeste bio major JNA iz okoline Podgorice i, na nagovor Atifa Purivatre i Šefkije Čekića, pristupio je Armiji RBiH. Mediji su po ovom pitanju bili relativno korektni prema Aliji. Koliko god bili opaki njegovi kritizeri, nisu mu puno čeprkali po ovoj intimi – piše u „Sarajevskom armagedonu“.
Osvrnuo se Latić i na neistinite navode da je Alija ljubovao s nekoliko žena koji su, nažalost, preneseni i u „The New York Timesu“.
– Moje problematiziranje Sebije kao osobe, na ovakav način, ima za cilj problematiziranje izvorišta bošnjačke političke moći. Bože, ako smo nekad lomili koplja oko neke odluke ili političkog poteza, te se sekirali pri pomisli šta će na to reći neki intelektualac i utjecajan čovjek, zar da se danas koplja bošnjačke politike lome oko toga koga „gotivi“ Seka, i s čijom se suprugom ona druži?! Zar to nije brutalna banalizacija Alije personalno i njegove ideje generalno?! Zar to ne zaslužuje svako moguće seciranje i istraživanje? Zar Bošnjaci nisu pred dramatičnim izborom: demokratija ili dinastija?! Ili je sve već gotovo?! Jer je tronom novog Pijemonta bošnjaštva ovladala Crnogorka Sebija Seka Građević!
Ko je ona, zapravo, i kako i kojim tajnim putevima je došla u porodicu Izetbegović – završava Latić odlomak iz knjige „Sarajevski armagedon“.
Kad se saznalo da je Halidina snaha još kćerka oficira JNA, sarajevske hanume su zanijemjele. Tako je njen nam, kojeg je Halida-hanuma nosila zbog toga što potječe od vrlo ugledne porodice Repovac, bio srozan.
Magazin
U Pakistanu živi narod svijetle puti, plave kose i očiju – potomci su velikog vojskovođe?
Duboko u udaljenim planinama Pakistana, narod Kalaš živi kao jedinstvena etnička grupa sa upečatljivim fizičkim karakteristikama. Mnogi članovi ovog drevnog plemena imaju svijetlu kožu, plavu kosu i plave oči, što ih razlikuje od susjednih populacija.
Lokalna tradicija sugeriše da su potomci jednog od najvećih stratega u historiji Aleksandra Velikog čiji su se vojnici naselili u regiji prije više stoljeća. Oni održavaju politeističku religiju i žive kulturne prakse koje se značajno razlikuju od islamskih običaja. Ova zajednica nastavlja čuvati svoj poseban identitet dok živi unutar udaljenih vrhova Hindukuša.
Ko su Kalaši?
Kalaši su jedinstvena autohtona etnička manjina koja govori dardski jezik, a broji otprilike 3.000 do 7.500 ljudi u pakistanskom okrugu Chitral. Naseljavajući doline Bumburet, Rumbur i Birir u Hindukuša, poznati su po svojoj izrazitoj animističkoj, politeističkoj kulturi i živopisnoj, šarenoj odjeći, što ih izdvaja od većinskog muslimanskog stanovništva.
Ključni aspekti naroda Kalaš:
Kultura i religija: Kalaši praktikuju drevnu religiju koja uključuje obožavanje predaka, duhove prirode i žrtve. Oni održavaju jedinstvenu, često pogrešno shvaćenu kulturu, koja uključuje fokus na koncepte “čistog” i “nečistog”.
Kulturne prakse: Kalaši imaju jedinstvenu i živopisnu kulturu u kojoj slave i obožavaju prirodu kroz pjesmu, ples i žrtve. Žene igraju značajnu ulogu i imaju visok status u svojoj zajednici.
Položaj: Kalaši se nalaze u okrugu Chitral u provinciji Khyber Pakhtunkhwa u Pakistanu, tačnije u tri doline: Bumburet, Rumbur i Birir.
Jedinstvene tradicije: Imaju snažnu tradiciju plesa i pjevanja tokom svojih festivala.
Porijeklo i vjerovanja: Iako popularni mit tvrdi da su potomci Aleksandra Velikog, oni su zapravo autohtona grupa i jedinstvena etnička grupa koja govori dardski jezik.
Napori za očuvanje: Dok su neki u zajednici izrazili zabrinutost za svoju kulturnu budućnost, drugi, posebno mlađa generacija, rade na očuvanju svojih tradicija.
Uloge žena: Žene u zajednici Kalaš često se vide kako učestvuju, a ponekad i vode, poljoprivredne aktivnosti i druge poduhvate zajednice.
Izolacija i zaštita: Geografska izolacija dolina Kalaš historijski je doprinijela očuvanju njihove jedinstvene kulture.
Ključni festivali i znamenitosti
Festivali: Kalaši slave nekoliko festivala, koji su karakterizirani i, sa svojim živim bojama, glavna su atrakcija za turiste.
Bishalini kuća: Bashali Dur (ili Bishalini kuća) je mjesto za, gdje žene borave tokom menstruacije i porođaja.
N1
Magazin
Prilikom sadnje krompira dodajte jedan prirodni sastojak, pomaže u odbijanju zlatice
Koloradska krompirova zlatica se pojavljuje u mnogim vrtovima svake godine i može ozbiljno oštetiti usjeve krompira. Postoji jednostavan prirodni trik s domaćim sastojkom koji pomaže u smanjenju njenog prisustva, ali je ključno početi s njom u proljeće, prilikom sadnje.
Svake sezone je ista priča: čim krompir proklija, pojavljuje se njihova najveća prijetnja. Krompirova zlatica iz Kolorada je toliko agresivna štetočina da može potpuno uništiti biljku ako se ne tretira na vrijeme. S obzirom na to da jedna ženka može položiti i do nekoliko hiljada jaja, jasno je da se ovaj insekt širi nevjerovatnom brzinom.
Iako se hemijska sredstva često koriste, sve više ljudi se odlučuje za prirodne metode zaštite biljaka. One su blaže za tlo, korisne insekte i okoliš, a uz pravilnu upotrebu mogu biti vrlo učinkovite u smanjenju pojave štetočina.
Ljuske luka kao prirodna zaštita
Jedno od najjednostavnijih rješenja krije se u kuhinji – u trulim ljuskama luka, prenosi N1 Slovenija. Umjesto da ih bacite, možete ih koristiti prilikom sadnje krompira. Njihov karakterističan miris djeluje kao odvraćanje za krompirovu zlaticu iz Kolorada, što joj otežava pronalazak biljke domaćina.
Prilikom sadnje krompira, možete dodati šaku suhih ljuski luka u svaku rupu za sadnju, direktno pored gomolja. Ovo stvara prirodnu “zaštitnu zonu” koja može smanjiti mogućnost napada u ranim fazama rasta.
Kako se kore postepeno raspadaju u zemljištu, one oslobađaju supstance jakog mirisa koje dodatno utiču na okolinu oko biljke. To može odvratiti pažnju i štetočinama u zemljištu i onima koje dolaze spolja tražeći mjesto za polaganje jaja.
Dodatne biljke i prirodni mirisi
Neke biljke, poput hrena, kamilice i graha, imaju sličan odvraćajući učinak, a mogu se saditi u blizini krompira. Bor se također često koristi u praksi, njegov miris je neugodan za štetočine. U vrtu stoga možete koristiti usitnjenu borovu koru ili pripremiti blagi rastvor borovih iglica za zalijevanje ili prskanje tla.
Plodored je takođe važan korak
Jedna od osnovnih preventivnih metoda protiv krompirove zlatice iz Kolorada je plodored. Ne preporučuje se sadnja krompira na istom mjestu najmanje četiri do pet godina. To prekida životni ciklus štetočine, jer se larve koje prezimljuju u tlu teže ponovo razvijaju u veće populacije.
Magazin
Haris Džinović o vjenčanju bivše supruge: Da nije mene, ništa ne bi bilo glamurozno od svega toga
Pjevač Haris Džinović za Telegraf.rs prokomentarisao je vjenčanje svoje bivše supruge Meline koja se jučer udala za britanskog biznismena Jeffreyja Paula Arnolda Daya.
U razgovoru za Telegraf.rs je kazao kako “nije ništa ispratio te da ga ništa od toga ne zanima”.
“Nemam ja nikakvih želja ni poruka vezanih za nju, ona jednostavno ne postoji za mene i to je kraj. Čista arija. Kao zrak… prema tome. Šta treba ja da komentarišem o nečemu što je ništa”, kazao je.
U nastavku je dodao da se okrenuo sinu Kanu: “Ne zanima me šta se piše, niti me zanimaju stvarni događaji za nju. To me ne interesuje, davno sam ja, kad smo se razišli, okrenuo svom životu, svom djetetu. Prema tome, šta ja imam sa tim? Može da se uda, da se ubije, šta god hoće… šta mene briga. Ma kakvi – taman posla – ja da razmišljam o nekoj prošlosti, ne pada mi na pamet”.
Kazao je da je posljednjih dana posvećen drugim stvarima i to muzičkim nastupima i tenisu.
Uz to je poručio: “Ja sam odavno otišao dalje. Kakvi razvodi, kakva vjenčanja. Da ja nisam Haris Džinović ništa ne bi bilo glamurozno od svega toga”.
Podsjetimo, Melina se jučer udala za britanskog biznismena, a formalna ceremonija vjenčanja je održana u Monaku. Nakon toga par je jahtom doplovio do Portofina gdje je u večernjim satima počelo i slavlje koje će trajati tri dana.
Magazin
VIDEO Bosanac prodao kuću u Njemačkoj i kupio pola rodnog sela: “Želim da opet oživi”
U malom selu Postinje pokraj Travnika, gdje su dječji smijeh i zvukovi seoskog života nekoć bili svakodnevica, danas se ponovno budi nada. Za to je zaslužan Pero Jurčević, čovjek koji je život izgradio u Njemačkoj, ali rodni kraj nikada nije zaboravio.
Jurčević je još kao dječak otišao u Njemačku, gdje su mu roditelji već radili. Ondje je odrastao, izgradio uspješan posao i imao veliku kuću u Augsburgu te siguran život. Ipak, srce ga je stalno vuklo natrag, mirisima djetinjstva, livadama po kojima je trčao i uspomenama na dane provedene s prijateljima.
Nakon rata Postinje je, kao i mnoga sela u Bosni i Hercegovini, gotovo opustjelo. Nekadašnji susjedi, raseljeni po svijetu, počeli su prodavati kuće i imanja. Tada je Pero donio životnu odluku: prodao je kuću u Njemačkoj i sav novac uložio u rodni kraj.
“Kupio sam ono što je nekoć bilo naše, kuće, livade, šume i njive. Gotovo pola sela danas je ponovno u jednim rukama, ali s ciljem da ono opet oživi”, priča Pero, pokazujući prostranstva na kojima je kao dječak čuvao krave.
Od Postinja želi stvoriti turističko odredište
Njegova vizija nije samo povratak, nego i stvaranje novog početka za cijeli kraj. Planira razviti seoski turizam i pretvoriti Postinje u prepoznatljivo odredište za sve koji žele mir, prirodu i odmor daleko od gradske vreve. Već do ljeta ove godine planira urediti 40 kreveta u moderno opremljenim apartmanima za domaće i strane goste.
“Ljudi danas traže upravo to, tišinu, prirodu i autentičnu priču. A mi to imamo”, ističe Pero. Ako sve bude teklo prema planu, i sam će se uskoro trajno vratiti u selo.
Planovi uključuju i pjenušac s imenom sela
U svojoj priči nije sam. Podršku mu pruža prijatelj i rođak Dragan Balta, koji još nekoliko godina radi u Švicarskoj, ali već sada sanja o povratku. Njegova ideja cijelom projektu daje dodatnu dimenziju.
“Ovdje bih proizvodio vrhunski pjenušac koji bi nosio ime sela, Postinje”, otkriva Dragan, uvjeren da ovaj kraj ima puno veći potencijal nego što se danas čini.
Dok oni planiraju budućnost, njihova djeca već sada rado dolaze u Postinje na odmor. Upravo u njima vide nastavak priče i nadu da će se i drugi, raseljeni diljem svijeta, jednog dana vratiti. Ako ne prije, onda barem u mirovin
Magazin
FOTO Melina Džinović se udala u Dior haljini od 8.000 eura, izgled upotpunila bisernim naušnicama
Modna dizajnerica Melina Džinović udala se u bijeloj Dior haljini koja je koštala 8.000 eura.
Naime, dizajnerica se nije udala u klasičnoj vjenčanici već u bijeloj, elegantnoj haljini s kragnom i kratkim rukavima. Iako na prvi pogled djeluje da je riječ o vjenčanici, to je ipak bila obična Dior haljina, koja ne pripada “bridal kolekciji”.
Iako sličan model haljine ovog brenda košta oko 4.500 eura, haljina koju je dizajnerica odabrala za vjenčanje rađena je specijalno po njenim mjerama i željama te je cijena ove kreacije dostigla 8.000 eura.
Svoj skupocjeni vjenčani look upotpunila je s Dior sandalama od 1.050 eura i bisernim naušnicama koje su koštale nešto manje od 1.000 eura.
Podsjećamo, Melina se danas udala za britanskog biznismena Jeffreyja Paula Arnolda Daya. Ceremonija je održana u Monaku. Par je stigao u općinu u luksuznom Bentley kabrioletu čija se cijena kreće od 80.000 do 250.000 eura.
Ceremoniji su, između ostalih, prisustvovali i Melinini roditelji Elma i Sulejman Galić, kao i kćerka Đina Džinović koja je zakasnila na vjenčanje. Proslava će trajati tri dana.
Magazin
Nakon nošenja očeve jakne dobila rak, ljekari joj dali samo 15 mjeseci života
Ženi koja je često nosila očevu radnu jaknu kao dijete dijagnostifikovan je pleuralni mezoteliom u dobi od 36 godina. Heather Von St. James, koja sada ima 57 godina, odrasla je u Minnesoti i nesvjesno je bila izložena azbestu u mladosti. Njen otac, Roland, radio je na gradilištima, a njegov kaput je često bio prekriven azbestnom prašinom.
Heather nije ni sumnjala da je sivo-bijela prašina na jakni opasna. Godinama kasnije, kada je imala 36 godina i bila trudna, počela da se osjeća loše, imala je ekstremni umor i groznicu. Rekla je da je bilo kao da joj je “kamion parkiran na grudima”, piše N1.
Nakon što se porodila carskim rezom, frizerka po zanimanju, otišla je kod ljekara koji ju je podvrgnuo CT skeniranju, otkrivajući tumor u blizini pluća.
U roku od dvije sedmice, doktori su joj dijagnostifikovali pleuralni mezoteliom, rijedak i agresivni rak povezan s izloženošću azbestu. Dali su joj 15 mjeseci života, prenio je Mirror.
Mezoteliom je “rijedak tip raka koji se može razviti u sluznici tjelesnih organa. Obično ga uzrokuje izloženost azbestu”, prema britanskoj nacionalnoj zdravstvenoj službi.
“Bila sam u nevjerici“, rekla je Heather. “Samo sam pomislila ‘Kako se ovo može dešavati? Nije bilo sumnje da ću umrijeti. Pitala sam se, šta da uradim da ovo pobijedim?“
“Vrtjelo mi se u glavi i nisam mogla disati. Počela sam imati napad panike u toj sobi dok su mi objašnjavali šta je mezoteliom. Počela sam plakati i morala sam napustiti sobu”, pričala je.
Godine 2006. podvrgnuta je složenoj operaciji koja je uključivala uklanjanje lijevog plućnog krila, rebra, pleure (sluzokože koja oblaže pluća), dijela dijafragme i sluznice srca.
Nakon operacije, četiri runde kemoterapije i 30 sesija radioterapije, Heather je sada bez raka.
Njen otac je umro 2014. godine od raka bubrega, za koji ljekari vjeruju da je možda povezan s izloženošću azbestu.
Iako je preživjela, život s jednim plućnim krilom i dalje joj uzrokuje svakodnevne izazove, jer lako ostaje bez daha, ne može trčati i bori se s podizanjem teških tereta.
“Nekad ljudi kažu da bi sve trebalo biti super kada se preživi rak”, rekla je dodavši da postoji mnogo fizičkih stvari koje se dešavaju nakon operacija.
“Lako se zadišem i lako se umorim. Imam smrznuto rame i ne mogu pravilno otvoriti lijevu ruku. Doktori rijetko viđaju pacijente koji žive ovoliko dugo nakon mezotelioma. Kažu da je u mom slučaju rijetkost biti ovdje 20 godina”, kaže Heather Von St. James.
Dvadeset godina kasnije, još uvijek je živa. Kaže da njen slučaj daje ljudima nadu da se rak može preživjeti i da nas lijekovi mogu izliječiti.
Cazinprije 1 dan
Cazin domaćin 6. Međunarodnog mini rukometnog turnira „Cepelin kup 2026“
Cazinprije 4 dana
Najgori vid kamate je napad na čast muslimana
BiHprije 5 dana
Dario Ristić u Ukrajini pogađao ukrajinske tenkove, Sud BiH ga pustio, a sada u Modriči dronovima snima svadbe
USKprije 5 dana
Pokrenut postupak protiv tužiteljice koja je optužila imama iz Bihaća za izjavu o RS-u kao “genocidnoj tvorevini”
BiHprije 5 dana
