Connect with us

Sukob u Ukrajini

Majka ruskog vojnika poginulog u Ukrajini: Da mi nismo prvi počeli, oni bi

Published

on

RUSKI agresorski rat protiv Ukrajine počeo je 24. veljače. Vladimir Putin ga opisuje kao “specijalnu vojnu operaciju u Donbasu”. U tom ratu ginu i ruski vojnici. Oni, kao i članovi njihovih obitelji, očigledno često do posljednjeg trenutka nisu znali kamo će biti poslani, piše Deutsche Welle.

Od početka rata, prije nešto više od mjesec dana, rusko ministarstvo obrane je samo dva puta izvijestilo javnost o broju žrtava. Prema tim informacijama, zaključno s 25. ožujka, u Ukrajini je ubijen 1351 ruski vojnik.

U stvarnosti bi se ta brojka pak mogla kretati između 7000 i 15000, piše Washington Post, pozivajući se na podatke dobivene od visokog dužnosnika NATO-a. Ruski list Komsomolskaja pravda 20. ožujka je, pozivajući se na ministarstvo obrane, objavio da je u Ukrajini poginuo 9861 vojnik. No već sutradan je sadržaj s tim podacima uklonjen uz obrazloženje da se radilo o hakerskom napadu.

Izgubila je sina u ratu, ali i dalje opravdava rusku agresiju

Ruski ugovorni vojnik Jevgenij s činom starijeg vodnika poginuo je u blizini Kijeva tijekom prvih dana rata. Ovaj 26-godišnjak nikada ranije nije sudjelovao u borbenim djelovanjima. Prije rata služio je u Nacionalnoj gardi koja je razbijala prosvjede u Moskvi. Kasnije je radio kao kinolog, odnosno stručnjak za pse.

Do siječnja ove godine njegova majka Natalija (pravo ime promijenjeno), kako kaže, nije se uopće zanimala za događanja u Ukrajini. Iako je sada izgubila sina, ona – kao i ruske vlasti i državni mediji – opravdava rusku invaziju na Ukrajinu. Međutim, Natalija smatra da je ovo pravi rat, a ne “specijalna operacija”.

DW je odlučio intervju s njom objaviti kao svjedočenje majke koja je izgubila sina u ratu koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine.

Protagonistica intervjua daje izjave o uzrocima rata koje su u suprotnosti s trenutnim stanjem. No DW ih je odlučio ostaviti u tekstu. Njene izjave su jasan dokaz dugogodišnjeg djelovanja ruske državne propagande.

Na pitanje kako se osjeća Natalija odgovara da joj je izuzetno teško i da ju strašno boli, ali i kaže: “Što ja tu mogu, nitko mi neće vratiti sina.”

Kako je Jevgenij postao ugovorni vojnik?

Odmah nakon okončanja školskih ispita 2014. otišao je u vojsku. Bio je pripadnik specijalne jedinice vojne obavještajne službe GRU. Kasnije je prebačen u drugu specijalnu jedinicu u drugom gradu. Još tada mu je nuđen ugovor. Nekako sam ga uspjela razuvjeriti jer je to ipak značilo odlazak na zadatke u kriznim područjima.

On je potom uzalud pokušavao dobiti posao u istražnom zatvoru. Zatim se prijavio za posao u policiji i radio je u službi osiguranja. Ali nije mu se svidio taj posao i zato je odlučio potpisati taj ugovor. Saznao je da će ‘kupci’ doći iz Moskve i obavljati novačenje u obližnjem mjestu. Odmah je primljen i ostala nam je samo jedna večer za opraštanje. Jevgenij je služio u Nacionalnoj gardi. To mu se jako svidjelo i postao je vodnik svoje grupe. Razbijao je demonstracije u Moskvi. Također je bio raspoređen u Kalinjingradu na tri mjeseca jer su tamo bili planirani prosvjedi.

Onda je rekao da je umoran od toga i 2017. je prešao u Kinološki centar Nacionalne garde i dobio je sina. Svoju suprugu poznaje iz vremena kada je radio u službi osiguranja.

Kako je počela njegova priča s Ukrajinom?

Bilo je to krajem siječnja, oko 25./26. Sin me nazvao i rekao da ih šalju u Smolensk (grad na zapadu Rusije, oko 79 kilometara od granice s Bjelorusijom, prim. a.) na vojne vježbe s Bjelorusijom. Pitala sam: “Lažeš li mi? Kakvi manevri?” Istraživala sam na internetu i zaista sam vidjela da postoje te vojne vježbe s Bjelorusijom, ali i da su završene. Nastavila sam s pretragom i htjela sam saznati gdje imamo ratno stanje. Mislila sam na Kazahstan. Nisam ni razmišljala o Ukrajini. Tek sutradan mi je palo na pamet da se u Ukrajini događaju nemiri.

Vi ste znali da vaš sin neće biti raspoređen na vojne vježbe?

Da. Rekla sam Jevgeniju da nisam glupa i da mislim da neće ići u Smolensk. Tražila sam da se fotografira na željezničkoj postaji u Smolensku. On se na to nasmijao. Istraživala sam dalje i postalo mi je jasno da ide u Ukrajinu. Bilo mi je jasno da se tamo nešto konkretno događa.

Naravno da sam ga htjela razuvjeriti. Rekla sam da se možda neće vratiti. Odgovorio je: “Što to pričaš?” Uopće nije bio svjestan kamo ga šalju. Ili im je toliko bio ispran mozak da su mislili da idu na manevre, ili je pak znao, ali nije mogao pretpostaviti da će doći do takvog krvoprolića. Vjerojatno to nitko nije pomislio, pa ni sam Putin. Nešto je krenulo po zlu.

Kada su ga vratili mrtvog, pitala sam se zašto nisam otišla u Moskvu da ga razuvjerim. Možda njemu nije bilo sve jasno, ali meni je. Mnogo me volio i mogla sam ga odvratiti pravim argumentima. Ali kada god bi nešto naumio, išao je do kraja. On nikada ne bi odbio naredbu. Na kraju, otišao je kao dio specijalne jedinice. Jevgenij je jedini bio raspoređen iz svoje jedinice jer je nedostajao samo jedan kinolog.

Jeste li poslije toga ostali u kontaktu?

Otišao je 13. veljače. U šali sam ga pitala sviđa li mu se Smolensk i što dobivaju za jelo. Smijao se i rekao mi je da je sve u redu. Nakon toga smo kontaktirali još tri puta, ali kraće od minute. Rekao je da je živ i zdrav. I uvijek je govorio da želi nazvati suprugu.

Posljednji put se javio 24. veljače ujutro, kada je sve počelo. Preko prijateljevog WhatsAppa je napisao: “Mama, rat je počeo.” Rekla sam: “Sine, vidim to na televiziji.” Rekao je: “Zamisli, čitava četa naših momaka je ubijena na granici.” Pitala sam: “Gdje?” “Na granici, mama”, rekao je. Pitala sam, htijući znati: “Gdje si?” “U Smolensku sam, mama”, bio je njegov odgovor.

Mislim da je i on bio tu negdje jer je s granice mogao doletjeti samo do te zračne luke (Hostomel kod Kijeva, prim. aut.). Tamo se navodno spustilo 200 “Spartanaca”, kako su ih zvali. Oni su bili topovsko meso. Ne znam zašto je ovo tako loše isplanirano. Mislim da su zauzeli aerodrom i onda su na njih pucali.

Rekla sam: “Sine moj, izdrži.” Odgovorio je: “Pa, ćao, mama. Nemam više vremena. Reci mojoj supruzi da je sve u redu.” Od tada do 8. ožujka ništa nismo čuli o njemu.

Kako ste proveli ta dva tjedna bez kontakta s njim?

Uvijek sam nosila mobitel sa sobom. Mislila sam da će se možda kod civila domoći nekog telefona. Danima sam gledala TV i pretraživala po internetu. Nadala sam se da ću bar negdje vidjeti njegovo lice. Svaki dan sam išla u crkvu, palila svijeću i molila se za njega. Ali on je prije toga poginuo. Nisam mislila da je već mrtav.

Već 24. veljače Jevgenij je bio u Hostomelu. On nije poginuo 27. veljače, kako navodi smrtovnica, već mnogo ranije, vjerojatno te večeri ili u noći s 24. na 25. veljače

Zašto mislite da je tako?

Pročitala sam na internetu da su naši vojnici 24. veljače zauzeli Hostomel, nakon čega su svi naši dečki poslani tamo. Tada su se našli pod paljbom iz Kijeva. Naši dečki su bili opkoljeni i nitko im nije pritekao u pomoć. Cijeli dan su bili granatirani i bombardirani. Treba si zamisliti da je aerodrom otvoreno polje.

Već 25. veljače naši vojnici su ponovo zauzeli Hostomel, a 26. veljače je pronađen Jevgenij. Dobro je da je bio označen. Bio je u specijalnoj jedinici i nije prvi put da su ti dečki bili na sličnom zadatku. Očigledno da je njihova specifičnost to što prije borbe na trbuhu ispisuju broj jedinice i svoja imena. Tako je i on mogao biti brzo identificiran.

No, mene su obavijestili tek 8. ožujka. Oko 13:30 su nazvali iz njegove jedinice i rekli da je moj sin pao u borbi blizu Rostova (Rostov na Donu – grad na jugu Rusije, oko 60 kilometara od ukrajinske granice, prim. a.). Tada sam skoro izgubila razum.

Rekli su: “Imamo loše vijesti za vas.” Vrisnula sam, shvativši što se dogodilo. “Vaš sin je poginuo u bici kod Rostova 26. veljače.” Ne znam zašto je tako prijavljeno. Možda zato što je Jevgenij bio u mrtvačnici u Rostovu i tamo nisu imali točne informacije.

Jeste li tijekom posljednjih godina razgovarali s Jevgenijem o Ukrajini?

Da budem iskrena, nisam. Tek kada sam vidjela nešto na TV-u, bilo mi je žao što se to događa u Donbasu. Tek krajem siječnja sam se počela time baviti i otkrivati kamo ide moj sin i što se tamo zapravo događa.

Razumijete li zbog čega je počeo ovaj rat?

Mislim, da mi nismo prvi bombardirali Ukrajince, onda bi oni bombardirali nas. Vjerojatno je moralo doći do bombardiranja. Nije bilo drugog izbora. Ali nešto je pošlo po zlu što nitko nije očekivao. Sada, kada je već toliko vojnika poginulo, ne može se stati. Mora se nastaviti sve do pobjede.

 Za što se Jevgenij borio?

Moj sin se borio za nas, za Rusiju i Ruse. Zato da mi sada možemo telefonirati, piti i jesti. Nije on tamo poginuo uzalud, nego za nas, da živimo dugo i sretno, da ne bude ratova, da po nama ne padaju bombe.

U Rusiji je ovaj sukob zabranjeno nazivati ratom. Vidite li ga vi kao rat ili kao “specijalnu operaciju”?

Ne, ja ga ne vidim kao “specijalnu operaciju”. Ovo je pravi rat. Shvaćam da se on ne smije nazvati tako, ali to je rat. To je krvoproliće.

 

Sukob u Ukrajini

U Ukrajini poginuo poznati srbijanski plaćenik i komandant četničkog pokreta Bratislav Živković

Published

on

By

Bratislav Živković, kontroverzni komandant Četničkog pokreta iz Srbije, poginuo je u Ukrajini tokom kontraofanzivnih borbi u Kurskoj oblasti. Prema prvim nezvaničnim informacijama, Živković je stradao u noći 2. januara, dok je učestvovao u sukobima u Kurskoj oblasti.

Vijest o njegovoj smrti pojavila se na ruskim Telegram grupama, gdje su njegovi saborci izrazili tugu zbog gubitka. Jedna od objava navodi:

“U toku noći, 2. januara, u teškim bitkama za oslobođenje Kurske oblasti poginuo je kao heroj naš prijatelj i brat, komandir jurišnog voda, Bratislav Živković”.

Živković je godinama bio poznat po svojim aktivnostima u stranim ratnim sukobima, naročito u Ukrajini, gdje se borio na strani proruskih separatista. Njegovo učešće u ovim sukobima započelo je 2014. godine, kada je kao vođa grupe srpskih dobrovoljaca otišao na Krim, tokom ruske aneksije tog ukrajinskog poluostrva.

Sam je tvrdio da je sudjelovao u borbama za Lugansk i Donjeck, dva ključna grada u istočnoj Ukrajini, koja su postala žarišta sukoba između ukrajinskih snaga i proruskih separatista. Prema vlastitim tvrdnjama, nosilac je medalje ruskog Ministarstva odbrane za “povratak Krima”, iako ove tvrdnje nisu nezavisno potvrđene.

Živković s četnicima u Ukrajini

Živković je bio u središtu brojnih kontroverzi i u Srbiji. Godine 2018. uhapšen je zbog sumnje da je organizovao učešće srpskih državljana u stranim ratnim sukobima, nudeći im mjesečnu naknadu od 200 eura. Prema informacijama, sredstva za angažman dolazila su iz budžeta samoproglašene Luganske Narodne Republike, a ne direktno iz Rusije, kako se spekulisalo.

Zabranjen ulazak u NATO zemlje

Zbog svojih aktivnosti, Živković je 2017. godine označen kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti Rumunije. Zabranjen mu je ulazak u tu zemlju na 15 godina, nakon što je uhvaćen kako fotografiše vojne radare na obali Crnog mora i pokušava prenijeti njihove GPS koordinate. Zabrana je kasnije proširena i na druge NATO zemlje.

Nakon toga, Živković se preselio u Bugarsku, a potom u Rusiju, gdje je nastavio svoju povezanost s proruskim vojnim i političkim strukturama.

Pored direktnog učešća u ratnim sukobima, Živković je bio povezan s međunarodnim ekstremno desničarskim organizacijama, poput grupe “Unité Continentale”. Ovu organizaciju su 2018. godine ukrajinske vlasti označile kao ekstremistički pokret koji pruža podršku proruskim snagama u Donbasu.

Generalno tužilaštvo Ukrajine istraživalo je Živkovića zajedno sa još pet srpskih državljana zbog napada na ukrajinske snage u oblastima Donjecka i Luganska.

Živković je 2023. godine bio prisutan u publici tokom govora ruskog predsjednika Vladimira Putina što su zabilježile i kamere ruskih državnih agencija.

Klix

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

VIDEO Bukte sukobi među srbijanskim plaćenicima na ukrajinskom ratištu, u fokusu komandant Četničkog pokreta

Published

on

By

Sukobi među srpskim plaćenicima koji se bore na strani Rusije protiv Ukrajine postaju sve učestaliji. O ovim tenzijama u svom novom videosnimku govori Dejan Berić, poznat po posredovanju u dolasku srbijanskih dobrovoljaca na ukrajinsko ratište.

Berića je, prema njegovim riječima iznesenim u snimku objavljenom na njegovom YouTube kanalu, tužio Bratislav Živković, komandant takozvanog Četničkog pokreta – srpske paravojne formacije.

Živković, koji je ranije bio povezan s ekstremno desničarskom organizacijom Unité Continentale, učestvovao je 2014. i 2015. godine u sukobima na strani proruskih separatista u ukrajinskim pokrajinama Donjeck i Lugansk, prenosi Blic.

Optužbe i prijetnje

Dejan Berić, srpski plaćenik koji ratuje za Rusiju protiv Ukrajine, optužuje Bratislava Živkovića za kontinuirane provokacije i prijetnje. Berić, koji se od prezaduženog zanatlije transformirao u snajperistu, a zatim u “ratnog reportera” i osnivača firme u Rusiji, tvrdi da ga Živković provocira s ciljem da ga isprovocira na fizički obračun.

“Bratislav Živković me tuži za uvredu časti i dostojanstva. Kada je krenuo na sud, snimio je video ispred suda i rekao da će me inteligentno ‘razvaliti’. On konstantno provocira, pokušava da me isprovocira da ga udarim, ali mu to naravno ne uspijeva. Nakon što je sudija izašla, obećao je da će me ubiti, samo čeka da sudski proces završi. Ko to može da uradi? To može samo čovjek koji je siguran da će, iako ga ovdje ne žele, u Srbiji biti siguran”, izjavio je Berić u videosnimku koji je podijelio prije nekoliko dana.

Također je dodao da nije vidio nikoga ko je uspio da “očisti svoju historiju” na internetu poput Bratislava Živkovića.

“Za tako nešto nije potrebna pamet, već mnogo novca. Treba platiti za takve stvari. I kad se to završi, pa čak i ako dobije na sudu, ja ću ga i dalje zezati koliko god mogu, jer ljudi poput njega to zaslužuju”, najavio je Berić.

Ko je Bratislav Živković?

Bratislav Živković poznat je kao kontroverzna ličnost koja se bavi ilegalnim aktivnostima učešća u stranim sukobima, čime krši zakone Srbije. Godine 2018. uhapšen je zbog sumnje da je organizirao učešće Srba u oružanim sukobima u Ukrajini, nudeći im mjesečnu naknadu od 200 eura. Ipak, tužilaštvo je 2019. obustavilo istragu protiv njega.

Živković, koji navodno posjeduje srpsko i rusko državljanstvo, tvrdio je da sredstva za angažman “srbijanskih dobrovoljaca” nisu dolazila iz Rusije, već iz budžeta samoproglašene Luganske Narodne Republike.

Živković sa četnicima na Krimu

Prema pisanju medija iz 2017. godine, Bratislavu Živkoviću je zbog špijunaže i prijetnji po nacionalnu sigurnost zabranjen ulazak u Rumuniju, a potom i u druge NATO zemlje na period od 15 godina. Nakon toga, preselio se u Bugarsku, a zatim u Rusiju.

Živković je također pod istragom Generalnog tužilaštva Ukrajine zbog svoje uloge u napadima na ukrajinske snage u Donjecku i Lugansku. Prema dostupnim podacima, Ukrajina istražuje učešće šest državljana Srbije u sukobima na strani proruskih snaga.

Dejan Berić, koji se 2014. godine priključio proruskih separatistima u istočnoj Ukrajini, danas sebe predstavlja kao ratnog reportera. Na svom YouTube kanalu objavljuje sadržaje koje opisuje kao izvještaje s ratišta, a koji su u velikoj mjeri proruska propaganda.

“Juče sam gledao Skota Ritera, bivšeg američkog obavještajca, koji je najavio veliki miting u Americi. Cilj mitinga je da pokaže kako obični Amerikanci nisu spremni za nuklearni rat s Rusijom”, izjavio je Berić.

Dejan Berić

Dodao je: “Narodna diplomatija je i ovo što ja radim. Rat će se završiti, a pamtiće se šta je koja država uradila – dobro ili loše. Naš je zadatak da radimo za buduću Srbiju i njene odnose”.

Ko je Dejan Berić?

Dejan Berić je od zanatlije iz malog sela Putinci u Srbiji postao snajperista na ratištu u Ukrajini, a kasnije “ratni reporter”. Prema podacima, dvije zanatske radnje u njegovom i vlasništvu njegove porodice ugašene su zbog finansijskih problema, piše Klix.

Godine 2018. osnovao je firmu u Rusiji, pod nazivom “Deki orka”, koja se bavi internet trgovinom, ali posluje s gubicima.

Berić je na frontu u Ukrajini od 2014. do 2017. djelovao kao snajperista. Nakon više povreda, povukao se s prve linije, ali je ostao aktivan u posredovanju dolaska srbijanskih dobrovoljaca na ukrajinsko ratište. Na svom Telegram nalogu objavljuje snimke s fronta, čiju autentičnost nije moguće potvrditi.

On je sedam puta nagrađivan od strane Ruske Federacije za svoje aktivnosti u istočnoj Ukrajini. Ruski mediji su ga prikazivali kao “srbijanskog snajperistu koji pomaže djeci Donbasa”.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Lavrov o Orešniku: Spremni smo na sve, kriva je pretpostavka da Rusija nema crvenih linija

Published

on

By

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da se upotrebom balističkog hipsersoničnog projektila Orešnik u ratu u Ukrajini nastojalo natjerati Zapad da shvati da je Moskva spremna upotrijebiti sva sredstva kako bi se osigurala od nanošenja “strateškog poraza”.

U intervjuu Tuckeru Carlsonu, voditelju bliskom Donaldu Trumpu, emitiranom sinoć na X-u, Lavrov je rekao: “Poruka je da vi, mislim na SAD i saveznike SAD, koji također isporučuju ovo oružje dugog dometa režimu u Kijevu — oni moraju shvatiti da ćemo biti spremni upotrijebiti sva sredstva da im ne dopustimo uspjeh u onome što nazivaju strateškim porazom Rusije”.

 

Lavrov je također rekao da je “vrlo ozbiljna greška” za bilo koga na Zapadu pretpostaviti da Rusija nema crvenih linija ili da se one “stalno pomiču”.

Podsjetimo, prije dvije sedmice Rusija je ispalila svoju novu hipersoničnu raketu Orešnik na ukrajinski grad Dnjepar u velikoj eskalaciji rata koji traje gotovo tri godine. Ruski predsjednik Vladimir Putin od tada prijeti da će upotrijebiti oružje protiv Kijeva kao odgovor na ukrajinske udare na teritoriju Rusije.

“Nadamo se da je signal poslan Orešnikom shvaćen ozbiljno”

“Šaljemo signale i nadamo se da je posljednji, prije nekoliko sedmica, signal s novim sistemom naoružanja koji se zove Orešnik… shvaćen ozbiljno”, rekao je Lavrov.

Iako je inzistirao da Rusija ne želi eskalirati situaciju i želi “izbjeći svaki nesporazum” s Washingtonom i njegovim partnerima, Lavrov je upozorio da ćemo “poslati dodatne poruke ako ne donesu potrebne zaključke”.

Putin je rekao da projektil Orešnik leti 10 puta brže od zvuka i da ga protuzračna odbrana ne može presresti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nazvao je napad “posljednjim napadom ruskog ludila” i apelirao na slanje sistema protuzračne odbrane kako bi se odgovorilo na novu prijetnju.

Carlson intervjuirao Putina, nije ga pritisnuo o važnim temama

Carlson, jedan od medijski eksponiranijih pristaša novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa, intervjuirao je ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvi u februaru. Bio je to prvi Putinov intervju s nekim američkim novinarom ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Komentatori američkih medija uvelike su kritizirali Carlsonovo postupanje s Putinovim intervjuom, rekavši da je Carlson dopustio čelniku Kremlja da kontrolira razgovor i nije ga uspio pritisnuti u vezi s važnim temama kao što su optužbe za ratne zločine u Ukrajini.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Ruski patrijarh Kiril o nuklearnom oružju: Kršćani se ne boje smaka svijeta

Published

on

By

PATRIJARH Ruske pravoslavne crkve Kiril rekao je da nema potrebe raspirivati ​​strah oko nuklearnog oružja jer se kršćani ne boje smaka svijeta.

Na plenarnoj sjednici 26. Svjetskog ruskog narodnog sabora patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril I. komentirao je potencijalnu upotrebu nuklearnog oružja.

“Raspirivanje straha oko mogućih apokaliptičnih scenarija, pretjerani alarmizam i špekulacije o nuklearnom pitanju nisu korisni s duhovne točke gledišta. Neprijatelj čovječanstva pokušava posijati tjeskobu u srca ljudi jer lakše je manipulirati osobom lišenom duhovnog svijeta… Ne treba se igrati sa svim tim jer kršćani se ne boje takozvanog kraja svijeta. Čekamo Isusa, koji će doći u velikoj slavi, uništiti zlo i suditi svim narodima”, poručio je Kiril.

No, dodao je da to ne znači da trebamo sjediti skrštenih ruku.

Zahvalio ruskim znanstvenicima na razvoju oružja

“Naprotiv, naša zemaljska misija je da budemo vojnici Gospodnji, da se odupremo zlu i branimo visoke moralne ideale. To je cilj u Rusiji”, rekao je.

Kiril je zahvalio ruskim znanstvenicima na razvoju, kako ga je nazvao, “nevjerojatnog oružja”. Iako je vrhovni vjerski poglavar, moskovski patrijarh često komentira političke procese u zemlji uz podršku politike Vladimira Putina.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Lavrov direktno zaprijetio Zapadu: Napadnete li Rusiju nećete se sakriti ni preko Atlantika

Published

on

By

Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, upozorio je NATO da će Rusija odgovoriti na svaku agresivnu akciju Alijanse odgovarajućim mjerama.

“Naši protivnici ne bi trebali biti u zabludi. U slučaju agresivnih postupaka NATO-a ili njegovih članica protiv naše zemlje, poduzet ćemo adekvatne mjere u skladu sa suverenim pravom Rusije na samoodbranu, koristeći sve dostupne mjere za osiguranje naše sigurnosti, kao što je predviđeno Poveljem UN-a. Nikome neće biti omogućeno da se sakrije preko Atlantskog okeana ili Lamanša,” izjavio je Lavrov u intervjuu za Sputnjik.

Lavrov je istakao da Moskva ne može ignorisati činjenicu da NATO otvoreno pokazuje neprijateljski stav prema Rusiji. Podsjetio je da Alijansa Rusiju označava kao “najznačajniju i najdirektniju prijetnju sigurnosti”, dok njeni lideri neprestano izjavljuju da bi Rusija mogla napasti neku od članica NATO-a u narednim godinama.

Pritom je upozorio da se militarizacija Evrope ubrzava, a NATO snage tokom vježbi uvježbavaju ofanzivne operacije protiv Rusije. “Ukoliko Kijev počne koristiti zapadno oružje dugog dometa za napade na duboko rusku teritoriju, to će značiti da ne samo Ukrajina, već i zemlje NATO-a već otvoreno ratuju protiv Rusije, više ne skrivajući prisustvo ‘plaćenika’, ‘dobrovoljaca’, instruktora i drugih osoba ‘pod lažnim zastavama’,” naglasio je Lavrov.

Lavrov je također naglasio da je antiruska politika SAD-a zasnovana na unutrašnjem konsenzusu. “Antiruska i rusofobna orijentacija američke politike ima dvopartijsku podršku. Ukrajina se smatra ključnim elementom hibridnog rata protiv Rusije,” komentarisao je Lavrov, osvrćući se na budućnost odnosa dviju zemalja u kontekstu američkih predsjedničkih izbora.

Na kraju, Lavrov je izjavio da je Rusija spremna za ravnopravan dijalog sa SAD-om, ali pod jednim uvjetom. “Naš stav, kako ga je formulirao predsjednik Putin, jasan je. Spremni smo na ravnopravan dijalog ukoliko američka strana pokaže ozbiljne namjere da pregovara pošteno, uz priznavanje ruskih nacionalnih interesa i principa reciprociteta,” zaključio je ruski ministar vanjskih poslova, naglasivši važnost diplomatskih kontakata između dvije nuklearne sile.

Klix

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Srbin poginuo u Ukrajini: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla!”

Published

on

By

STRAHINJA Bjelica (30), Beograđanin koji se u Ukrajini dobrovoljno borio na strani ruskih snaga, poginuo je nedavno na ratištu, piše Blic. Mladić je rodbini često slao fotografije i snimke s ratišta. “Došli smo braniti Kosovo, ali u Ukrajini”, rekao je Strahinja na jednoj od snimki.

“Vidi bande. Idemo, radimo. Ljudi ne žele sjediti kući u miru, oni žele ići u rat”, govori 30-godišnjak u nastavku videa dok snima trojicu muškaraca u vojnoj opremi kako hodaju ispred njega.

Na drugoj snimci Beograđanin govori: “Braćo moja, kakva sam ja beba u kacigi. Kad odem tamo, kad me snajperist nacilja u glavu, napravit ću takvu facu i bit će mu žao pucati. Samo će me ozlijediti u nogu.”

Otac poginulog Srbina: Ponosan sam na tebe, sine, dao si život u borbi protiv sotone

Poslije Strahinjine smrti, njegova obitelj je objavila fotografije koje im je slao te na kojima pozira s ostalim vojnicima. Na društvenim mrežama se oglasio njegov otac Gavrilo.

“Neka ti je laka zemlja ratniče moj, neka te anđeli čuvaju kada nismo znali mi. Voli te tata”, napisao je otac u objavi na Fejsu gdje je podijelio Strahinjinu sliku.

Osim toga, njegov otac je ostavio komentar ispod jedne objave na TikToku: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla. Kao što si mi i rekao da će mi biti ponos što ćeš da se boriš protiv fašista za slobodu i krst časni. Voli te otac!” napisao je.

U Srbiji je kazneno djelo sudjelovanje u ratu u stranoj državi

U Beogradu je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na njoj se govorilo i o sudjelovanju građana Srbije u ratu.

Vlast je tada rekla da će svi građani koji se ne pridržavaju zakona biti sankcionirani, a od 2014. je sudjelovanje u ratu u stranoj državi u Srbiji kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina.

Preko 300 građana Srbije otišlo se boriti na strani Rusa, prema podacima Veleposlanstva Ukrajine iz prosinca 2018.

 

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije