Connect with us

BiH

Mediji iz Hrvatske: Otkrivaju se nove rupe u biografiji moćne Sebije Izetbegović

Published

on

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ostaje pri dosadašnjoj izjavi kako je uvidom u evidenciju studenata poslijediplomskog studija “Ultrasaund in clinical medicine” u akademskoj godini 1992./1993. u prvu godinu upisana Sebija Izetbegović, dr. med. piše Slobodna Dalmacija.

U dosjeu imenovane, međutim, ne postoji dokumentacija na osnovi koje bismo mogli potvrditi vjerodostojnost podataka navedenih u indeksu imenovane – kratka je izjava koju su u utorak dostavili sa zagrebačkoga Medicinskog fakulteta, nakon što je prošli tjedan Senat Univerziteta u Sarajevu (UNSA) usvojio zaključak prema kojemu će se u idućih mjesec dana na Medicinskom fakultetu u Sarajevu formirati ad hoc komisija koja će još jednom pregledati “kompletnu dokumentaciju profesorice Sebije Izetbegović i sve što je vezano za vrijeme postdiplomskog studija na medicini”, a “službena informacija treba se dostaviti Univerzitetu u idućih 30 dana”.

UPISALA JE, ALI…
Iako šturi u izjavi, zagrebački je Medicinski fakultet zapravo potvrdio ono što su ponavljali proteklih mjeseci kada je od njih zatraženo očitovanje o kratkotrajnoj epizodi njihove tadašnje studentice poslijediplomskog studija, a danas moćne bosanskohercegovačke liječnice prof. dr. Sebije Izetbegović, generalne direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), profesorice na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, supruge lidera SDA Bakira Izetbegovića i odnedavno zastupnice te stranke u Skupštini Kantona Sarajevo.

Ukratko, kako je u više navrata proteklih mjeseci ponovljeno s tog fakulteta: tačno je da je Sebija Izetbegović 2. ožujka 1993. godine upisala navedeni poslijediplomski studij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, međutim, u njenom dosjeu na fakultetu ne postoji niti jedan dokument da je ondje položila bilo koji ispit i završila poslijediplomski studij. Dakle, osim upisnog lista s fotografijom, u dosjeu nema ni ovjerenih prijavnica, ni zapisnika o ispitima, ni indeksa, triju uporišta na temelju kojih se na visokim učilištima u Hrvatskoj obično može dokazati vjerodostojnost položenih ispita, te joj fakultet nije mogao, niti može danas, bez toga izdati uvjerenje o položenim ispitima.

Sa zagrebačkoga Medicinskog fakulteta nisu željeli davati nikakva daljnja objašnjenja ni informacije samim tim što je, kako doznaje SD, Ministarstvo pravde BiH o ovom predmetu zatražilo međunarodnu pravnu pomoć našeg Ministarstva pravosuđa te su daljnje pravne radnje (istrage) po tom pitanju u tijeku.

Kontroverzije oko akademske karijere, odnosno studija i akademskog napredovanja moćne BiH ginekologinje Sebije Izetbegović, koju u susjednoj zemlji zbog njezina iznimnog utjecaja nazivaju “sultanijom”, podsjetimo, intenzivno tresu BiH posljednjih više od godinu dana, piše SD. Spornom karikom u lancu njenog akademskog napredovanja, čini se, upravo je poslijediplomski studij na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, kao početak stjecanja magisterija koji je kasnije završila na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.

KURJAKOVA IZJAVA
Podsjetimo, nejasnoće oko školovanja i akademskog napredovanja Sebije Izetbegović “eksplodirale” su lani kada je poznati zagrebački liječnik dr. Asim Kurjak najprije izjavio kako nikada nije bio mentor Sebije Izetbegović, no ubrzo nakon toga se ispravio kako pritom nije mislio na Sarajevo gdje joj jest bio mentor na doktoratu, nego je “govorio o doktoratu i postdiplomskom studiju, ali u Zagrebu”. Prema rekonstrukciji akademskog puta prof. dr. Sebije Izetbegović, kao i onoga što je sama izjavljivala tamošnjim medijima, ona je poslijediplomski studij upisala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 2. ožujka 1993. godine, “pohađala je ondje nastavu i položila 12 ispita”, a potom studij nastavila na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. To je bilo moguće jer je, kako je sama izjavila u ožujku ove godine za portal Faktor.ba, “nostrificirala ocjene iz zagrebačkog indeksa” na Medicinskom fakultetu u Sarajevu te je nakon nastavka studija ondje magistrirala, a njezin mentor bio je pokojni dr. Srećko Šimić, dok joj je na doktoratu mentor bio dr. Asim Kurjak.

Međutim, u međuvremenu je, primjerice, Dnevni avaz objavio presliku njezina zagrebačkog indeksa, a među ostalim spornim detaljima, problematizirali su podatak iz njega prema kojemu je Sebija Izetbegović poslijediplomski studij na Medicinskom fakultetu u Zagrebu upisala 2. ožujka 1993. godine, a već nakon 17 dana (?!) položila je prvi ispit, dakle, prije okončanja semestra i odslušanih predavanja. U kopiji indeksa vide se upisana imena kolegija i profesora te navodno nekoliko položenih ispita s ocjenama koje su navodno potpisali ti profesori, ali nema pečatirane potvrde niti o jednom završenom semestru, a kamoli studiju u Zagrebu, piše SD.

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo (KUIP) također je već istraživala postdiplomski studij prof. dr. Sebije Izetbegović na Medicini u Zagrebu, a u ožujku ove godine naše je Ministarstvo znanosti i obrazovanja dobilo očitovanje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu identično onome s početka teksta.

Sebija Izetbegović tada se u medijima branila kako nikada nije tvrdila da je u Zagrebu završila poslijediplomski studij ni dobila diplomu, a za dokumentaciju koja nedostaje rekla je:

– Srećom je moj originalni indeks predan Medicinskom fakultetu u Sarajevu gdje sam nastavila i magistrirala. Nije obveza studenta da čuva prijave i dosje, to nije ni fizički moguće. Čuvanje dokumentacije, u koju spada i dosje studenta je obveza fakulteta u Zagrebu, tj. ustanove čiji sam student postdiplomskog studija bila – izjavila je za Faktor.ba u ožujku ove godine.

Koliko je poznato, barem na hrvatskim visokim učilištima, student kojemu je odobren prijelaz s jednog fakulteta na drugi mora s prethodnog fakulteta dobiti ispisnicu, a uz ostale dokumente, uz obrazloženu zamolbu za prijelaz, student je dužan priložiti i potvrdu o položenim ispitima i postignutoj prosječnoj ocjeni.

Zagrebački Medicinski fakultet tu potvrdu nije mogao ni izdati kad ne raspolaže nikakvom dokumentacijom da je ona te ispite ondje položila. Dnevni avaz, uz ostalo, ovih je dana pisao kako raspolažu nalazima tamošnje prosvjetne inspekcije kako je od Medicinskog fakulteta Sarajevo Tužilaštvu KS predočen dokument kojim se Sebiji Izetbegović priznaje ekvivalencija ranije stečenih prava, to jest položeni ispiti na postdiplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Međutim, radi se tek o dva lista papira na kojima je ručno napisano/pobrojeno deset ispita s ocjenama iz ovjerene kopije indeksa, piše Dnevni avaz. Nema ni podatka koji je položeni ispit na Medicinskom fakultetu u Zagrebu (prema indeksu) ekvivalent kojem ispitu prema nastavnom planu i programu Medicinskog fakulteta u Sarajevu.

EKVIVALENTI ISPITIMA

Na tu su “ekvivalenciju” posumnjali i na prošlotjednoj sjednici Senata Univerziteta u Sarajevu gdje su zatražili formiranje nove komisije koja će provjeriti kompletnu dokumentaciju Sebije Izetbegović. Naime, podsjetimo, rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj pojasnio je kako u dokumentaciji kojom raspolaže Univerzitet postoje određeni nedostaci “koji nisu jednostavni za ignorirati”, a prof. dr. Izetbegović dobit će priliku izjasniti se i dati svoje objašnjenje. Rektor je kazao i kako je “Izetbegović uredno izabrana u akademska zvanja, ali da su uočeni neki nedostaci”.

– Mi u jednom paketu dokumenata koji su sastavili Medicinski fakultet i KCUS nemamo uvjerenje o položenim ispitima u Zagrebu. Nema da je izvršena ekvivalencija. Profesorica Izetbegović možda to ima kod sebe, ali ne želi dati. To su temeljni dokumenti na osnovi kojih je nastavljen postdiplomski studij – rekao je, prema pisanju Dnevnog avaza, rektor Škrijelj, a mediji iz BiH pišu i kako je najavio da će se “ako se uoče nedostaci, oduzeti diploma gospođi Izetbegović”.

Iz redova dr. Izetbegović pojavili su se, pak, optužbe da je dio dokumentacije –​ otuđen.

Kako bilo, u cijelom ovom komplotu sumnji i istraga ostaje pitanje – hoće li manjak “zagrebačke” dokumentacije na kraju stajati Sebiju Izetbegović akademske karijere, navodi se u tekstu Slobodne Dalmacije.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije