BiH

Milanović odlikuje Tutinu Poskok bojnu koja je učestvovala u zločinima nad Bošnjacima Jablanice!

Published

prije 1 godina

9. Augusta 2023.

Bella

Krajem prošle sedmice potvrđena je informacija da bi predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović trebao 15. augusta ove godine posjetiti Široki Brijeg.

Prema nezvaničnim informacijama, Milanović bi na svečanoj akademiji na jugu naše zemlje trebao i odlikovati Poskok bojnu Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

“Udruga prvih dragovoljaca prve dragovoljačke postrojbe Poskok bojne HVO-a pozvala je predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića na svečanu akademiju koja se održava 15. kolovoza u Širokom Brijegu”, potvrdio je to za portal Bild.ba glasnogovornik Ureda predsjednika RH Nikola Jelić.

Pod Tutinom zastavom

Ova informacija objavljena je bez reakcija u našoj javnosti, iako je ovo po svemu sudeći još jedna kontroverzna epizoda predsjednika susjedne Hrvatske.

Nakon što je 2020. godine optuženiku za ratne zločine nad bošnjačkim civilima Zlatanu Miji Jeliću uručio odlikovanje za Specijalnu policiju MUP-a tzv. hrvatske republike Herceg-Bosna (HRHB), a godinu kasnije odao priznanje Vojnoj policiji HVO-a, čijom upravom je rukovodio osuđeni Valentin Ćorić, kao i Postrojbi za posebne namjene “Ludvig Pavlović”, predsjednik Hrvatske potrudio se da ne ostavi nikakvu dilemu u pogledu svojeg odnosa prema ratnim zločincima.

Naime, on će ovog ljeta odlikovati još jednu jedinicu koja se dovodi u vezu s ratnim zločinima nad Bošnjacima tokom „udruženog zločinačkog poduhvata“ i „međunarodnog oružanog sukoba“ s učešćem upravo susjedne Republike Hrvatske.

Iako je, navodno, 1992. godine, na početku agresije na Bosnu i Hercegovinu, učestvovala u oslobodilačkim akcijama u Mostaru, Poskok bojna (mostarski borci sve su ih odreda zvali „tutići“) spominje se u haškim presudama i iskazima svjedoka u procesima ratnim zločincima Mladenu Naletiliću Tuti i Vinku Martinoviću Šteli (pravosnažno osuđeni na ukupno 38 godina zatvora), kao i kasnije u predmetu Jadranko Prlić i ostali. Podsjetimo, vojno i političko vodstvo tzv. Herceg-Bosne presuđeno je na 111 godina robije.

Tako se, konkretno, u presudi Prliću i ostalima iz maja 2013. navodi:

„U opštini Jablanica bilo je i drugih jedinica HVO-a, konkretno Kažnjenička bojna (KB), Bojna “Poskok”, ATG “Baja Kraljević” i jedinica “Posušje” (ili “Posuške”), koje su sve u aprilu 1993. bile pod zapovjedništvom Tute (Mladena Naletilića). Na tom području bili su i vojnici HVO-a koje je kao pojačanje poslala OZ Sjeverozapadna Hercegovina ili pak lično Milivoj Petković, kao što su Pukovnija “Bruno Bušić” ili Postrojba za posebne namjene “Ludvig Pavlović”“.

Postrojba za posebne namjene “Ludvig Pavlović” je ona koju je Milanović ranije odlikovao.

Tužioci su dokazivali da je Naletilić bio „sveukupni zapovjednik na terenu“ snaga HVO-a u napadu na Soviće i Doljane koji je započeo 17. aprila 1993.

Konkretno, u izvještaju jednog pripadnika 3. bojne HVO “Mijat Tomić” koji se citira u presudi Tuti i Šteli iz 2003. opisuje se položaj sveukupnog zapovjedništva Naletilića u operaciji Sovići/Doljani.

„Cijelom operacijom je zapovijedao gosp. Tuta, a na ovom prostoru (Risovac, Sovići i Doljani) boravili i borili se vojnici i sa strane kao npr. Kažnjenička bojna, Poskok bojna, Grđani, Posuške minobacačlije i ostali“, navodi se u presudi.

Dakle, iako je manje eksponirana u javnosti, tu je svoju ulogu nedvosmisleno imala i bojna koju će – prema najavama – Milanović odlikovati narednih dana.

Potčini se ili umri

Prema istraživanju historičara, dr. Amira Klike, u prvoj polovini aprila, HVO je izdao ultimatum jedinicama Armiji RBiH i MUP-a RBiH u Jablanici „da mu se potčine ili napuste općinu“.

Iz pravca Falanovog brda 15. aprila napao je snage Armiju RBiH u Ostrošcu i Glodnici, selima istočno od Jablanice, prema Konjicu. Tutine spomenute jedinice došle su da zaposjednu Slatinu, Soviće i Doljane, sela zapadno od Jablanice, prema Prozoru, što su i učinile bez značajnijeg otpora 17. aprila. U rejonu tih sela predala su se 94 pripadnika ARBiH, piše Kliko.

Prema presudi u drugom poznatijem slučaju, slučaju „Prlić i ostali“, niz dokaza ukazuje na to da su u napadima na sela Sovići i Doljani u aprilu 1993. i u hapšenjima koja su potom uslijedila pored Tutinih, odnosno jedinica HVO-a, učestvovali i vojnici regularne Hrvatske vojske (HV), čiji je Milanović danas vrhovni komandant.

„Vijeće takođe primjećuje da dokazi pokazuju učestvovanje bivših pripadnika HOS-a i pripadnika Vojne policije, koji su bili uključeni u brigade HVO-a na području opštine. Prema izvještaju Blaža Azinovića iz 3. bojne “Mijat Tomić” od 7. maja 1993., on sam je bio zapovjednik zadužen za napad i hapšenja u Doljanima“, ističe se, te zaključuje:

„Taj isti izvještaj, kao i drugi dokazi uvršteni u spis, takođe ukazuje na Tutinu zapovjednu ulogu i na učestvovanje vojnika HVO-a pod Tutinim zapovjedništvom, konkretno “Poskok” bojne, KB-a i jedinica “Posuške” i “Grdani” u napadima na Soviće i Doljane i u hapšenjima koja su izvršena u tim selima“.

Imali su listu imena

To znači da će predsjednik Hrvatske Zoran Milanović svjesno odlikovati jedinicu koja je, prema dokazima iz Haga, bila pod komandom osuđenog ratnog zločinca Mladena Naletilića Tute, koji je preminuo u decembru 2021., te učestvovala u zločinima koji će potom biti izvršeni.

Šta se, zapravo, dešavalo tokom“zaboravljenog zločina“ u Sovićima i Doljanima aprila 1993. godine.

U presudi Prliću i ostalima precizira se kako iz dokaza proizlazi da su 20. ili 21. aprila 1993. Ismeta Čilića, Salema Škampu, Hasana Radoša i Ekrema Tašića, četvoricu Muslimana, pripadnika 44. brigade Armije BiH, koji su bili zatočeni u školi u Sovićima od 17. aprila 1993., u blizini Škole u Sovićima ubili vojnici HVO-a, čiji identitet je Vijeću nepoznat.

„O okolnostima pogibije te četvorice Muslimana govorila su dva svjedoka. Tako su prema riječima Nihada Kovača, 20. ili 21. aprila 1993. u Školu u Sovićima došla dva vojnika HVO-a koje svjedok nije poznavao; oni su imali kod sebe listu s imenima, prozvali su zatočenike Salema Škampu, Hasana Radoša, Ekrema Tašića i Ismeta Čilića i naredili im da izađu iz škole. Pet minuta kasnije, Nihad Kovač je čuo četiri pucnja. Svjedok D je pak čuo rafalnu paljbu, a kad je išao u WC iza škole, vidio je na zemlji krv i prepoznao leševe Ekrema Tašića, Hasana Radoša, Ismeta Čilića i Salema Škampe koji su ležali na leđima. Četiri vojnika HVO-a, od kojih je svjedok D poznavao dvojicu jer su bili stražari u školi, a jedan od njih je imao nadimak Velja, nalazili su se pokraj leševa i bili su naoružani“, navele su haške sudije.

S obzirom na dokaze uvrštene u spis, Vijeće Haškog tribunala je u vezi s navodima o kriminalnim događajima u Školi u Sovićima zaključilo da su pripadnici HVO-a u periodu od 17. aprila do 5. maja 1993. držali u zatočeništvu muškarce – među kojima su bili i pripadnici ABiH – žene, djecu i starije osobe, Muslimane; da su uslovi zatočenja bili izuzetno teški; da su vojnici HVO-a, među kojima su bili i vojnici Kažnjeničke boje-KB-a, neke zatočenike, između ostalih i žene, tokom njihovog zatočenja tukli i zlostavljali; da su pripadnici HVO-a ubili četiri spomenuta zatočena vojnika Muslimana, pripadnika; i da su neki zatočenici, među kojima su bili i jedna maloljetnik od 13 godina i jedan pripadnik ABiH, bili prisiljeni da obavljaju radove, između ostalog “inžinjerijske” radove, na položajima HVO-a.

Historičar Kliko dalje navodi da su kamioni kasnije poznatih mesara i političara „odvozili opljačkanu stoku u Široki Brijeg“ iz ovog kraja.

Predstojnik Ureda obrane HVO općine Jablanica Marko Rozić 23. aprila 1993. godine iz Doljana je poslao „Izvješće“ Odjelu odbrane HZ HB – na ruke Slobodana Božića u kojem je o napadu na Doljane i Soviće napisao ovo:

„Nakon oružanih sukoba u naseljenim mjestima Doljani i Sovići izvršeno je saslušanje i privođenje svih pripadnika Armije te skupljanje civila na nekoliko mjesta. Ukupno imamo 422 žena i djece te 25 vojnih obaveznika. Takođe 94 vojna obveznika otpremljena su za Ljubuški. Do sada je pokopano 7 vojnih obveznika koji su poginuli, a pripadaju Armiji RBiH Sovići. Nakon prestanka sukoba na ovim terenima zapaljene su sve muslimanske kuće te srušene dvije džamije po zapovijedi visokih zapovjednika.“

Prema svjedočenju Mustafe Šampe, čiji brat Salem je ubijen u ovom zločini, kasnije su još petorica zarobljenih mještana Sovića ubijeni u logoru „Heliodrom“ (onom istom u kojem Vlada Hrvatske danas gradi Muzej HVO-a) ili u „živom štitu“ u Mostaru.

To su: Ismet (Mustafe) Čilić, Salem Kladušak, Šefik Tašić, Mustafa Čilić i Rasim Lulić.

U svemu ovme je, kako smo vidjeli, učestvovala i jedinica koju će 15. augusta odlikovati aktuelni predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.

Mučenja u Duhanskoj stanici

Prema presudi Tuti i Šteli, Duhanska stanica u centru Širokog Brijega bila je pod zapovjedništvom KB-a (Kažnjeničke bojne) jer se u njoj nalazio stožer te jedinice, te da su „tamo imali pristup samo pripadnici KB-a i bojne Poskok“. Više svjedoka je u ovom procesu potvrdilo da se Poskok bojna nalazila u Duhanskoj stanici, gdje su kasnije držani zatočeni i mučeni Bošnjaci Mostara i Hercegovini.

Primjerice, svjedok CC je iz policijske stanice prebačen u Duhansku stanicu u Širokom Brijegu. Svjedok BB je u Duhanskoj stanici u Širokom Brijegu bio zatočen oko mjesec dana. Svjedok DD je iz Ljubuškog prebačen u Duhansku stanicu u Širokom Brijegu. Dok je tamo bio zatočen, svjedok CC je oko tri puta vidio Mladena Naletilića. Početkom augusta 1993. godine, Ivan Andabak (blizak Tutin saradnik) je došao u Duhansku stanicu s dvojicom muškaraca koji su se zvali Bim i Mario.

Svjedoke CC i BB su ispitivali o navodnom tunelu iz zgrade “Vranice” i sefu u štabu ABiH. Nakon svakog postavljenog pitanja, Bim i Mario bi ih udarali pesnicama i nogama te po njima gazili. Svjedoku BB su prijetili pištoljem koji Svjedoku BB su prijetili pištoljem koji To je trajalo oko 10 minuta. Ivan Andabak nije fizički sudjelovao u premlaćivanju, već je izdavao naređenja i gledao. Svjedok DD je potvrdio da su svjedoke BB i CC izdvojili od ostalih zatvorenika, ispitivali ih i tukli. Iako nije vidio premlaćivanje, čuo je udarce i jauke, budući da je soba u kojoj su ih ispitivali bila odmah pored njegove, navodi se u presudi Tuti i Šteli.

Radiosarajevo.ba

Povezane teme:Cazin Hrvatska vojska HVO Zoran Milanović

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

prije 1 sedmica

13. Novembra 2024.

Bella

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka, što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH, koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

Osvrnuo se i na dopune Zakona porezna na dohodak, kojim s omogućava izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

– I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA

Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

prije 1 sedmica

13. Novembra 2024.

Bella

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

U četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

U petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

U subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

prije 1 sedmica

13. Novembra 2024.

Bella

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.