Svijet / Zanimljivosti
Milanović prijeti vetom koji nema: “Ni na koji način ne može zaustaviti ničiji ulazak u NATO”
Po ocjeni Željka Antunović, bivše ministrica odbrane Hrvatske, kod Milanovića se ovdje radi o populističkom podilaženju bh. Hrvatima, što on želi prikazati kao borbu za interese Hrvatske i bh. Hrvata, ali na taj način njihovi se problemi ne mogu riješiti
Protivljenje predsjednika Zorana Milanovića prijemu Finske u NATO, sve dok se ne izmijeni izborni zakon u Bosni i Hercegovini, kulminiralo je u utorak 3. maja njegovom najavom da će lično uložiti veto na takvu odluku, međutim, kažu sagovornici Radija Slobodna Europa (RSE), to su prazne riječi.
Milanović je u više navrata posljednjih dana pozvao Hrvatski sabor da ne glasa za članstvo Finske i Švedske u NATO-u, kada one to službeno zatraže. U utorak 3. maja je je pak kazao kako će “kao đavao grešnu dušu progoniti svakog zastupnika koji bude bio za”.
“Milanović ni na koji način ne može zaustaviti ulazak Finske i Švedske u NATO, ako to one budu htjele, jer se za sada radi samo o najavama”, kaže Željka Antunović, bivša ministrica odbrane u vladi lijevog centra 2000-2003.
“U tom slučaju oni će ući bez obzira na to što će predsjednik Republike Hrvatske govoriti. To su prazne riječi. On na to ne može utjecati. Ne može postaviti nikakav svoj veto. Ratifikacija se donosi u Hrvatskom saboru, a na nivou NATO saveza odlučuje se o tome na nivou Vlade, odnosno ambasadora”, pojašnjava Antunović.
Po njenoj ocjeni, kod Milanovića se ovdje radi o populističkom podilaženju bh. Hrvatima, što on želi prikazati kao borbu za interese Hrvatske i bh. Hrvata, ali na taj način njihovi se problemi ne mogu riješiti.
“U stvarnosti efekti takvog njegovog potpuno nediplomatskog, nekontroliranog, nedogovorenog ponašanja su suprotni! Oni sigurno nanose ozbiljnu štetu i Hrvatskoj i Hrvatima u BiH”, upozorava naša sugovornica.
Ona iznosi ocjenu da je sve to neobično, jer je Milanović europski orijentiran, u Bruxellesu je završio europske studije, a u mandatu vlade Ivice Račana, od 2000. do 2003. obnašao je dužnost koordinatora za ulazak Hrvatske u NATO.
“Ovo danas je potpuno kontradiktorno svemu onome što je u životu radio i što je u životu zagovarao. Prema tome, jedino što mogu zaključiti je da se radi o njegovim sitnim politikantskim osobnim interesima koji su vezani uz njegovu buduću kandidaturu za još jedan mandat”, zaključuje bivša ministrica odbrane.
Posljedice po Hrvate u BiH
Za bivšu ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić, koja također ne vidi kako bi Milanović mogao vetom blokirati proces, prijedlog izbornog zakona za BiH za koji se Milanović tako zalaže je loš i štetan, iako je Milanović kazao kako se ovdje ne radi o “obijesnoj želji”, već o hrvatskom interesu.
“To baš nije hrvatski interes i baš nije interes Hrvata u BiH, jer obuhvaća manjinu Hrvata u BiH i jer je takva politika prema Hrvatima u BiH kroz desetljeća između ostaloga doprinijela i tome da su od 750.000 došli sada na 250.000 Hrvata u BiH, kao što kažu franjevački izvori iz Bosne i Hercegovine. Dakle, ako treba dokazati da je jedna politika bila loša prema BiH i Hrvatima u BiH, mislim da je to sada dokazano”, naglasila je Vesna Pusić u izjavi novinarima.
Upravo suprotno, vitalni interes Hrvatske je europsko i NATO zajedništvo, jer je Hrvatska mala zemlja u problematičnom ne-NATO susjedstvu, poručila je.
“Dakle, nama je u apsolutnom interesu solidarnost drugih članica NATO-a s nama i držanje tog famoznog članka 5 NATO-ve povelje koji kaže da je napad na jednu članicu NATO-a napad na sve članice. Drugim riječima, ako naša sigurnost bilo kako dođe u pitanje, imamo iza sebe jedno ozbiljno društvo koje nas može i spremno nas je braniti. To nama treba, to je hrvatski vitalni interes. U ovom trenutku mislim da se toga trebamo čvrsto držati i da je, s obzirom na potpuno promijenjenu sigurnosnu situaciju u Europi, za ukupnu europsku sigurnost logično da Švedska i Finska uđu u NATO”, zaključuje bivša ministrica vanjskih poslova.
Od parlamentarnih stranaka za sada je samo kleropopulistički opozicioni Most izričito najavio da neće glasati za prijem Finske i Švedske u NATO, dok jedan od lidera opozicione Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Arsen Bauk “vjeruje” da njegova stranka također neće glasati za.
Vladajuća većina jednoglasno će glasati za, najavio je ministar vanskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Za takvu odluku dovoljna je obična natpolovična većina svih zastupnika, koju HDZ s partnerima ima.
Nakon invazije Rusije na Ukrajinu, koja je započela 24. februara, neke i do tada neutralne zemlje počele su se zanimati za ulazak u NATO.
Finska i Švedska su najavile kako su spremne odreći se svog neutralnog statusa i zatražiti prijem u članstvo NATO-a. Obje graniče sa Rusijom, Finska cijelom svojom istočnom granicom, a Švedska malim dijelom granice na krajnjem sjeveru Skandinavskog poluotoka.
Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako?
Piše: Kristina Bačkonja, dipl. psiholog
U svojoj praksi često se srećem s vrlo sličnim pitanjima i problemima roditelja. Jedno od njih, koje se opetovano ponavlja jest kako da njihova djeca – koja su sada već dovoljno odrasla – počnu konačno preuzimati odgovornost za kućne poslove i postanu samostalnija.
Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako? – prenosi ordinacija.vecernji.hr
Iako bi bilo idealno da dolaskom kod stručnjaka možemo dobiti recept nakon čije primjene stvari funkcioniraju bez problema, to je gotovo nemoguće. Taj “kako“ ne stane u jedan savjet i jednu pilulu koju je dovoljno jednom popiti da bi došlo do promjene. Taj “kako“ se gradi godinama, puno prije nego do problema uopće dođe.
Ako ste ikada pokušali promijeniti neku svoju naviku koja egzistira već godinama, sigurno ste primjetili da to baš i nije jednostavno. Ako već godinama imamo običaj popiti kafu prije doručka, trebat će nam neko vrijeme da se naviknemo na promjenu u kojoj ćemo prvo doručkovati a tek potom popiti kafu. Nije nemoguće, no isto tako je i prilično nerealno za očekivati da ćemo nakon prvog puta odmah usvojiti novi obrazac.
Navike se usvajaju od najranije dobi
Iz navike radimo puno stvari: zaključavamo vrata po izlasku iz stana, palimo svjetla na automobilu, zatvaramo vodu kada operemo ruke… Ali isto tako navika je i spremiti tanjir za sobom, oprati posuđe, složiti krevet, brinuti o svojim obavezama. Navika koja se usvaja od najranije dobi.
Kako to da onda nemaju svi 15-godišnjaci te navike? Odgovor na to pitanje imaju roditelji koji tih 15 godina sve čine umjesto djece.
Mogu razumjeti roditelje koji su sami imali teško djetinjstvo i stroge roditelje i koji su željeli svoju djecu osloboditi obaveza, dopustiti im da uživaju kako oni nikada nisu mogli. Mogu razumjeti roditelje u procesu rastave braka ili samohrane roditelje koji pokušavaju djetetu smanjiti stres i pritom čine sve kako bi ono bilo sretno. Međutim, ako dijete godinama nije imalo obaveze, ako nikada nije moralo pospremiti krevet, oprati suđe ili posuditi knjigu za lektiru (neovisno o razlozima) zašto bi ono odjednom to htjelo (ili znalo) u starijoj dobi?
Sa sigurnošću mogu reći da se nijedno dijete neće samoinicijativno uhvatiti posla u starijoj dobi ako do tada nije steklo radne navike i ako su do tada roditelji sve radili za njega. Godine same po sebi ne znače ništa ako tokom njih nismo ništa naučili. Drugim riječima, same godine ne garantiraju da će 20-godišnjak znati oprati posuđe a 10-godišnjak neće. To ovisi o njegovom prijašnjem iskustvu i stavu roditelja.
Sjećam se posjeta prijateljici koja je sa svojom trogodišnjom kćerkicom spremala posuđe u mašinu za pranje suđa – ponos koji je u tom trenutku zasjao na malom licu ne može se ni opisati. Prijateljica mi je tada objasnila da se njezina kćerkica voli tako igrati s njom: kada je mama pospremala kuću, malena je imala svoju igračku metlu koju je vukla po podu; kada je mama slagala ormar i malena je s veseljem i ponosom pomagala. Je li dijete od tri godine pomelo pod? Nije. Je li to isto dijete dobro posložilo posuđe u stroj za pranje? Nije. Jesu li majice u ormaru bile dobro posložene? Nisu. No to nije ni bila poenta. Majčin cilj nije bio da njezino dijete odradi posao umjesto nje; cilj je bio da dijete kroz igru i druženje stiče radne navike koje ne možemo usaditi nabrzinu i odjednom. Za to je potreban dobar primjer nas odraslih i vrijeme.
Nikada nije kasno
Rekla bi da nikada nije prerano (a ni prekasno) da se bavimo djetetom i naučimo ga sve što želimo da usvoji. Dok će nam u mlađoj dobi biti jednostavnije (dijete će vjerojatno s guštom i ponosom učiti kako se slaže krevet i veseliti se malim ritualima čišćenja, kuhanja i slično), u starijoj dobi se stvari malo kompliciraju. Da bi privolili našeg adolescenta da se osamostali potrebno je osluškivati što je njemu važno, kakav je njegov tempo. Primjer, ako znamo da je naše dijete jako motivirano da se jednog dana odseli od nas, tada mu i obaveze kao što su kuhanje i pospremanje možemo prezentirati kao nešto u čemu će jednog dana uživati u vlastitom domu. Rečenica poput “Pa sigurno nećeš visiti kod mame na ručku svaki dan – to nije cool” itekako bi ga mogla nagnati da uzme stvari u svoje ruke. Naravno da se stvari neće promijeniti preko noći i da ih neće prihvatiti s oduševljenjem – no, ništa se ne usvaja preko noći.
Na kraju bih voljela reći svim roditeljima da ne vjerujem u greške – samo u povratne informacije koje dobivamo od okoline. Neka svoju djecu i godine do kojih su došli iskoriste kao povratnu informaciju koja će im dati odgovor na pitanje kako (ne) dalje.
akos.ba
Top pet navika za neurološki napredak. Ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristie vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.
Napade sam počela dobivati u dobi od 5. godina. One napade kakve ste gledali u filmovima: padanje na tlo, tresenje kao da vas struja udara, kolutanje očima… Ovakvi napadi danas se nazivaju toničko-klonički napadi, a kad sam bila mala te napade su nazivali “grand mal” što znači “big bad” – veliki belaj.
Možda su promijenili ime iz razloga što kada nešto nazivate “big bad” pacijentu ne ostavlja baš puno nade. Niko još nije sa sigurnošću utvrdio zašto sam počela da dobivam te napade. Međutim, ta bolest me natjerala da već u ranoj dobi shvatim kako ta kašasta masa unutar naše lobanje funkcionira.
Počela sam da studiram i učim o nervima, nakon što sam uradila prvi EEG (snimak glave) u dobi od 11. godina. Na glavu su mi zalijepili masu nekih malih žica. Izgledala sam poput dijeteta vanzemaljaca iz naučno-fantastičnih filmova. To me nagnalo da se zapitam – Što oni s tim ispitivaju? Zašto? i Kako mogu kontrolirati te stvari koje nazivaju moždani valovi i električni impulsi? Strašno je imati takve napade koji su nalik na smrt i shvatiti kako ste bespomoćni. Kasnije
sam otkrila da bi ovi napadi možda mogali i biti pod kontrolom bez lijekova. Tada je nauka postala ustvari moj spasitelj. Kada sam imala 15. godina, bez znanja mog doktora i mojih roditelja, prestala sam uzimati lijekove i nisam ih od tada nikada više trošila.
Uporedo sa sticanjem doktorske titule iz oblasti kliničke psihologije i aktivnog učešća u neuro-naučnim studijima, te rada na UCLA neuropsihijatrijskom Institutu, naučila sam kako možemo proširiti kapacitet našeg mozga, ne samo zbog našeg zdravlja, već i zbog napredovanja na način na koji to prije nismo mogli ni zamisliti.
Tako sam otkrila pet top navika za neurološki napredak. Ove navike su bile uzrok da napadi koje sam imala prestanu. U posljednjih 25. godina, imala sam samo dva toničko-klonična napada.
Za vas, ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristite vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.
Evo pet dnevnih navika koje već danas možete započeti praktikovati u okviru vaših svakodnevnih navika:
1. Spavanje umanjuje stres
Da li ste se ikada zapitali šta se dešava sa svim tim stresom kojeg akumuliramo u toku jednog dana? To auto koje ste skoro udarili? Vaše dijete koje vrišti na vas? Postoji čak i nesvijesni stres u vidu samokritike i osude? Gdje to sve odlazi?
Vaš mozak to prikuplja i čuva za onaj period kada budete spavali, a zatim to dalje obrađuje. Da ponovim još jednom. Kada spavate, vi obrađujete stres i traume koje ste doživjeli. Dakle, jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih stvari koje možete učiniti, jeste da u vremenskom periodu od punih sedam do devet sati zatvorite vaše oči i spavate.
2. Budite se sa prvim izlaskom sunca
Vaš mozak koristi splet nervnih ćelija koji se zove suprahijazmatska jezgra i nalazi u se vašem hipotalamusu, a služi za regulaciju nečeg što se zove “cirkadijski ritam.” to je neka vrsta “sata” u vašem mozgu koji sinhronizuje sve ostale “satove” (ritmove) vašeg tijela. Abnormalni cirkadijalni ritam je povezana sa gojaznosti, dijabetesom, depresijom, poremećajima sna, hormonskim poremećajima, bipolarnim poremećajima i sezonskim afektivnim poremećajima.
Drugim riječima, probudite se u vrijeme izlaska sunca i nemojte više spavati. Ako ste roditelj, ova navika će vam dobro doći, jer većina djece se budi u to vrijeme.
3. Konzumirajte riblje ulje
Riblje ulje ima pozitivne efekte na zdravlje mozga. Moja djeca su veliki ljubitelji fermentiranog (visoko kvalitetna i ekstra obrađena hrana) bakalara i jednostavno smo ih navikli tokom godina da to jedu svakodnevno, iako ukus nije baš prijatan. Uzimajte to po kašiku, ali možete ga koristiti i u obliku kapsula dostupne su na tržištu i imaju ugodan limunski ukus.
4. Budite koncentrisani i meditirajte
Meditacija je odmah ispod svijesti i ima bezbroj neuroloških prednosti. Ne znate kako to svakodnevno postići i kako da na najjednostavniji način meditirate? Ja volim “Headspace”(čisto razmišljati i biti slobodan od pristiska) to je za vaš um kao odlazak u teretanu. Putem meditiranja i tehnika za postizanje svijesti i sabranosti, možete istrenirati vaš um za sretniji, zdraviji i ugodniji život.
5. Kreirajte sebi neugodnosti
Vašem um su potrebe nove stvari kako bi napredovao. Kako znati da li je ono što radite dovoljno? Kada se osjeća nelagodno, neugodno, čudno ili vas nešto plaši. Radeći svakodnevno stvari koje zahtjevaju veći napor a samim tim uzrokuju i neugodnost, stvarate vašem umu podlogu za razvoj novih grana na neuronskom stablu, umjesto da uništavate to vaše stablo.
Da budem iskrena, mogla sam i knjigu napisati o ovome, jer cijeli moj život živim vrteći se oko ovoga. Iako ima još mnogo stvari, voljela bi za početak da počnete sa ovih pet. Na kraju, možete li samo zamisliti koliko bi čudesno bilo da svi živimo u okviru naših potencijala koje imamo?
Izvor: success.com
Autor: Jennifer Jones
Za Akos.ba preveo Fahrudin Vojić
Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo.
Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo. Slijedeći put kad se djeca požale da im je dosadno predložite im neke od slijedećih „zanimacija“.
Autor: Jelena Računica
Grlite se. Insistirajte na tome da se stalno grlite sa djecom. Kad god klinci zakukaju da im je dosadno vi ih zovite da se mazite. Ovo će biti posebno odbojno tinejdžerima.
Igrajte se k’o pisne… Ovo uvijek pali jer djeca ne mogu dugo da šute, a ne vole ni da gube zato kad god klinci požele da ih zabavljate predložite igru šutnje i veoma brzo će naći način da se zabave sami.
Gledajte najdosadnije i najdugotrajnije filmove. Iz arhive izvucite sve one stare, dosadne filmove koji traju duže od dva sata i predložite filmski maraton tokom hladnih večeri.
Igra skrivača, ali ne ona klasična igra skrivača, već vi sjedite na kauču, brojite do sto, a klinci treba da vas sakriju jastucima sa sofe i svim onim što nađu u dnevnom boravku, ako ne uspiju dok izbrojite do 100, igra prestaje.
Čitajte sastojke sa namirnica. Ako predložite djeci da razgovarate o zdravoj harni i kako bi bilo dobro da čitate sastojke sa omiljenih prehrambenih proizvoda sigurno će glavom bez obzira pobjeći u svoju sobi i naći neku zanimaciju.
Pričajte o tome kako nastaju bebe. Ako vaše dete tinejdžerskog uzrasta stalno kuka kako mu je dosadno, predložite da razgovarate o tome kako dijeca dolaze na svijet i kažite da imate i film koji baš o tome govori. Vjerujte nam na riječ, više vas neće gnjaviti.
Ovo su sve mali zabavni trikovi namenjeni za nešto stariju decu koja bi trebalo da znaju kako da se zabave sami bez pomoći roditelja i koji na kraju krajeva razumiju ironiju i šalu. I ne brinite zbog ovoga nećete biti loš roditelj, naprotiv.
akos.ba
Bol i patnja nas uče da budemo zahvalni kad smo dobro
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
5 navika za zdraviji um i život
Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
Zabavni načini da djeci odagnate dosadu
Ljubav prema majci je ibadet, a ljubav prema ženi je sreća
5 navika za zdraviji um i život
Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
-
Cazinprije 3 danaOdlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 danaZabavni načini da djeci odagnate dosadu
-
Religijaprije 5 danaLjubav prema majci je ibadet, a ljubav prema ženi je sreća
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 dana5 navika za zdraviji um i život
-
Cazinprije 4 danaNajava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 danaO stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike
-
Religijaprije 8 satiBol i patnja nas uče da budemo zahvalni kad smo dobro
You must be logged in to post a comment Login