Connect with us

BiH

Mnoge evropske zemlje ponovo uvode obavezan vojni rok, da li to treba učiniti i BiH?

Published

on

Nakon završetka Hladnog rata, vlade širom Evrope su počele smanjivati važnost vojne odbrane. U protekle dve decenije, većina zemalja je ukinula obavezno vojno služenje, odnosno obavezu vojnog obučavanja, no ruska agresija na Ukrajinu je mnoge natjerala da drugačije razmišljaju.

Njemačka je 2011. godine obustavila obavezno služenje vojnog roka. Aktiviranje vojne obaveze sada je moguće samo ako Bundestag utvrdi prisutnost napetosti ili potrebu za odbranom.

Slično je ili isto u mnogim drugim evropskim zemljama. Od 29 evropskih zemalja članica NATO-a, uključujući Tursku, samo šest zemalja je zadržalo vojnu obavezu od 1993. godine do danas.

Ruska agresija je probudila Evropu

No nakon agresije na Ukrajinu, služenje vojnog roka je ponovo aktuelna tema, pogotovo u Evropi. Skoro sve zemlje EU su povećale svoje vojne budžete, neke su vratile obavezno služenje vojnog roka, dok druge to aktivno razmatraju.

Ukrajina je nakon aneksije Krima 2014. uvela vojnu obavezu za sve muškarce od 18 do 26 godina. Isto je učinila i Litvanija 2015. godine. Latvija će od 2024. godine uvesti vojnu obuku koja će trajati 11 mjeseci. Nizozemskoj vojsci je potrebno oko 9.000 novih regruta, tako da vlada razmatra uvođenje obaveznog vojnog roka.

U Francuskoj je 2019. godine predsjednik Emannuel Macron uveo “Univerzalnu nacionalnu službu” 2019. godine gdje mladi ljudi volontiraju mjesec dana. Vlada razmatra da ovakav model bude obavezan za sve od 15 do 17 godine.

Skandinavski model

Posebno zanimljivi su modeli koje praktikuju zemlje Skandinavije. 2018. godine Švedska je uvela obavezno služenje vojnog roka. No ono što je specifično je da se svi moraju prijaviti na regrutaciju, no vojska bira samo mali dio onih koji će služiti vojni rok. Gotovo isti model se primjenjuje u Norveškoj koja je 2016. godine uvela vojni rok, no za razliku od Švedske u Norveškoj se na regrutaciju moraju prijaviti i žene.

Od 60.000 osoba koje obave ljekarski pregled, svega njih 9.000 bude primljeno u vojnu službu. Vojni rok traje 19 mjeseci, a u Norveškoj je vojska veoma cijenjena, tako da se završena obuka tretira kao i neka diploma visokog obrazovanja.

Njemačka je ukinula vojnu službu 2011. godine, no u posljednih nekoliko mjeseci sve su snažnije glasine da bi vlada mogla ponovo uvesti obavezan vojni rok. Takvu odluku podržava i većina Nijemaca, čak 61 posto ispitanika u Njemačkoj podržava ponovno uvođenje vojnog roka.

Gdje je u svemu BiH

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, obavezno služenje vojnog roka je obustavljeno 2006. godine kada je reformom odbrane stavljen izvan snage zakon koji je podrazumjevao obavezno služenje vojnog roka. Reforma odbrane podrazumjevala je o formiranje rezervnog sastava OS BiH, no prije svega zbog manjka sredstava, taj koncept nije nikada zaživio.

Uvođenje obaveznog vojnog kruga je izuzetno skupa stvar za svaku državu, pa tako i BiH. Troškovi obuke i infrastrukture su veliki, uključuju kasarne, poligone, vozila ali i oružje. Tu su i troškovi osoblja koje bi moralo biti angažovano. Moraju se istaći i troškovi usluga podrške, kao što je medicinska skrb, hrana, prijevoz i administrativna podrška.

Obavezno služenje vojnog roka u BiH je ukinuto 2006. godine

No uvođenje obaveznog vojnog roka može imati i brojne pozitivne stvari za jedno društvo. Pored onih koji se podrazumijevaju kao što je veća spremnost jedne države za odbramene izazove, vojna služba pruža pojedincima vrijedne vještine koje im mogu koristiti lično ali i profesionalno. Vojna obuka često naglašava disciplinu, vodstvo, timski rad i vještine rješavanja problema. Ovi se atributi mogu prenijeti u civilni život, pomažući pojedincima da uspiju u različitim karijerama, piše Klix.

No, u trenutnoj političkoj ali i ekonomskoj situaciji teško je za očekivati da bi Bosna i Hercegovina u skorije vrijeme mogla vratiti obavezno služenje vojnog roka. Novac koji se izdvaja iz budžeta odbranu je jedva dostatan za pokrivanje trenutnih troškova, a svako jačanje centralnih institucija BiH, kao što je OS BIH bi zasigurno naišlo na protivljenje iz manjeg bh. entiteta.

Jedini scenarij u kojem bi uvođenje vojnog roka bilo realno u Bosni i Hercegovini je “input” međunarodne zajednice, odnosno NATO partnera i Sjedinjenih Američkih Država. U tom slučaju mladići, a moguće i djevojke, širom BiH bi se mogli ponovo naći u uniformiranoj službi svoje zemlje.

 

BiH

Reakcija Košarca: Oni su došli da se bore protiv Srpske, a mi se borimo za nju!

Published

on

By

Sankcije američkog Ministarstva finansija neće ni kod mene, ni kod drugih kolega koji su ih dobili umanjiti intenzitet naše borbe za Republiku Srpsku i interese srpskog naroda, izjavio je danas ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH, Staša Košarac.

Košarac je naglasio da u životu sve prođe, pa i to.

“To je dodatni motiv da budemo zajedno sa našim narodom, da budemo okupljeni oko politike predsjednika Srpske Milorada dodika, i da na dostojanstven i ustavan način branimo pozicije Srpske. Imamo takve protivnike kakav je američki ambasador Michael Murphy i neki drugi, koji jedino mogu da lažu i da dostavljaju neke informacije koje nisu tačne, ali to govori upravo o njihovom opredjeljenju da su došli ovdje da se bore protiv Srpske. Kao što su oni došli da se bore protiv Srpske, mi smo došli da se borimo za Srpsku”, rekao je Košarac.

 

Košarac je poručio da je “čast biti u timu odbrane interesa Srpske i srpskog naroda”.

“Čast je biti dio tima predsjednika Srpske. Godinama radimo zajedno kako bismo očuvali ustavni kapacitet Srpske. Trpimo različite pritiske, kako domaće tako i inostrane, ali u svakom smislu riječi mislim da je najvažnije biti uz politiku Srpske i biti na liniji odbrane srpskog naroda danas kada mnogi na različite načine napadaju institucije Srpske, institucije Srbije, ali rekao bih i institucije srpskog naroda u cjelini”, napomenuo je Košarac.

“Politika u interesu srpskog naroda”

Košarac je naglasio da je “najvažnije da čovjek koji se bavi politikom u interesu srpskog naroda i Republiku Srpsku nema osudu srpskog naroda”.

“A to što će neki Amerikanac, neka administracija nas osuđivati, uvoditi sankcije, to je stvar njihovih odnosa prema nama. U svakom slučaju, mi ćemo i dalje raditi na napretku Srpske i očuvanju srpskog naroda. Mogu da uvode bilo kakve sankcije, da li su one prijatne ili ne, vjerovatno postoje određene posljedice, ali to ne umanjuje intenzitet, energiju, snagu, volju da se i dalje okupljamo oko predsjednika Srpske i njegove politike koja je kredibilna, ustavna, koja promoviše mir, stabilnost, dijalog svih u BiH, a to kakva je percepcija Marfija, nekog Amerikanca ili bilo koga drugog mogu da okače mačku o rep”, poručio je Košarac.

Američko Ministarstvo finansija i trezora objavilo je nove sankcije zvaničnicima iz Republike Srpske, i na listu sankcionisanih uvrstilo Košarca, te Mirka Dobrića, Aleksandra Dobrića i Vlatka Vukotića.

Nastavi čitati

BiH

Pročitajte pismo sa novogodišnjim željama dječaka iz Jablanice koje je dao volonterima Pomozi.ba

Published

on

By

Udruženje Pomozi.ba objavilo je dirljivo pismo dječaka Emina iz Jablanice koji je napisao svoje skromne novogodišnje želje.

Maleni Emin je prišao jednom od članova ekipe Pomozi.ba i uručio mu pismo uz molbu da ga da predsjedniku Udruženja.

Emin je napisao da živi u Jablanici te je naveo svoje želje za 2025. godinu.

Napisao je da želi plišane igračke Mario i Luigi, bombone, Kinder jaje i paket Kinder šnita.

Pismo dječaka Emina

O njegovom pismu se oglasilo i Udruženje Pomozi.ba.

“Ovo je jedna od nezaboravnih priča sa terena koja nas je sve raznježila i podsjetila kako u svemu lošem uvijek ima trunka dobroga. Poplave koje su 3. i 4. oktobra pogodile Kiseljak, Fojnicu, Kreševo, Konjic, Jablanicu i posebno Donju Jablanicu ostavile su tragove koji će se dugo pamtiti. Snažna vodena bujica nakon obilnih kiša uništila je sve pred sobom, a mnogi ljudi su bili pogođeni ovom prirodnom katastrofom”, navode iz Pomozi.ba.

Dodaju da dok njihove ekipe neumorno rade na obnovi i pomažu onima koji su izgubili sve, često se sjećaju nevjerojatnih trenutaka koji ih podsjećaju na ono najljepše u životu.

“Ova nevina, ali tako dirljiva gesta podsjetila nas je na to da čak i u najmračnijim trenucima, postoji svjetlost koja nas povezuje. Emine, tvoja iskrenost i ljubav zaista su nas ganule”, poručili su iz Pomozi.ba.

Nastavi čitati

BiH

Amerika uvela sankcije Staši Košarcu i još tri osobe iz RS-a

Published

on

By

Sjedinjene Američke Države su uvele nove sankcije za osobe iz Bosne i Hercegovine i četiri privredna subjekta, među njima i Staša Košarac. Razlog je ponovo ograničavanje ljudi koji pomažu porodici Dodik da izbjegne američke sankcije.

Osim Košarca, sankcije su uvedene Mirku i Aleksandru Dobriću iz Bosanske Gradiške i Vlatku Vukotiću, koji su povezani sa Igorom Dodikom i njegovim kompanijama.

Kako je navedeno, sankcionisani čine dio pokroviteljske mreže predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i omogućavaju porodici Dodik nastavak pokušaja da izbjegne sankcije SAD. Ranije su Amerikanci upozoravali porodicu Dodik da prate njihove pokušaje izbjegavanja sankcija i manipulisanje vlasničkom strukturom kompanija.

Tako su sankcionisane i firme Best Servise D.O.O. Banja Luka, povezano s Dobrić Aleksandrom; Nimus Innovations D.O.O. i VORTO D.O.O. iz Banje Luke i Zelena Jabuka iz Bosanske Gradiške;

State Department u obrazloženju sankcija navodi da je Košarac “ključni pokretač Dodikove korupcije i destabilizirajuće političke agende”.

“Vlada SAD ranije je Dodika sankcionisala za, između ostalog, bavljenje korupcijom na Zapadnom Balkanu. Dodik je godinama koristio svoj službeni položaj da akumulira lično bogatstvo preko kompanija povezanih s njim i njegovim sinom Igorom Dodikom Ova korupcija je potkopala povjerenje javnosti u bh. državne institucije i vladavinu prava. Dodikova mreža je nastavila s namjernim pokušajima da zaobiđe SAD sankcije, što su postizali manipulisanjem upravljačkim strukturama i preregistracijom određenih kompanija pod novim nazivima”, navedeno je State Depratmenta.

Navedeno je da današnje sankcije dodatno razotkrivaju “eklatantne i korumpirane pokušaje porodice Dodik da se obogati i zaobiđe sankcije SAD-a”.

“Sjedinjene Države će nastaviti ciljati i promovirati odgovornost za one koji olakšavaju Dodikovu korupciju i omogućavaju njegove napore da nastavi destabilizirajuće aktivnosti u Bosni i Hercegovini”, poručili su.

Klix

Nastavi čitati

BiH

Cvijanović: “Na samitu u Bruxellesu iznosim stavove Republike Srpske!” (VIDEO)

Published

on

By

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je za RTRS da će na Samitu Evropska unija-Zapadni Balkan u Bruxellesu iznijeti svoje i stavove Republike Srpske, jer ne pretenduje da govori u ime BiH kao što su to neki činili.

“Na Samitu iznosim svoje stavove, to vrlo jasno kažem. Izabrana sam u Republici Srpskoj i govorim ono što je stav RS, ali razumijem da bi nešto postalo stav BiH mora da bude usaglašeno u okviru Predsjedništva BiH”, rekla je Cvijanovićeva nakon sastanka sa visokom predstavnicom EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kajom Kallas.

Ona je istakla da je, iako ne pretenduje da govori u ime BiH, njena obaveza da kaže “šta nas dijeli u okviru BiH” i da ukaže da je “evropski put ono što nas spaja”.

“I to je jedino što nas spaja. To je stvar koju ne treba upropastiti, već na kojoj treba raditi”, poručila je Cvijanovićeva.

Cvijanović je rekla da je današnji sastanak bila prilika da informiše Kallas o dva ključna zakona usvojena u Vijeću ministara koja su upućena u parlamentarnu proceduru, dodajući da se očekuje nastavak djelovanja na tom planu i evropskom putu.

Dodala je da je obavijestila Kallas i o pitanjima reformske agende i planu rasta.

Cvijanovićeva je rekla da su ostala neusaglašena pitanja viznog režima i reforme Ustavnog suda BiH.

“Očekujem da će biti nastavljeni razgovori. Ovo jesu pomaci, ali sam svjesna da su institucije u BiH na svim nivoima u skladu sa svim ustavnim nadležnostima, te koje treba da donesu konačne odluke i da odluke onda budu proslijeđene EU”, rekla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o sastanku sa generalnim sekretarom NATO Markom Rutteom, Cvijanović je rekla da je prenijela Rutteu da niko u BiH nema poravo da privatizuje odnos sa bilo kojom međunarodnom organizacijom.

“Upravo je odnos sa NATO bio predmet privatizacije, jer su neki govorili da su relevantini da govore u ime svih”, istakla je Cvijanovićeva.

Nastavi čitati

BiH

Milanović o Južnoj interkonekciji: Ne smijemo šutke posmatrati političko nasilje sarajevskih unitarista nad Hrvatima

Published

on

By

Nakon što je Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio Zakon o južnoj interkonekciji oglasio se predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.
Milanović kaže da se Hrvatima u Bosni i Hercegovini nameću rješenja koja su protivna njihovoj volji i njihovim interesima.”Zakon o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH usvojen je u parlamentu Federacije BiH bez glasova legitimnih predstavnika hrvatskog naroda i usprkos njihovom protivljenju, a zapravo je usvojen pod političkom prisilom, ovoga puta, američkog ambasadora u BiH. Nametanje odluka i zakona po tuđoj volji i za tuđe interese ne pomaže pretvaranju BiH u funkcionalnu državu – kako to pokušavaju predstaviti njeni inozemni gubernatori – nego ponižava i sustavno rastače BiH kao državu”, kaže Milanović.

Zatim dodaje da se Hrvati usvajanjem ovog zakona ponižavaju.

“Sve dok će strani birokrati pisati i nametati zakone BiH i upravljati državom kao svojom privatnom gubernijom, stvarni interesi konstitutivnih naroda, posebno Hrvata, bit će gaženi. Posve je opravdan zahtjev Hrvata u BiH da dobiju mogućnost i pravo upravljanja plinovodom koji će prolaziti kroz područja BiH naseljena uglavnom Hrvatima. Njihov je interes za takvo rješenje razumljiv i legitiman, kao konstitutivan narod sami sigurno najbolje znaju zašto im je to važno. Hrvati tamo žive i rade i ostat će živjeti i raditi. Ali, zašto je privremenim birokratima, koji dolaze i odlaze iz BiH, važno da Hrvatima otmu pravo upravljanja vlastitim resursima, e to nije ni razumljivo, ni legitimno, a još manje je jasno za čiji interes to čine”, kaže Milanović.

Ističe i da kao predsjednik Hrvatske u potpunosti podržava projekt povezivanja plinskih mreža Hrvatske i BiH.

“Projekt je u interesu BiH, u interesu Hrvata u BiH, ali to je i hrvatski državni interes. Hrvatska zato ne smije šutke promatrati to političko nasilje birokrata i sarajevskih unitarista nad Hrvatima u BiH, pogotovo što je u konkretnom slučaju riječ o projektu koji se ne može ostvariti bez suradnje s Hrvatskom, odnosno bez povezivanja s plinskom mrežom Hrvatske. Ako se ne uvaže zahtjevi Hrvata iz BiH, bit će to, još jedna u nizu, uzurpacija prava hrvatskog naroda u BiH da raspolaže svojim resursima. Zato nije dovoljno reći kako je to nepravda prema Hrvatima u BiH, kako to usputno – da nikoga ne uzruja – kaže Andrej Plenković. Budući da projekta ne može biti bez sudjelovanja Hrvatske, od hrvatske vlade tražim da iskoristi sve političke mogućnosti kako bi se i kroz ovaj projekt zaštitili interesi Hrvata u BiH koji su, ponavljam, i hrvatski nacionalni interesi. Naravno, potrebno je postaviti se državnički, a ne poslušnički”, poručio je Milanović.

Nastavi čitati

BiH

Hladna fronda donosi “pravu zimu”: Jako će zahladniti, biće mraza i obilnijeg snijega

Published

on

By

Sa prvim danima kalendarske zime, zima se vraća u naše krajeve. Od petka (20.12.) izražena promjena vremena uz osjetno zahlađenje, kišu i snijeg.

Vikend (21.-22.12.) prolazno stabilniji uz mrazna i hladna jutra, dok se nove padavine uz nastavak hladnog vremena očekuje početkom naredne sedmice. Početkom naredne sedmice pojedine dijelove Balkana očekuju obilne snježne padavine.

Prodor hladne fronte

Stabilno vrijeme koje nas prati od početka ove sedmice neće još dugo potrajati. Prodorom hladne fronte i formiranjem plitke ciklone u Sredozemlju petak donosi padavine uz osjetno zahlađenje. U početku kiša koja bi brzim padom temperatura prelazila u susnježicu i snijeg u brdsko-planinskim krajevima. Na planinama uz značajnije formiranje (povećanje) visine snijega.

U nizinama većinski kiša koja bi pri izmaku padavina prelazila u susnježicu i snijeg uz formiranje tanjeg snježnog pokrivača najprije u nizinama središnjeg pojasa zemlje. Na krajnjem sjeveru te svakako jugu snijeg je upitan, piše Fokus.

Za vikend padavine slabe i prestaju uz djelimično razvedravanje. Biće hladno, a u slučaju vedre noći izgledan je i lokalno jači mraz.

Sada dolazimo do početka naredne sedmice koji po svemu sudeći sprema zimska iznenađenja dijelovima Balkana. Po trenutnim prognozama obilne snježne padavine zahvatile bi većinu planinskih oblasti BiH, Srbije, Crne Gore. Za nizine bi još malo sačekali sa procjenama ali ima šansi i da dobar dio nizina zabijeli, uz lokalno obilniji snijeg.

Nakon dugo godina Božic po gregorijanskom kalendaru biće hladan, a u pojedinim krajevima i bijel.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije