Connect with us

BiH

Mnoge evropske zemlje ponovo uvode obavezan vojni rok, da li to treba učiniti i BiH?

Published

on

Nakon završetka Hladnog rata, vlade širom Evrope su počele smanjivati važnost vojne odbrane. U protekle dve decenije, većina zemalja je ukinula obavezno vojno služenje, odnosno obavezu vojnog obučavanja, no ruska agresija na Ukrajinu je mnoge natjerala da drugačije razmišljaju.

Njemačka je 2011. godine obustavila obavezno služenje vojnog roka. Aktiviranje vojne obaveze sada je moguće samo ako Bundestag utvrdi prisutnost napetosti ili potrebu za odbranom.

Slično je ili isto u mnogim drugim evropskim zemljama. Od 29 evropskih zemalja članica NATO-a, uključujući Tursku, samo šest zemalja je zadržalo vojnu obavezu od 1993. godine do danas.

Ruska agresija je probudila Evropu

No nakon agresije na Ukrajinu, služenje vojnog roka je ponovo aktuelna tema, pogotovo u Evropi. Skoro sve zemlje EU su povećale svoje vojne budžete, neke su vratile obavezno služenje vojnog roka, dok druge to aktivno razmatraju.

Ukrajina je nakon aneksije Krima 2014. uvela vojnu obavezu za sve muškarce od 18 do 26 godina. Isto je učinila i Litvanija 2015. godine. Latvija će od 2024. godine uvesti vojnu obuku koja će trajati 11 mjeseci. Nizozemskoj vojsci je potrebno oko 9.000 novih regruta, tako da vlada razmatra uvođenje obaveznog vojnog roka.

U Francuskoj je 2019. godine predsjednik Emannuel Macron uveo “Univerzalnu nacionalnu službu” 2019. godine gdje mladi ljudi volontiraju mjesec dana. Vlada razmatra da ovakav model bude obavezan za sve od 15 do 17 godine.

Skandinavski model

Posebno zanimljivi su modeli koje praktikuju zemlje Skandinavije. 2018. godine Švedska je uvela obavezno služenje vojnog roka. No ono što je specifično je da se svi moraju prijaviti na regrutaciju, no vojska bira samo mali dio onih koji će služiti vojni rok. Gotovo isti model se primjenjuje u Norveškoj koja je 2016. godine uvela vojni rok, no za razliku od Švedske u Norveškoj se na regrutaciju moraju prijaviti i žene.

Od 60.000 osoba koje obave ljekarski pregled, svega njih 9.000 bude primljeno u vojnu službu. Vojni rok traje 19 mjeseci, a u Norveškoj je vojska veoma cijenjena, tako da se završena obuka tretira kao i neka diploma visokog obrazovanja.

Njemačka je ukinula vojnu službu 2011. godine, no u posljednih nekoliko mjeseci sve su snažnije glasine da bi vlada mogla ponovo uvesti obavezan vojni rok. Takvu odluku podržava i većina Nijemaca, čak 61 posto ispitanika u Njemačkoj podržava ponovno uvođenje vojnog roka.

Gdje je u svemu BiH

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, obavezno služenje vojnog roka je obustavljeno 2006. godine kada je reformom odbrane stavljen izvan snage zakon koji je podrazumjevao obavezno služenje vojnog roka. Reforma odbrane podrazumjevala je o formiranje rezervnog sastava OS BiH, no prije svega zbog manjka sredstava, taj koncept nije nikada zaživio.

Uvođenje obaveznog vojnog kruga je izuzetno skupa stvar za svaku državu, pa tako i BiH. Troškovi obuke i infrastrukture su veliki, uključuju kasarne, poligone, vozila ali i oružje. Tu su i troškovi osoblja koje bi moralo biti angažovano. Moraju se istaći i troškovi usluga podrške, kao što je medicinska skrb, hrana, prijevoz i administrativna podrška.

Obavezno služenje vojnog roka u BiH je ukinuto 2006. godine

No uvođenje obaveznog vojnog roka može imati i brojne pozitivne stvari za jedno društvo. Pored onih koji se podrazumijevaju kao što je veća spremnost jedne države za odbramene izazove, vojna služba pruža pojedincima vrijedne vještine koje im mogu koristiti lično ali i profesionalno. Vojna obuka često naglašava disciplinu, vodstvo, timski rad i vještine rješavanja problema. Ovi se atributi mogu prenijeti u civilni život, pomažući pojedincima da uspiju u različitim karijerama, piše Klix.

No, u trenutnoj političkoj ali i ekonomskoj situaciji teško je za očekivati da bi Bosna i Hercegovina u skorije vrijeme mogla vratiti obavezno služenje vojnog roka. Novac koji se izdvaja iz budžeta odbranu je jedva dostatan za pokrivanje trenutnih troškova, a svako jačanje centralnih institucija BiH, kao što je OS BIH bi zasigurno naišlo na protivljenje iz manjeg bh. entiteta.

Jedini scenarij u kojem bi uvođenje vojnog roka bilo realno u Bosni i Hercegovini je “input” međunarodne zajednice, odnosno NATO partnera i Sjedinjenih Američkih Država. U tom slučaju mladići, a moguće i djevojke, širom BiH bi se mogli ponovo naći u uniformiranoj službi svoje zemlje.

 

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Continue Reading

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Continue Reading

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Continue Reading

Najčitanije