O političkoj situaciji u zemlji, očekivanjima na predstojećim lokalnim izborima, odnosima unutar koalicije na nivou RS, kao i one na državnom nivou, te regionalnim odnosima i sudskog procesa protiv predsjednika RS Milorada Dodika u Danu uživo na N1 govorio je Radovan Kovačević, portparol SNSD-a.

Ulazimo u posljednju sedmicu izborne kampanje, niste kandidat, ali učestvujete kao stranački funkcioner. Kako biste ocijenili kampanju, je li bila prljava, dosadna, naročito neobična?

Iz perspektive SNSD-a ocijenio bih je kao izuzetno dobru i snažnu, s velikim optimizmom čekamo izborni dan i rezultate. Sinoć sam razgovarao s diplomatom iz jedne zemlje EU koji je rekao da su svi u diplomatskom koru fascinirani energijom Milorada Dodika.

O kojoj zemlji EU je riječ?

Ne bih o tome, razgovor je bio oko drugih međunarodnih aktivnosti, pa smo spomenuli i to.

Očekujemo podršku Viktora Orbana

Premijer Mađarske Viktor Orban uputio je prije prošlih izbora otvorenu podršku lideru SNSD-a, da li očekujete sličan gest?

Nisam konkretno govorio o predstavnicima Mađarske, a naravno da očekujemo Viktora Orbana i njegove stranke Fides, to će uskoro biti jasno svima i u RS i BiH. Ali vidimo i jasnu podršku iz Srbije, stvari su potpuno jasne.

Je li to miješanje u unutrašnja pitanja?

Govorim o unutarsrspkim odnosima, kada govorimo o podršci iz Srbije, koja je sve otvorenija iz dana u dan. To su stvari koje su između Srba dobrodošle. Kada je u pitanju Mađarska i Fides bilo je uvijek normalno da stranke koje surađuju da jedni druge podržavaju. Te su stvari normalne.

U nedjelju su izbori. Da li bi se rezultati mogli odraziti na SNSD u slučaju da ne budu u skladu sa očekivanjima?

Mislim da je to jako teško, ulazite u domen nemogućeg. Rezultati će biti izuzetno dobri iz perspektive SNSD-a, ne postoji niko ni u opoziciji ko misli da je moguće da SNSD ne bude pobjednik, ni neko u međunarodnim krugovima ko misli da SNSD neće biti pobjednik, bez dileme SNSD će biti stranka koja će ubjedljivo odnijeti najveći broj načelničkih i gradonačelničkih pozicija, ne samo u RS nego i ukupno u BiH.

Da li su nakon izbora moguće promjene u vladajućoj koaliciji? Hoćete li tražiti nove “mangupe” u onima koji nisu podržali vaše kanidate u pojedinim lokalnim zajednicama, a dio su većine na nivou RS?

Zauzeli smo stav unutar partije i koalicije da svi koalicijski partneri imaju slobodu da se kandiduju gdje žele da idu samostalno i protiv nas, ali nikom – ni nama ni njima – nije dozvoljeno da pravi saveze sa strankama iz opozicije. Ako dođe do toga da s opozicijom neko ruši iz koalicije, na to će biti odgovoreno.

O odnosima unutar koalicije na državnom nivou

Očekujete li da sjednete nakon izbora za sto s partnerima iz državne koalicije s nivoa BiH, s obzirom da je utihnulo u pogledu učestalosti susreta?

Svo vrijeme radimo u interesu onih koje predstavljamo, u prvom mjestu mislimo na građane RS, ali nije postojala volja stranaka sa sjedištem u Sarajevu, oni su vise željeli da se svađaju sa Miloradom Dodikom, jer kad nisu u svađi s njim oni ne postoje. Primijećujem da njih uopšte nema u javnom prostoru, jer ne mogu da nađu temu osim ako ne kritikuju i ne napadaju Milorada Dodika. (…) Nije bilo s njihove strane volje da se rješavaju problemi. Očekujemo da se to promijeni nakon izbora i mi smo tu.

Kakvi su odnosi sa HDZ-om unutar koalicije posebno nakon izjave Milorada Dodika da je predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto djelovala kao “nenavodeća raketa” nedavnim slanjem dokumenata u Brisel?

Moram reći da su odnosi sa predstavnicima HDZ-a uvijek bili zasnovani na uvažavanju i poštovanju, i dalje su dobri, i ne postoje problemi.

Kako vidite regionalne odnose i poziciju BiH u kontekstu tih odnosa?

Ti su odnosi prilično kompleksni i previše zasnovani na prošlosti, ali se mora priznati da Banjaluka i Mostar, da kažemo konkretno RS i predstavnici srpskog i hrvatskog naroda imaju dobre ili korektne odnose sa Beogradom, Zagrebom i Podgoricom, dok predstavnici bošnjačkih stranaka ili onih sa sjedištem u Sarajevu nažalost imaju loše odnose sa svima. To najviše govori o njima i koliko nisu spremni da prihvate realnost i formiranje odnosa na nekim zdravim odnosima, uvažavanju onog što iskazuju građani u tim zemljama.

Pravosudni proces protiv predsjednika RS Milorada Dodik je u toku, vaši koalicioni partneri to vide kao neugodnu poziciju u kojoj se našao Dodik i tumače njegove postupke kao plod pritiska kojem je izložen, mislite da će epilog uslijediti uskoro kao što su oni rekli da očekuju?

Oni ne očekuju, nego znaju, nisu to ocijenili kao neugodnu situaciju za Milorada Dodika, već su Peđa Kojović i Elmedin Konaković ocijenili to kao njihovu zaslugu, da su izvojevali da dođe do političkog progona predsjednika RS. Protiv demokratski izabranog lidera vodi se politički proces, ne zbog toga što je uradio nešto protiv zakona u BiH koji je usvojen u skladu sa Ustavom nego zato što poštuje Ustav RS i Ustav BiH.

“Zlatni” bi rudnik u Varešu investitorima, ali i BiH u idućem razdoblju mogao donijeti i veća sredstva nego što su ranije procjene pokazivale. Naime, iako je prvotnim istraživanjem ovog područja utvrđena velika količina cinka, barita i olova, dodatna su otkrila značajne količine srebra, zlata i bakra.

Iako bi mnogi pomislili kako je zlato ključno u cijeloj ovoj priči, jedan drugi metal mogao bi postati broj jedan po potražnji.

Ključne sirovine

Sve veći naglasak na prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo dovodi do rasta potražnje za bakrom u svijetu. Bakar, poznat kao crveni metal, postaje ključna sirovina u borbi za dekarbonizaciju gospodarstva. Očito je da elektrifikacija gospodarstva, ključni korak prema održivijem energetskom sistemu, zahtijeva značajnu količinu bakra, piše Večernji list BiH.

Ako se proizvodnju energije želi odvojiti od korištenja fosilnih izvora, to se može postići samo elektrifikacijom gospodarstva, a za nju je nužan “crveni metal”. Joachim Berlebach iz kompanije Earth Resource Investments iz Züricha u razgovoru za DW nedavno je izjavio kako je bakar na temelju svojih fizikalnih osobina, prije svega svoje električne vodljivosti, najvažnija sirovina za energetski zaokret.

“Ako stvarno želimo napustiti korištenje fosilnih izvora energije, trebali bismo u iduća tri desetljeća otprilike jednaku količinu bakra kao u cijeloj dosadašnjoj ljudskoj povijesti”, smatra Berlebach. Svoju ulogu u sve većoj potražnji za bakrom imaju i električni automobili. Naime, električni automobil više klase može sadržavati oko 78 kg bakra u usporedbi s oko 22 kg u ekvivalentnom modelu vozila koje pokreće benzin, prema podacima globalne baze podataka i analitike vezane uz energetsku tranziciju Wood Mackenzie.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), godišnja potražnja za bakrom do 2050. godine zahtijeva znatna ulaganja u nove rudnike, ali su se investicije posljednjih godina smanjivale. Budući da je ova zemlja bogata mineralnim sirovinama poput željezne rude, boksita, olova, cinka i bakra, a rudarstvo duboko ukorijenjeno u historiju gospodarstva, nije isključeno otvaranje novih rudnika.

Uz to što je bogata navedenim rudama, u utrobi BiH skriva se još jedna ruda za kojom će u idućem razdoblju potražnja samo rasti. Riječ je o litiju bez kojeg nema snažnih baterija koje se ugrađuju u električne automobile, ali ni litij-ionskih baterija za mobilne telefone i prijenosna računala bez kojih je današnji svijet praktički nezamisliv.

Rude i minerali

Ranije je objavljen podatak kako će globalna potražnja za litijem rasti po stopi od 33,3 posto godišnje, a alternative mu, zasad, nema. Friedrich Katzer, jedan od najznačajnijih geologa u BiH, još u vrijeme Austro-Ugarske rekao je: “BiH je zemlja iznimno bogata rudama i mineralima. Kada je u pitanju litij, ima ga i na području Domaljevac-Šamca, u dijelu središnje Bosne. U mjesnoj zajednici Suho Polje kod Bijeljine tvrde da litija itekako ima, međutim, Grad Bijeljina nije htio dati odobrenje za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja litija i bora bijeljinskoj kompaniji Rodon jer nema dovoljno informacija ni pravni temelj za izdavanje tražene suglasnosti. Istraživanja su pak odobrena u Ugljeviku i Loparama. Najviše lokacija s litijem, prema Ministarstvu energetike i rudarstva RS-a, nalazi se na području Zvornika.