Connect with us

BiH

“Može li u BiH majka sa djetetom preživjeti od 150 KM alimentacije, koju otac ni ne plaća? Severina je zbog medijske propagande izgubila starateljstvo nad sinom”

Published

on

Vrhovni sud objavio je anonimiziranu odluku reviziji pravomoćne presude Županijskog suda u Splitu u slučaju skrbništva nad sinom Severine Vučković i Milana Popovića. Ova vijest je prije par dana šokirala mnoge, a Severina se već nekoliko puta oglasila i poručila da će se boriti za svoje dijete.

Odlukom Vrhovnog suda ukinuta je odluka Županijskog suda u Splitu kojom je odlučeno da će sin, za kojeg roditelji imaju zajedničko skrbništvo, provoditi podjednako vremena s oba roditelja, no imati prebivalište kod majke. Stoga je sada na snazi odluka Općinskog građanskog suda iz novembra 2019. kojom je odlučeno da dječak živi s ocem, a majka ga može posjećivati dvaput sedmično i svakog drugog vikenda te tokom praznika.

O ovoj temi smo razgovarali sa doc.dr. Esadom Hrvačićem, zanimalo nas je kakva je praksa u našoj zemlji prilikom brakorazvodnih parnica i postoje li neka naznačena pravila po kojima sud dodjeljuje skrbništvo nad djetetom ocu ili majki.

Ako govorimo o zakonodavstvu u BiH i Federaciji BiH, po pravilu, otac i majka imaju isti tretman u vezi sa skrbništvom nad djecom. Međutim, jako je bitna dob djeteta, kao i uloga Centra za socijalni rad. Postupak razvoda braka, kada je u pitanju skrbništvo nad djecom, uključuje obavezan angažman Centra za socijalni rad. Oni igraju ključnu ulogu u ovom procesu jer raspolažu  timom stručnjaka, uključujući psihologe, pravnike, ekonomiste, itd. Oni sprovode tzv. socijalnu anamnezu kako bi procijenili sposobnosti oba bračna partnera. Uobičajeno je da, ukoliko je dijete malog uzrasta, a majka je sposobna brinuti se o djetetu, te nema negativnih aspekata u socijalnoj anamnezi, dijete će, u većini slučajeva, biti povjereno majci na staranje i odgoj. Međutim, postoje situacije u kojima se otac izuzetno bori za prava nad djetetom. Kako bi postupak bio u korist oca, potrebno je da otac dokaže da je u stanju pružiti bolju socijalnu brigu o djetetu”, govori nam na početku razgovora.

Hrvačić kaže kako u većini slučajeva majka dobije skrbništvo nad djetetom, ali i da je država zakazala kada je u pitanju alimentacija, koju u dosta slučajeva očevi ne plaćaju.

U većini slučajeva, kada postoji pozitivna socijalna anamneza, majka dobija starateljstvo nad djecom. Postoje situacije u kojima majka dobrovoljno prepusti ocu skrbništvo, dok u manjem broju slučajeva otac može dobiti skrbništvo nad djecom. Ovo često proizlazi iz prirodnih instinkta majke, posebno kada je riječ o djeci mlađe dobi, što logično rezultira time da majka obično bolje vodi brigu o djetetu. Međutim, postoji drugi aspekt u vezi sa zakonodavstvom koji je problematičan. Na primjer, ako majka dobije skrbništvo nad djetetom, a otac se obaveže plaćati alimentaciju, iznos alimentacije često varira od 150 do 400 KM. Postavlja se pitanje može li dijete preživjeti s iznosom od 150 do 200 KM. Smatram da su zakonodavstvo i Centar za socijalni rad zakazali u ovoj situaciji. Mi danas imamo mnogo socijalnih slučajeva, barem prema mom ličnom iskustvu. Mislim da je jedan od najvećih problema taj kada se majci dodjeljuje skrbništvo nad djecom, a otac plaća neki minimalan iznos alimentacije (150-200 KM), pa čak i to neće da plati. Država bi, prema mom mišljenju, trebala pooštriti mjere i donijeti pravičnije odluke kako bi se ova situacija adekvatno riješila“, kaže Hrvačić.

Prema njegovom mišljenju, Severina je izgubila skrbništvo nad svojim sinom zbog toga što je Milan Popović “iskoristio medijske natpise i propagandu protiv nje”.

Kada govorimo o Severini i njenom djetetu, smatram da je sociološki aspekt igrao ključnu ulogu. Budući da se radi o javnoj ličnosti, otac je, prema mom mišljenju, iskoristio medijske natpise i medijsku propagandu protiv nje. Na osnovu toga, sud je donio odluku da otac dobije starateljstvo nad djetetom. U svakom slučaju, bez odluke Centra za socijalni rad, stručnog tijela, sud obično neće dodijeliti dijete ni jednom ni drugom roditelju ako nema pozitivno mišljenje Centra za socijalni rad“, zaključuje Hrvačić u razgovoru za Source.ba.

BiH

Ambasador Izraela u Srbiji negirao genocid u Srebrenici: “Taj pojam rezervirati samo za najteže zločine”

Published

on

By

Ambasador Izraela u Srbiji, Yahel Vilan, izjavio je danas da “Izrael nikada nije prihvatio nazivanje zločina u Srebrenici genocidom”.

Vilan je istakao da je “pogrešno koristiti termin genocid za Srebrenicu”, navodeći da takvo označavanje “stvara iskrivljenu sliku o događajima”.

“Ne tvrdim da je holokaust jedini genocid, bilo je i drugih slučajeva širom svijeta. Ali, nazivajući Srebrenicu genocidom, po mom mišljenju, umanjujemo važnost tog pojma, koji bi se trebao rezervirati samo za najteže zločine”, istao je Vilan u intervjuu za srbijansko izdanje Sputnjika.

Govoreći o predstojećem glasanju o rezoluciji o Srebrenici, ambasador je rekao da Izrael “razumije težinu pitanja”.

“Zemlje koje su više politički motivisane nego privržene historijskoj istini trebale bi razmotriti uticaj svojih odluka na region i stabilnost Bosne i Hercegovine”, naglasilo je.

Ambasador je zaključio da “politizacija ovakvih pitanja nije korisna te da bi ih trebalo rješavati na moralnom i pravnom nivou, bez miješanja politike”.

 

Nastavi čitati

BiH

Sa četničkom kokardom na glavi prijeti Bošnjacima: “Turci”, čekamo 2. maj. Ne bih vam bio u koži

Published

on

By

Mladić pod imenom Aco, koji je prošle godine na društvenim mrežama vrijeđao i upućavao prijetnje bošnjačkom stanovništvu u Bijeljini, ponovo je isto uradio.

Sa četničkom kokardom na glavi poručio je “Turcima”:

“Čekamo drugi maj, Boga mi, ne bih vam bio u koži. Spremni smo, živjela Srbija”.

Podsjećamo, on je prošle godine provocirao srpskom i ruskom zastavom prolazeći kroz povratnička naselja.

“Evo Ace i u najvećem muslimanskom naselju u Bijeljini. Ne mislim na Janju nego ovaj ovdje dio gdje su sami muslimani. Ja molim da me neko napadne. Ja se okrećem naravno ko me bude napao ja mu napravim javnu dženazu. Samo bih želio da vas upozorim da Aco ima čime da se brani. Uvijek uz njega, uvijek je tu. Živjela Republika Srpska i Srbija”, kazao je tada.

Nastavi čitati

BiH

U sistemu debelo škripi: Policajci drže kafane, rade kao tjelohranitelji, mimo zakona, tako se “zalomio” slučaj Gačanin

Published

on

By

Iako sve policijske agencije u imaju jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi
Hapšenje 23 osobe u akciji kodnog naziva “Black tie 2”, a potom i puštanje na slobodu većeg broja njih sa ili bez mjera zabrane, a nakon maratonskog ročišta u Sudu Bosne i Hercegovine na kojem se moglo čuti sve i svašta, čini se samo je pokrenulo nova pitanja o funkcioniranju policijskih agencija prvenstveno u Federaciji BiH, piše Faktor.
Među uhapšenima, kao što je poznato, bila su i trojica pripadnika Federalne uprave policije – Adin Ćatić, Senad Kadić i Emir Druškić, komandant Specijalne jedinice FUP-a Mustafa Selmanović, ali i vršilac dužnosti direktora FUP-a Vahidin Munjić.
Njihov “grijeh” ogleda se u tome što su u septembru 2016. godine trojica tadašnjih pripadnika Specijalne policijske jedinice FUP-a osiguravali vođu međunarodnog narkokartela “Tito i Dino” Edina Gačanina dok je boravio u Sarajevu. Za to vrijeme koristili su odsustvo sa posla na osnovu otvorenog bolovanja.
Selmanović im je to, kako smatra Tužilaštvo, kao njihov tada direktni nadređeni, navodno omogućio, dok je Munjić propustio da protiv njih pokrene disciplinski postupak. Nakon što im je vanrednim provjerama ipak utvrđena sigurnosna smetnja i oduzet pristup tajnim podacima, Munjić je promijenio pravilnik o radnim mjestima za koja nije potreban pristup tajnim podacima kako bi i dalje mogli raditi u FUP-u.
Sudska odluka kojom je ovih pet osumnjičenih pušteno da se brani sa slobode pokazuje da tužilac (barem zasad) nije dokazao dovoljan stepen osnovane sumnje da bi im sud odredio pritvor.
Ono što je, međutim, sasvim jasno nakon svega što se moglu čuti i što je i dokumentovano tokom dosadašnjeg toka istrage je da spomenuta trojica policajaca jesu počinila težu povredu službenu dužnosti, prekršivši Zakon o policijskim službenicima FBiH, odnosno odredbe člana 107 istog zakona (Obavljanje djelatnosti koje nisu u skladu s interesima policijskoga organa ili bez prethodnog odobrenja starješine; ponašanje koje narušava ugled policijskoga organa; zloupotreba bolovanja;).
Osim toga, članom 38. Zakona o policijskim službenicima FBiH, propisano je da policijski službenik ne može obavljati nikakvu dodatnu djelatnost uz naknadu, osim uz odobrenje rukovodioca, koje po svemu sudeći nisu imali. Barem ne u pisanoj formi.
Ovim članoma zakona, kako nam je pojašnjeno iz policijskih agencija, podrazumijeva se da policijski službenik ne smije u svom vlasništvu imati, naprimjer, ni ugostiteljski objekat. Po tome je za njih dodatno otežavajuće ako su, a kako se to tvrdi na osnovu operativnih saznanja, navodno novac zarađen za usluge osiguranja narkobosa ulagali u otvaranje ugostiteljskih objekata, koje su, navodno, registrirali na imena drugih osoba.
Na spomenutom ročištu na kojem je raspravljan prijedlog Tužilaštva da im se odredi pritvor, odbrana se svojski trudila da dokaže da “niko u BiH, pa tako ni oni u to vrijeme nisu znali da je Edin Gačanin sigurnosno interesantna osoba”, te da su mislili da se radi o “biznismenu iz Dubaija”. U ovom slučaju to uopće nije ni bitno, jer bi, sudeći prema zakonskim odredbama, povredu dužnosti počinili da su u privatnom aranžmanu osiguravali bilo koga.
Kada je u pitanju ulaganje novca u otvaranje ugostiteljskih objekata, javna je tajna u Sarajevu da u glavnom gradu egzistira veći broj njih čiji su stvarni vlasnici pojedini policijski službenici, iako se formalno-pravno vode na drugim imenima.
Takve tvrdnje bez imalo uvijanja iznio je i državni delegat i nekadašnji direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić, koji je gostujući na N1 kazao kako “najmanje 25 policijskih službenika u Sarajevu drži ugostiteljske objekte u kojima se rasparčava droga”, kao i da to “zna pola Sarajeva”.
Iako prema Miletićevim riječima to “zna pola Sarajeva”, očigledno je da o tome nije obaviješten ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica, koji je danas saopćio kako se radi o “vrlo ozbiljnim tvrdnjama koje moraju biti detaljno provjerene”.
– MUP Kantona Sarajevo, Uprava policije, tim povodom će izvršiti adekvatne provjere ovih navoda – naveo je Katica.
Mi bismo tome dodali i: “Ako nije zastupila zastara”.
Iako sve policijske agencije u državi imaju svoje jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi.
Svjedoci smo da se s provjerama najčešće krene tek nakon što neko od medija “provali” neku aferu ili nezakonitost.
Tako je bilo kod čuvanja Tita, tako je bilo kod izostanka sistematskih ljekarskih pregleda policajaca, tako je i s kafanama koje drže policajci…
Da ne bude zabune, ništa bolja situacija nije ni u entitetu RS, gdje je isto tako javna tajna da brojni pripadnici MUP-a u slobodno vrijeme privatno rade kao osiguranje nekih ugostiteljskih objekata.
Nastavi čitati

Najčitanije