USK
Mračna tajna: Kako je mučki ubijen ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Irfan Ljubijankić?
Danas se navršava 29 godina od nikada razriješenog ubistva ministra vanjskih poslova RBiH, doktora Irfana Ljubijankića.
Dvadeset osmog maja ove godine navršava se punih 29 godina otkako su kod hrvatskog gradića Slunja mučki ubijeni tadašnji ministar vanjskih poslova BiH Irfan Ljubijankić, njegova tri saputnika i tri člana posade iz helikoptera koji je na posljednji let krenuo s improviziranog vojnog aerodroma u Ćoralićima kod Cazina.
Prema službenoj zabilješci brigadira Nedžada Suljića, napisanoj u noći kada se tragedija dogodila, ministar Ljubijankić, njegov pratilac major Fadil Pekić, tadašnji savjetnik u Ambasadi BiH u Zagrebu Mensur Šabulić i zamjenik državnog ministra pravde Izet Muhamedagić stigli su u Ćoraliće u 2.10 sati.
Tri minute ranije, na aerodrom je sletio helikopter kojim je iz Zračne luke u Zagrebu dopremljena vojna oprema i sanitetski materijal za opkoljeni Bihaćki okrug. Prije nego što je helikopter ponovno uzletio, članovi posade; dva ukrajinska pilota Grigorijevič i Dudajev i njihov bosanski kolega Mirsad Dupanović “referirali” su da je letjelica u dolasku pogođena u repni dio s dva zrna iz pješadijskog naoružanja, ali bez većih oštećenja.
Brigadir Suljić je zabilježio i da je, prethodno, od Zapovjedništva Petog korpusa Armije RBiH dobio odobrenje za slijetanje i polijetanje helikoptera, da je meteorološka situacija 28. maja 1995. bila povoljna, noć tamna, bez mjesečine… Primijetio je i da su svi putnici, prije nego što su vrata helikoptera zatvorena, na sebe navukli pancire.
“Do 3.50 sati smo sa Isturenog komandnog mjesta Ratnog vazduhoplovstva i protuvazdušne odbrane (na zagrebačkom aerodromu, op.a.) čekali potvrdu o dolasku helikoptera. Pošto je nismo dobili, poslali smo upit. Na osnovu odgovora sa IKM-a, zaključio sam da se s helikopterom nešto desilo. U 4.56 sati obavijestio sam Komandu 5. Korpusa da helikopter nije sletio i zahtijevao da se sa tim upozna komandant Korpusa”, napisao je brigadir Nedžad Suljić, napominjući kako je tražio da se odmah krene u potragu za letjelicom i spašavanjem eventualnih preživjelih.
“U 10.30 sati sam bio kod komandanta Korpusa, koji mi je saopštio da je helikopter vjerovatno oboren, i to nekim raketnim sistemom. Zahtijevao je da o događajima ne obavještavam nikoga i da prekinem sve kontakte s Isturenim komandnim mjestom. Komanda Petog korpusa je preuzela na sebe da vodi dalji postupak i izvještavanje o svemu što se sazna o helikopteru”, stoji, između ostalog, u strogo povjerljivom izvještaju koje je brigadir Suljić podnio 29. maja.
Letjelica u kojoj su ministar vanjskih poslova BiH i njegovi saradnici putovali prema Zagrebu, srušena je u rejonu Kremena, na okupiranom području Slunja, s položaja nekadašnje Vojske Republike Srpske Krajine (VRSK). O njihovoj tragičnoj smrti javnost su prvi obavijestili novinari tadašnje Televizije Knin, koji su na mjestu pada helikoptera snimili prilog o još jednom “velikom uspjehu” pripadnika VRSK.
Na nemontiranom videozapisu kninskih novinara, snimljenom kamerom VRSK koji su vojnici Hrvatske vojske zaplijenili nekoliko mjeseci kasnije, poslije oslobađanja okupiranih dijelova, vide se ostaci letjelice, mrtva tijela putnika, pronađeni osobni i službeni dokumenti. Taj materijal, ali i drugi, neuporedivo važniji dokazi nedvojbeno otkrivaju nalogodavce i izvršioce napada na helikopter s članovima Vlade BiH.
Prvi koji je javno progovorio o videosnimcima s mjesta pogibije ministra vanjskih poslova BiH Irfana Ljubijankića bio je advokat Josip Sladić iz hrvatskog grada Siska. Sladić je kao pravni zastupnik krajiških logoraša izjavio da je sav pronađeni dokazni materijal predao Županijskom državnom odvjetništvu u Karlovcu (koje je mjesno nadležno), zajedno s krivičnom prijavom protiv bivšeg pukovnika VRSK Dušana Lončara i nekolicine njemu podređenih časnika.
Postrojavanje pripadnika VRSK na Slunju organizirano je na pravoslavni blagdan Vidovdan, 28. juna 1995., kao odgovor na veliku vojnu paradu Hrvatske vojske, koja je održana 30. maja na zagrebačkom Jarunu, a nakon uspješno okončane operacije Bljesak u zapadnoj Slavoniji 1. maja iste godine.
Odluka o organizaciji proslave na okupiranom Kordunu donesena je nenadano, u namjeri da se krajiškim Srbima povrati poljuljani moral, a njezin je glavni inicijator bio general Mile Mrkšić (presudom Haškog tribunala osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina u Vukovaru), koji je u to vrijeme na mjestu zapovjednika VRSK zamijenio generala Milana Čeleketića.
Na videomaterijalu haški osuđenik Mile Mrkšić za govornicom, u prisustvu tadašnjih najviših civilnih i vojnih predstavnika srpske paradržavice u Hrvatskoj, čita imena brojnih časnika VRSK koji su odlikovani i unaprijeđeni u više činove te objavljuje kome su dodijeljene nagrade za “uspješno izvedenu operaciju rušenja neprijateljske letjelice”. Iako general Mrkšić tada nije izrijekom kazao o kojoj se letjelici radi, nema nikakve dvojbe da je posrijedi helikopter u kojem je, mjesec dana ranije, ubijen bosanski ministar vanjskih poslova Irfan Ljubijankić.
Na popisu časnika nekadašnje VRSK koji su nagrađeni za rušenje helikoptera u kojem je stradalo svih sedam putnika, nalazi se četrnaest imena. Prvi je pukovnik VRSK Dušan Lončar, kasnije unaprijeđen u čin generalmajora, kojeg hrvatsko pravosuđe odranije sumnjiči da je 1991. naredio odvođenje zarobljenih hrvatskih civila iz mjesta Lovas kod Iloka u minsko polje, kada je stradalo više od 80 osoba (zbog tog je zločina protiv osmorice Lončaru podređenih vojnika podignuta optužnica na Specijalnom sudu u Beogradu).
Potom slijedi pukovnik Miloš Đošan koji je kasnije, također, nagrađen činom generalmajora. Đošen, inače rodom iz BiH, nakon vojnog sloma “Republike Srpske Krajine” vratio se u Srbiju, bio je zapovjednik brigade protuzračne odbrane i izvjesno vrijeme garnizona Vojske Jugoslavije u Đakovici na Kosovu. Penzionisan je koncem decembra 2001.
Pored dvojice tadašnjih pukovnika koji su, po svoj prilici, izdali naredbu za rušenje helikoptera, u toj su vojnoj akciji sudjelovali i major Nebojša Rašuo, kapetan Duško Žarković, stariji vodnici Ranko Dakić i Dalibor Kalapać te vojnici Branko Kleut, Tihomir Mandarić, Predrag Mileusnić, Miloš Mitić, Mladen Šolaja, Tomislav Kotar, Rajko Čošić i Goran Vranjeković. Nagađa se kako barem petorica od 14 nagrađenih zločinaca koji su ubili ministra Ljubijankića, žive u BiH, na području Republike Srpske.
Tragična smrt ratnog ministra vanjskih poslova BiH Irfana Ljubijankića godinama je na području njegove rodne Krajine bila povod raznim špekulacijama. Iako nema nikakve dvojbe da je helikopter u kojem je nesretni Ljubijankić putovao prema Zagrebu pogođen raketom ispaljenom s položaja VRSK, postoji nekoliko kontroverzi vezanih za njegov tadašnji angažman koje su ga, navodno, stajale glave.
„Slobodna Bosna“ ranije je pisala i kako je 28. maja 1995., zajedno s Irfanom Ljubijankićem, Mensurom Šabulićem i Izetom Muhamedagićem, u Zagreb trebao putovati i Dževad Džanić, ljekar iz Velike Kladuše, u to vrijeme visokopozicionirani član krajiške SDA. Džanić je, međutim, od puta odustao nakon što mu je tadašnji povjerenik Vlade RBiH za Bihaćki okrug Mirsad Veladžić, nekoliko sati prije polaska, zabranio da napusti Bihać.
S druge strane, pojedini bliski saborci ratnog zapovjednika 505. bužimske brigade ARBiH Izeta Nanića (poginuo početkom augusta 1995. pod nerazriješenim okolnostima) tvrdili su kasnije kako je Nanić napisao opširno pismo Aliji Izetbegoviću o stanju u Krajini pod Veladžićevom upravom i predao ga Ljubijankiću.
“Slobodna Bosna” pisala je, također, i da je Irfan Ljubijankić, prije tragične pogibije, počeo istraživati višemilionski kriminal u ratnoj diplomatsko-konzularnoj mreži BiH, a vezano za nezakonito izdavanje pasoša. Za 14 mjeseci, koliko je između Zagreba i aerodroma Ćoralići u Cazinu funkcionirao zračni most (od juna 1994. do augusta 1995.) obavljeno je više od 90 letova, preko okupiranih dijelova Hrvatske; Like, Korduna, Slunja. Oborene su samo dvije letjelice, prva početkom augusta 1994. (sa sedam Ukrajinaca, članova posade, koji su letjeli iz Italije, preko aerodroma u Puli), a druga 28. maja 1995., kada je poginuo ministar Irfan Ljubijankić i svi ostali putnici iz helikoptera.
Nastavi čitati
USK
Pokrenut postupak protiv tužiteljice koja je optužila imama iz Bihaća za izjavu o RS-u kao “genocidnoj tvorevini”
Pred Disciplinskom komisijom Visokog sudskog i tužilačkog vijeće počeo je postupak protiv tužiteljice Tužilaštva Republike Srpske Dragice Glušac zbog predmeta u kojem je optužila imama i profesora Muharema Štulanovića za “povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda”, krivično djelo koje je Ustavni sud BiH u međuvremenu proglasio neustavnim i ukinuo ga.
Na pripremnom ročištu je Aldijana Porča, zamjenica glavne disciplinske tužiteljice, navela je da je Glušac, kao tužiteljica s dugogodišnjim iskustvom, postupala u predmetu Tužilaštva RS-a po optužnici za krivično djelo koje je ukinuto odlukom Ustavnog suda BiH.
– Ured disciplinskog tužioca će dokazati da je neosnovanim gonjenjem nanijela štetu optuženom M. Š., koji trpi posljedicu za djelo koje nije krivično djelo – rekla je Porča.
“Postupila sam etično i savjesno”
U odgovoru na tužbu, Glušac je kazala kako je postupila u skladu sa zakonom, te iskoristila potvrđenu optužnicu.
Navela je kako je na glavnom pretresu zakazanom po ovoj optužnici sudija dozvolio čitanje optužnice, pri čemu je ona više puta zatražila izmjenu optužnice, ali joj to nije dozvoljeno.
– Ja poštujem odluku Ustavnog suda, ali ako je to djelo dekriminisano, nisu druga djela. Ja sam to više puta rekla – navela je Glušac dodajući kako je na oslobađajuću presudu podnijela žalbu Vrhovnom sudu Republike Srpske.
– Postupila sam sigurno etično i savjesno kao tužilac – kazala je ona pred Disciplinskom komisijom.
Ona je navela i da je postupajući sudija pozivao da odustane od optužnice.
– Ja sam deset godina republički javni tužilac i nikad nisam odustala od optužnice – dodala je Glušac.
Prema optužnici iz decembra 2023., a na osnovu koje je disciplinski postupak pokrenut, Štulanović je 13. januara iste godine u džamiji u Bihaću prilikom govora za vrijeme džuma-namaza izjavio: “Kao posljedica da se stvori i napravi Republika Srpska, čije okoćenje slave 9. januara. Baš zbog te genocidne tvorevine koja se okotila i zaživjela tog 9. januara u vidu genocidne tvorevine eR eS. I nad samim Sarajevom slave genocidnu okotinu. Znači, braćo, treba preduzeti sve što je u našoj moći, pa se tek onda osloniti na Dragog Boga, na međunarodnu zajednicu i na nekog drugog”.
Štulanović je, kako se navodi u optužnici u koju je Detektor imao uvid, u govoru izložio poruzi, preziru i grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, jer je označio kao genocidnu tvorevinu. U optužnici se navodi i da je govor dostupan na YouTube-u pod nazivom “Okotilo se povampireno zlo”.
U to vrijeme na snazi je bio član Krivičnog zakonika RS “povreda ugleda Republike Srpske i njenih naroda”, po kojem je Štulanović i optužen.
U prvom stavu tog člana Krivičnog zakonika je bilo propisano da ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
– Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno na način da se Republika Srpska označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina – glasio je zakon, a upravo ovaj dio se Štulanoviću stavlja na teret.
Dalje se navodilo da ukoliko je ovo djelo izvršilo službeno ili odgovorno lice ili lice u institucijama vlasti ili organu koji se finansira iz javnog budžeta, predviđeno je bilo da će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina, a ako su djela ovog člana izvršena u namjeri promjene ustavnog uređenja Republike Srpske, njene teritorijalne cjelovitosti ili neovisnosti, učinilac se mogao se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
Ustavni sud BiH je na sjednici 18. januara 2024. godine utvrdio da ovaj član zakona nije u skladu sa državnim Ustavom kao i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te ga ukinuo. Član je prestao važiti 7. februara, dan nakon što je objavljen u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.
Okružni sud u Banjoj Luci pred kojim je vođen postupak protiv Štulanovića krajem februara 2024. godine donio je oslobođajuću presudu.
Advokat Duško Tomić koji brani Štulanovića za Detektor je potvrdio da je Glušac uložila žalbu Vrhovnom sudu Republike Srpske na ovu presudu, te da smatra postupanje tužiteljice u ovom predmetu skandaloznim.
– Ne poštuje odluku Ustavnog suda BiH, ali ne poštuje ni odluku Okružnog suda koji se pozvao na to da je ukinuto to krivično djelo. Ne, ona je gurala dalje – rekao je Tomić.
Tomić: Pravni nonsens
Također je dodao da Vrhovni sud RS-a još uvijek nije donio odluku po žalbi, te da će on urgirati da se to završi. Tomić kaže i da je tokom postupka rekao Sudskom vijeću, jer je u međuvremenu došlo do ukidanja člana zakona prema kojem je Štulanović optužen “da se nezakonito ponašamo sudeći čovjeka po članu koji je ukinuo Ustavni sud”.
– Ja sam molio gospođu Glušac da povuče odmah tu optužnicu, jer ona više nema temeljito uporište, nema krivičnog djela. Ali oni su htjeli da dokažu da odluke Ustavnog suda više ne obavezuju Republiku Srpsku – kaže Tomić.
Narodna skupština Republike Srpske je u junu 2023. godine usvojila Zakon o nepoštivanju odluka Ustavnog suda BiH, nakon čega je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poništio, između ostalog, i ovu odluku, te nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH nakon niza odluka NSRS-a koje se odnose ne nepoštivanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.
Advokat Tomić kaže da se u ovom slučaju radi o pravnom nonsensu.
– Očigledno je da je ova optužnica politička optužnica, da je odluka prvostepenog suda pravna i kvalitetna odluka koji je ispoštovao Ustav BiH, a očigledno je da specijalno Tužilaštvo i tužiteljica Glušac se ponaša kriminalno kršeći odluke Ustavnog suda i da je zaslužila krivičnu prijavu, a ne disciplinsku – kaže Tomić.
Muharem Štulanović i advokat Duško Tomić
FOTO: ARHIV
U obrazloženju oslobađajuće presude Okružnog suda u Banjoj Luci u koju je Detektor imao uvid navodi se da je Sud 7. februara 2024. godine upoznao tužioca o odluci Ustavnog suda BiH i tražio da li ostaje kod podignute optužnice. Tužilac se, kako se dalje navodi, u ostavljenom roku nije očitovao zbog čega je zakazan glavni pretres kako bi se donijela odluka po potvrđenoj optužnici.
Prije čitanja optužnice, kako stoji u presudi, tužilac se izjasnio da ostaje kod njenih navoda. Nakon što je pročitana i otvoren glavni pretres, tužilac je u uvodnoj riječi naveo da “nije sporno da je ukinut sporni član zakona”, ali da “riječi i djela optuženog mogu predstavljati neko drugo krivično djelo”.
U presudi se navodi da je Sud odbio prijedlog Tužilaštva za izvođenjem dokaza “cijeneći da činjenične navode iz optužnice koje tužilac želi da dokaže nemaju značaj za predmet i da su takvi dokazi nepotrebni”.
– Pažljivom analizom činjeničnog opisa djela iz optuženog akta Sud je zaključio da se u istom ne nalaze bitna obilježja bilo kojeg drugog krivičnog djela, pa ni krivičnog djela javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje – naveo je Sud.
Ukoliko bi se tužiocu dozvolilo da na osnovu istih dokaza izvrši izmjenu optužnice za sasvim drugo krivično djelo sa različitim i posebnim i grupnim zaštitnim objektom, to bi dovelo do povrede prava na odbranu optuženog, jer za takvo djelo nije ni optužen, niti ispitan u istrazi, navodi se u odluci Suda.
“Damoklov mač nad glavom”
Penzionisana sutkinja državnog Suda sa dugogodišnjim sudskim i tužilačkim iskustvom Džemila Begović za Detektor kaže da je tužiteljica Glušac trebala odustati od krivičnog gonjenja.
– Postupala je u skladu sa zakonom sve do momenta dok nije stupila na snagu odluka Ustavnog suda BiH. Onog momenta kada je stupila na snagu odluka Ustavnog suda kojom se ukida taj član zakona, tog momenta nema osnova za dalji krivični progon, tako da je tužiteljica o tome trebala voditi računa i imala je mogućnost da odustane od krivičnog gonjenja – smatra Begović.
Tomić dodaje da se njegov klijent jako loše osjeća zbog ovog postupka jer mu je uskraćeno pravo na pravnu sigurnost.
Štulanović za Detektor kaže da u njegovom slučaju postoji “momenat Damoklovog mača” koji više od dvije godine visi nad njim jer drugostepeni organ još nije donio odluku.
– To čovjeka čini da se ne osjeća komotno, svakako. Jer nažalost, u korumpiranim sistemima, a u ovom slučaju to je toliko očito, nikada nisi siguran kako ćeš proći na sudskim procesima jer tu ne zavisi od zakona, od presumpcije nevinosti i dokazivanja, nego često od diktata korumpiranog sistema i politike – kaže Štulanović.
Glavna rasprava po disciplinskoj tužbi protiv tužiteljice Glušac zakazana je za 9. juni.
USK
Unsko-sanski kanton povećao naknade za prijevoz: Gornja granica sada 400 KM
Vlada Unsko-sanskog kantona povećala je maksimalni iznos naknade za prijevoz na posao i s posla za budžetske korisnike na 400 konvertibilnih maraka, reagujući na kontinuirani rast cijena goriva i troškova života.
Ministar finansija Danko Jakšić pojasnio je da je riječ o izmjenama koje su usvojene na posljednjoj sjednici Vlade, a koje imaju za cilj zaštitu standarda zaposlenih u javnom sektoru.
Podsjetio je da je prije godinu i po dana uveden novi način obračuna naknade za prijevoz, kojim je zamijenjen raniji sistem zasnovan na autobuskim kartama. Tada je uveden takozvani skalarnik koji se ažurira dva puta godišnje, uz saglasnost svih sindikata, a maksimalni iznos naknade bio je povećan sa 300 na 350 KM.
“Nakon naglog rasta cijena goriva, reagovali smo i prije planiranog roka za redovno usklađivanje. Iako je naredna izmjena bila predviđena za juli 2026. godine, odlučili smo djelovati odmah kako naši korisnici ne bi snosili teret poskupljenja”, kazao je Jakšić.
Uz povećanje maksimalnog iznosa na 400 KM, izmijenjena je i odluka kojom se omogućava fleksibilnije ažuriranje skalarnika, odnosno više od dva puta godišnje ukoliko to zahtijevaju tržišni uslovi.
“Na osnovu fiskalne procjene i podataka koje smo dobili od svih budžetskih korisnika, utvrdili smo da trenutno postoji prostor za povećanje gornje granice na 400 KM”, naveo je Jakšić.
Dodao je da će Vlada i u narednom periodu pratiti kretanja cijena goriva i izvršenje budžeta, te da su moguće nove korekcije ukoliko se za to steknu uslovi.
“Već na polugodišnjem obračunu vidjet ćemo ima li dodatnog prostora za povećanje, jer nam je cilj da naši korisnici ne trpe posljedice rasta cijena”, zaključio je ministar finansija.
USK
Velika Kladuša: Majka koja je bacila trudnu kćerku s balkona ide u pritvor
Kantonalni sud u Bihaću odredio je jednomjesečni pritvor ženi iz Velike Kladuše koja se sumnjiči da je bacila trudnu kćerku sa balkona, pri čemu je nastradalo njeno nerođeno dijete, potvrđeno je za Srpskainfo iz Kantonalnog tužilaštva USK.
Podsjećamo, po nalogu Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona pripadnici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona su 23. aprila na području Velike Kladuše uhapsili dvije osobe, od kojih je jedno maloljetna.
Tada je saopšteno da je maloljetna osoba uhapšena zbog sumnje da je počinila krivično djelo silovanje, a punoljetna osoba zbog sumnje da je počinilo krivično djelo teško ubistvo i pokušaj teškog ubistva.
Stravičan slučaj
Kako su tada pisali mediji, uhapšen je maloljetnik, koji se tereti za silovanje trudne sestre koja ima poteškoće u razvoju.
Njegova majka se, prema nezvaničnim saznanjima, tereti da je s balkona bacila svoju kćerku, a tom prilikom je stradalo njeno nerođeno dijete.
“Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona je podnijelo prijedlog za određivanje mjere pritvora u odnosu na punoljetnu osobu, te je Kantonalni sud u Bihaću u odnosu na navedeni prijedlog donio rješenje kojim je određen pritvor u trajanju od mjesec dana.
U odnosu na maloljetnu osobu Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona postupa, između ostalog, i u skladu sa Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH.
Istim zakonom je određeno da se ne može objavljivati tok krivičnog postupka u odnosu na maloljetnu osobu, što se odnosi i na predmetni slučaj”, navodi se u odgovoru Kantonalnog tužilaštva USK.
USK
USK uskladio zakon s federalnim rješenjima i proširio prava boraca
Skupština Unsko-sanskog kantona usvojila je izmjene i dopune Zakona o dopunskim pravima branilaca i članova njihovih porodica, kojima se preciziraju postojeća prava, otklanjaju nedorečenosti u primjeni i uvode nova rješenja, uključujući osnivanje javne ustanove “Veteranski dom” te proširenje kruga korisnika pojedinih naknada.
Izmjene su usvojene nakon što je Vlada Unsko-sanskog kantona utvrdila prijedlog i uputila ga u skupštinsku proceduru, a inicijativu za dopune pokrenuo je zastupnik Emir Dautović, tražeći rješavanje konkretnih problema s kojima se suočavaju boračke kategorije.
Dautović je naglasio da je fokus bio na unapređenju socijalne sigurnosti porodica poginulih boraca, posebno u segmentu stambenog zbrinjavanja i brige o starijim članovima.
– Ja sam išao sa zahtjevom prema porodicama poginulih da bi riješili njihovo stambeno zbrinjavanje jer ostaje puno roditelja naših boraca koji nemaju gdje biti, nemaju s kim živjeti vezano za sufinansiranje staračkih domova. Ministarstvo je odlučilo na jedan fantastičan prijedlog da idemo sa izgradnjom domova koji će biti u vlasništvu Ministarstva za pitanja boraca i RVI, gdje ćemo omogućiti novo zapošljavanje naših ljudi, a našim borcima i porodicama poginulih omogućiti sigurniju i dostojanstveniju starost – izjavio je Dautović.
Jedna od ključnih novina odnosi se na preciznije definisanje pojma člana porodice, koji sada uključuje i vanbračnog partnera u skladu sa porodičnim zakonodavstvom, čime se otklanjaju ranije pravne nejasnoće u ostvarivanju prava.
Također, izmjenama je predviđeno osnivanje javne ustanove “Veteranski dom”, kojom će se sistemski urediti smještaj i briga o boračkim kategorijama, uključujući i razvoj pratećih sadržaja i zapošljavanje.
Ministar za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida Unsko-sanskog kantona Almir Zulić pojasnio je da se izmjenama rješava i pitanje obračuna prihoda prilikom ostvarivanja prava na novčane naknade.
– Osobe koje primaju tuđu njegu i pomoć imaju pravo na egzistencijalnu naknadu, što prije nisu mogli, naravno ukoliko ostvaruju i druga prava. To je već doneseno na federalnom nivou i drugi kantoni to provode, tako da smo i mi u Unsko-sanskom kantonu odlučili da to predložimo. Svake godine određeni broj korisnika izlazi iz sistema i upravo ta sredstva omogućavaju da se pokriju ova nova prava – rekao je Zulić.
Izmjenama je dodatno precizirano i da pravo na novčanu pomoć za podizanje nišana ili nadgrobnog spomenika može ostvariti i fizičko ili pravno lice koje je snosilo troškove, čime se proširuje krug korisnika ove vrste podrške.
Prema obrazloženju Vlade, osnovni cilj izmjena je unapređenje kvaliteta života boračkih kategorija i usklađivanje kantonalnog zakonodavstva sa rješenjima na višim nivoima vlasti, uz osiguranje održivosti budžetskih izdvajanja.
FENA
USK
Hapšenja u Sarajevu: Uhvaćena kradljivica iz Bihaća, dvije osobe privedene zbog droge
Sarajevski policajci u utorak su uhapsili tri osobe, saopćeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS).
Sve je počelo u 10.30 sati, kada su pripadnici Policijske uprave (PU) Ilidža priveli Š. O. (34) iz Sarajeva.
Sarajlija se sumnjiči da je počinio krivično djelo posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga.
Istog dana u 17.10 sati pripadnici PU Centar stavili su lisice na ruke E. B. (22) iz Bihaća.
Bišćanka se sumnjiči da je počinila krivično djelo krađa.
Hapšenja su okončana sinoć u 22 sata, kada su pripadnici Sektora za policijsku podršku MUP-a KS stavili lisice na ruke I. D. (23), nastanjenom u Vogošći.
On se također sumnjiči da je počinio krivično djelo posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga.
O svemu je obaviješten dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Sarajevo, a osumnjičeni su predati u Prostorije za zadržavanje osoba lišenih slobode MUP-a KS.
USK
VIDEO Mehmed Felić iz Gate preko noći ostao bez krova nad glavom
- Mehmed Felić iz Gate preko noći je ostao bez krova nad glavom. Kuća u kojoj je živio sam sinoć je iznenada buknula dok je sjedio na klupi u dvorištu. Uzrok požara nije poznat, ali pretpostavlja da je riječ o dotrajalim instalacijama, jer je porodični dom građen prije njegovog rođenja.
– Mehmed je bivši pripadnik IDČ „Tigrovi“ i ratni vojni invalid. Prima invalidninu od 54 marke i boračku naknadu od oko 300 maraka.
rtvusk
-
USKprije 3 danaPokrenut postupak protiv tužiteljice koja je optužila imama iz Bihaća za izjavu o RS-u kao “genocidnoj tvorevini”
-
BiHprije 3 danaVIDEO Fikret Hadžić nakon 24 godine izašao iz zatvora, postao poznat po rečenici “Nemoj Hadžija, nećemo te više dirati”
-
Smrtovniceprije 3 danaNa Ahiret preselila Alma (Izet) Avdić
-
BiHprije 3 danaDario Ristić u Ukrajini pogađao ukrajinske tenkove, Sud BiH ga pustio, a sada u Modriči dronovima snima svadbe
-
Smrtovniceprije 3 danaNa Ahiret preselio Ljubijankić (Hasan) Ibro
-
Religijaprije 5 danaNa ahiret preselila Ajdinović (rođ.Bajrektarević) Ajiše
