BiH
MUP odbio zaposliti kandidata zbog tetovaže: “Svi su mi čestitali, a onda hladan tuš”
Ministar unutarnjih poslova u Hercegovačko-neretvanskom kantonu Slađan Bevanda kaže da se ne boji tužbi jer je komisija radila po zakonu. Dodaje, ipak, da je svjestan činjenice da je to pravilo ukinuto u većini evropskih zemalja
“Pola godine, osam mjeseci traju sve moguće provjere, sve ih položiš sa sjajnim rezultatima, fizičke pripreme odradiš među boljima, prođeš pismeni test znanja, intervju, ljudi ti već čestitaju na novom poslu jer znaju koliko si želio postati policajac. I onda hladan tuš, nakon ljekarskog pregleda odbiju te zbog tetovaže”, govori razočarano mladić iz Mostara (podaci poznati redakciji) za Hercegovina.info.
Tetovaže uz bok s ovisnostima i teškim bolestima
U januaru ove godine, MUP HNK raspisao je konkurs za prijem 130 novih službenika u činu policajac.
Konkurs se provodio prema pravilniku iz 2015. godine prema kojem je zaista, među svim ostalim eliminatornim stanjima, koja uključuju različite vrste bolesti, psihičkih stanja, ovisnosti i poremećaja navedeno i kako su veće i/ili neprimjerene tetovaže na vidljivim dijelovima tijela (glava, vrat, podlaktice i šake) smještene među kožne bolesti zbog čega ljekarska komisija ima pravo odbiti kandidata.
Gotovo identičan propis imala je i susjedna Hrvatska, međutim isti je nakon žalbe Andrije Krivaka iz Zagreba 2010. godine poništen nakon procesa koji je trajao sve do 2018. godine.
Hrvatska ukinula diskriminirajuće pravilo 2018. godine
Prema tadašnjem pravilniku, tetovaže su bile tretirane kao medicinski uvjetovana kontraindikacija ispunjavanju uvjeta posebne psihičke i tjelesne zdravstvene sposobnosti osobe koja se prima u policiju i policijskog službenika za obavljanje policijske službe.
Prema tome, osobe koje imaju tetovažu na vidljivom mjestu, koje ne prekriva ljetna policijska odora kao i tetovažu neprimjerenog sadržaja, ne ispunjavaju potrebna mjerila zdravstvene sposobnosti za primanje u državnu službu ili na školovanje za policijskog službenika.
Krivak je u svojem obrazloženju istaknuo kako se tim pravilnikom tetovirani kandidati na zdravstvenom pregledu ocjenjuju zdravstveno nesposobnim te kako ih se ne prima u službu odnosno na školovanje.
Istaknuo je i kako se time krši Ustavom zaganatnovano pravo na jednakost odnosno na zabranu diskriminacije kako i pravo svih državljana RH da pod jednakim uvjetima budu primljeni u javne službe RH.
“Sadržaj tetovaže svakako nam može reći nešto o osobnosti (ličnosti) tetovirane osobe, posebno o crtama ličnosti, tačnije motivacijskim osobinama kao što su stavovi. Ipak, zbog trajnosti tetovaže ne možemo znati jesu li ti stavovi još uvijek onakvi kakvi su bili u trenutku tetoviranja. (…) Budući da se čovjekovi stavovi mijenjaju kroz život, nedopustivo je da neko zbog stavova koje je imao u mladosti ili naprosto zbog trenutka nepromišljenosti ispašta čitav život, pogotovo ako uzmemo u obzir da i počinitelji krivičnih djela imaju pravo na rehabilitaciju. Navedenom treba dodati i činjenicu da niti tetoviranje nije što je nekad bilo i da je ono danas najobičniji ‘globalni pomodarski trend”, poručio je, između ostalog, Krivak u svojem prijedlogu Ustavnom sudu.
Sud je presudio kako Ministarstvo u svom očitovanju nije iznijelo ili obrazložilo razloge koji bi tretiranje tetovaža kao medicinski uvjetovane kontraindikacije za prijem ili obavljanje policijske službe utemeljilo na stajalištu medicine ili struke. Sud je ocijenio da je spomenuti Pravilnik po svom sadržaju prekoračio granice te je isti prestao važiti 31. decembra 2018.
Na temelju te odluke tetovaža više nije diskvalifikacijski kriterij za prijem u policiju, barem ne sa zdravstvenog aspekta jer nije medicinski uvjetovana kontraindikacija. Takva odluka sprječava diskriminaciju kandidata za prijam u službu ili na školovanje u policiji Republike Hrvatske, ali i otvara pitanje ocjene primjerenosti određenih tetovaža za obavljanje policijskog posla. Komisija koja obavlja ljekarski pregled, kandidata s tetovažama upućuje na komisiju od 12 članova, koje odlučuje o primjerenosti sadržaja prikazanog tetovažom te o prijamu takvog kandidata.
Boji li se MUP HNK tužbe?
Ministar unutarnjih poslova u Hercegovačko-neretvanskom kantonu Slađan Bevanda kaže da se ne boji tužbi jer je komisija radila po zakonu. Dodaje, ipak, da je svjestan činjenice da je to pravilo ukinuto u većini evropskih zemalja.
“Znam i ja da je to pravilo ukinuto u nekim zemljama ali kod nas je neka druga stvar. Pravilnik će se sigurno mijenjati, ali to će vjerovatno biti zadaća neke nove vlasti, nekog novog ministra. Policajac mora biti primjeren u svakom smislu, neko novo vrijeme donosi neka nova pravila, vjerovatno će se i pravilnik prilagoditi, ali ne treba previše robovati trendovima. Policajac mora biti stup sigurnosti svih nas”, kazao je Bevanda za Hercegovina.info.
Predsjednik sindikata MUP-a HNK Nail Balić kaže kako se mladići koji su odbijeni zbog tetovaža njima nisu mogli ni obratiti, budući da nikad nisu postali policajci, te ne mogu biti članovi Sindikata. Što se tetovaža na postojećim policajcima tiče, Balić kaže kako Sindikat nikada nije zaprimio nikakvu prijavu niti je svjestan da takvih policajaca trenutno ima u sindikalnom članstvu.
Svijet pun tetoviranih policajaca
Što se ostatka svijeta i tetoviranih policajaca tiče, vrijedi istaknuti kako Ustavni sud Srbije trenutno odlučuje po sličnoj inicijativi.
Udruga građana koja je podnijela inicijativu tvrdi da su tetovirani policajci diskriminirani na osnovu osobnog svojstva – odnosno crteža na tijelu. Argument MUP-a Srbije je da se restrikcijama po pitanju tetovaža štiti ugled te institucije.
Promjenom internih pravila, policajcima u Sloveniji dopušteno je od proljeća 2019. imati tetovaže na vidljivom mjestu “u skladu s društveno prihvatljivim normama”. Tetovaže na glavi i vratu su im zabranjene.
Uvjet da slovenski pripadnici redarstvenih snaga imaju tetovaže jest da one ne potiču mržnju ili netrpeljivost. Nisu prihvatljive ni seksističke ili nasilne slike.
Policajci u Sloveniji imaju i privilegiju nošenja sunčanih naočala. Pod uvjetom da su im stakla crna, plava, zelena, siva ili smeđa, dok okvir naočala može biti crn, plavi ili metalik.
Autori Radek, Žabek i Budimir 2021. godine objavili su naučni članak koji istražuje i analizira percepciju vidljivih tetovaža kod policijskih službenika. Istraživanje je obuhvatilo pravilnike u nekoliko zemalja poput Njemačke, SAD-a i Velike Britanije.
Na web stranicama Bundespolizei (Savezne policije Njemačke) stoji kako potencijalni kandidati ispunjavaju izjavu u kojoj se naglašava da tetovaže nisu prepreka za prijem u policiju, pod uvjetom da njihov sadržaj ne narušava ugled države i policije (zabranjene su tetovaže povezane s radikalnim grupama, seksističke i nasilne tetovaže, te one koje na bilo koji način vrijeđaju ljudsko dostojanstvo). Osim toga, tetovaža mora biti takva da se može potpuno prekriti kada je službenik u odori s kratkim rukavima, i to na prikladan i dostojanstven način, korištenjem flastera u boji kože ili pudera. Tetovaže na vratu, glavi i rukama nisu dozvoljene.
Policijske uprave širom SAD-a suočavaju se s izazovima u regrutaciji kvalificiranih kandidata, pri čemu tetovaže predstavljaju jednu od prepreka. Tetovaže su postale izrazito popularne među mladima i vojnim veteranima, koji su primarni kandidati za poslove u policiji. Iako apsolutna zabrana tetovaža na vidljivim mjestima može biti ekonomičnija jer eliminira potrebu za analizom svakog slučaja, sve veći broj mladih, potencijalnih kandidata, ima tetovaže, što komplicira zapošljavanje.
Autori zaključuju da policija u državama s manjkom kandidata ima fleksibilnije uvjete prijama, uključujući i tolerantniju politiku prema tetovažama. Rezultati pokazuju različite pristupe politikama tetovaža među policijskim upravama u različitim saveznim državama. Policijske uprave iz 21 savezne države u svojim pravilnicima dopuštaju tetovažu, ali ona ne smije biti na vidljivom mjestu kada je službenik u odori (uključujući kratke rukave); 23 policijske uprave ne dopuštaju tetovaže na vratu, licu i donjem dijelu ruke (šaka); 19 uprava dopušta tetovaže ukoliko se mogu prekriti odorom ili šminkom; 4 uprave nemaju nikakvu restriktivnu politiku vezanu za tetovaže, a samo ih jedna država u potpunosti zabranjuje.
Istraživanje provedeno u Engleskoj i Walesu o tetovažama među policijskim službenicima iz 2016. otkrilo je da skoro polovina učesnika ima tetovažu, pri čemu 17 posto njih ima tetovaže na vidljivim mjestima (ukupno je ispitano 4456 policijskih službenika svih rangova). Većinom su tetovirani mlađi službenici nižih zvanja. Dodatno, 93 posto ispitanika s vidljivim tetovažama navelo je da zbog toga nisu doživjeli nikakve probleme u radnom okruženju, bilo s nadređenima ili kolegama.
U provedenom istraživanju u Hrvatskoj na uzorku od 217 ispitanika, utvrđeno je da tetovaže za značajan broj učesnika predstavljaju prihvatljiv oblik ukrašavanja tijela, nezavisno o njihovoj veličini i broju. Više od polovine ispitanika u potpunosti ili djelimično podržava stav da je prihvatljivo da policijski službenici imaju diskretne tetovaže neutralnog sadržaja na vidljivim mjestima, iako većina smatra da velike i brojne tetovaže nisu primjerene za policijske službenike.
Kada je riječ o sadržaju, očekivano, najmanje su prihvatljive upadljive tetovaže s motivima poput mrtvačkih glava, erotskih slika ili životinja koje simboliziraju agresivnost ili snagu.
Većina ispitanika smatra da vidljiva tetovaža ne utječe značajno na percepciju ljubaznosti, profesionalnosti, kompetentnosti i pouzdanosti policijskog službenika. Samo trećina ispitanika slaže se s tvrdnjom da vidljiva tetovaža kod policijskog službenika negativno utječe na povjerenje građana.
BiH
Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM
Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.
“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.
Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.
Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.
Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.
Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.
Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza
Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.
– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.
Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka samog poreznog nadzora.
Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka, što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.
Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH, koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.
– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.
Osvrnuo se i na dopune Zakona porezna na dohodak, kojim s omogućava izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati kroz dio bez porezne presije.
– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.
“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”
Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.
Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.
– I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.
Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.
– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.
BiH
Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje
U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.
U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.
Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.
BHmeteo: od vikenda toplije
Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.
U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.
Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.
Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.
Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.
Prognoza FHMZ-a za naredne dane
U četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.
U subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.
BiH
Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa
Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.
U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.
Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.
Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.
To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.
Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.
-
Religijaprije 7 dana
Šejtanski prilazi čovjeku
-
Svijet / Zanimljivostiprije 7 dana
Zašto je djeci potrebna rutina?
-
Cazinprije 3 dana
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 dana
Zabavni načini da djeci odagnate dosadu
-
Religijaprije 4 dana
Ljubav prema majci je ibadet, a ljubav prema ženi je sreća
-
Cazinprije 4 dana
Najava tribine – Kako ostvariti uspjeh u životu: Muhammedov alejhi selam primjer
-
Svijet / Zanimljivostiprije 3 dana
5 navika za zdraviji um i život
-
Svijet / Zanimljivostiprije 2 dana
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike