Connect with us

BiH

Muslimani sa kokardama: “Ovo je spisak Bošnjaka koji su se tokom agresije na BiH borili na strani Karadžića i Mladića”

Published

on

U Derventi je u 68. godini umro Nusret Nuce Dizdarević, potpukovnik Vojske Republike Srpske, komandant čete „Meša Selimović”, koja se istakla na brojnim ratištima”, pišu Novosti.

“Jedinica “Meša Selimović”, formirana je u avgustu 1992. u selu Kulina kod Dervente na inicijativu rezervnog kapetana prve klase JNA Ismeta Đuherića iz Bosanskog Broda, uz pomoć generala Boška Kelečevića i tadašnjeg pukovnika Slavka Lisice. Činilo ju je oko 150 muslimana dobrovoljaca. Upravo preminuli Dizdarević je januara 1993. u činu kapetana preuzeo komandu nad četom “Meša Selimović”. Sa velikim uspjehom vodio ju je do kraja rata. Jedinica se istakla na derventskom, brodskom, maglajskom, zavidovićkom i drugim ratištima, piše Avaz.

Tugovali su za Jugom, poštovali zakletvu datu tadašnjoj JNA, a da bi obranili svoje, iz te rasformirane vojske pristupili su u maju 1992. godine formiranoj VRS. Nisu se obazirali na neprijateljsku propagandu da su Bošnjaci s kokardama na glavi”, zaključuju Novosti.

Muslimani sa kokardama

Priča o Džemalu Zahiroviću Špajzeruosuđenom ratnom zločincu za mučenje bošnjačkih logoraša u srpskom logoru Batković kod Bijeljine, danas prosjaka kojeg su u sarajevskom tramvaju prepoznale njegove žrtve, aktualizirala je temu sudjelovanja Bošnjaka u Vojsci Republike Srpske (VRS), tokom rata u BiH 1992-1995. godine.

Zajedno sa Špajzerom nad bošnjačkim logorašima u Batkoviću iživljavali su se još Fikret Smajlovć Piklić iz Brezovog Polja kod Brčkog i bivši policajac Esad Bekrić Beretka. Piklića je 18. februara 2005. godine Kantonalni sud u Tuzli osudio na četiri godine i 10 mjeseci zatvora za mučenja, nečovječna postupanja i nanošenje velikih patnji civilnim zarobljenicima u Batkoviću.

Ismet Đuherić bio je prvi zapovjednik jedinice VRS “Meša Selimović”, u čijem su sastavu bili uglavnom Bošnjaci s područja Bosanskog Broda i Dervente. Danas Đuherić sa suprugom Hanumicom živi u Sijekovcu kod Bosanskog Broda, a kao član Socijalističke partije RS Petra Dokića izabran je za predsjednika Skupštine općine Bosanski Brod.

Nusret Dizdarević iz Dervente naslijedio je Đuherića na mjestu zapovjednika jedinice “Meša Selimović”. Bio je član Dodikove stranke i ponosno ističe da mu je djed bio ugledni hodža, a sebe ne smatra izdajnikom.

Major Pašaga Halilović bio je zapovjednik 3. semberske brigade VRS, sastavljene od nekoliko stotina Bošnjaka iz Bijeljine i Janje. Zamjenik mu je bio Mujica Jahić, a jedinica je uglavnom ratovala u Posavini. Pašaga je danas predsjednik Upravnog odbora bijeljinskog preduzeća “Duvan”.

Ekspert za proizvodnju eksplozivnih naprava Zijad Žigić Žiga iz Dobrinje kod Tuzle, zajedno s ratnim zločincima Francom Kosom, Draženom Erdemovićem i Markom Boškićem, iz 2. korpusa Armije RBiH 1993. je preko Majevice prebjegao u Bijeljinu, gdje će od 1994. činiti okosnicu tek formiranog 10. diverzantskog odreda Glavnog štaba VRS.

Od generala Mladića je za diverzantske zasluge dobio pištolj s posvetom. Trenutno živi u Bijeljini i koristi dokumente i na ime Živko Mičić.

Golići, Krnjić, Lolić

Braća Izet i Himzo Golić spadaju među najcjenjenija imena Rogatičke brigade VRS. Izet Golićprijeratni službenik “Centrotransove” ispostave u Rogatici, i danas na glavi nosi šajkaču s kokardom. Tokom opsade Sarajeva, iz sela Petrovići podno Trebevića, nekoliko mjeseci je iz minobacača 120 mm gađao građane Sarajeva. Zapovjednik Rogatičke brigade VRS, pukovnik Rajko Kušić, osim braće Golić, često spominje svoja ratna druženja i savjete koje je dobivao od generala Asima Hodžića.

U rat se moralo ići ukoliko si želio ostati u Banjoj Luci – tvrdi Munir Krnjić, rodom iz Novog Šehera, koji se školovao u Banjoj Luci i tu i ostao kao pripadnik 1. krajiškog korpusa VRS.

I Senad Lolić je cijeli rat bio Mladićev vojnik.

“Rođeni sam Banjalučanin. Odrastao sam u jednom tipičnom muslimanskom dijelu grada, ali nikada se nisam osjećao nekim velikim muslimanom. Oženjen sam Srpkinjom, dijete nam je ‘mješanac'”, kaže Lolić.

Hajrudina Mušanovića u Skender-Vakufu većina smatra srpskim junakom. Sud BiH je prvostupenom presudom 9. studenog 2012. osudio Jaska Gazdića, bivšeg pripadnika VRS iz Foče, na 17 godina zatvora zbog silovanja fočanskih Bošnjakinja. Pripadnik Interventne čete Semizovačkog bataljona VRS Safet Sejdić iz Semizovca bio je svjedok Haškog tužilaštva u procesu protiv Vojislava Šešelja.

Gazdić i Špajzer

Automehaničar iz Ilijaša Mujo Džafić sa sinom Kekom bio je pripadnik jedinice “Vasketovi četnici”, kojom je zapovjedovao četnički vojvoda Vasilije Vidović Vaske iz Podlugova. Na spisku poginulih pripadnika Ilijaške brigade VRS nalazi se i ime Ahme Žigića. Zajedno sa srpskim vojnicima i ruskim dobrovoljcima na pravoslavnom groblju Donji Miljevići u Istočnom Sarajevu ukopan je Ragib Halilović, pripadnik 1. sarajevske brigade VRS.

Grob Ragiba Halilovića na Vojničkom groblju u Istočnom Sarajevu

I u Prijedoru je jedan broj Bošnjaka bio u redovima VRS. Faran Dženanović se prekrstio i sad nosi ime Dragan Miletić. Faranovog oca Vejsila, iako je bio odan srpskim vlastima, zajedno s nekoliko članova porodice ubile su srpske formacije, nekoliko dana nakon zločina nad Bošnjacima u Čarakovu i Zecovima u maju 1992. Faran je, unatoč tome, ostao Dragan. U logoru Keraterm Ismet Žerić je sa svojom braćom 1992. maltretirao bošnjačke logoraše. Osuđen je na sedam godina zatvora zbog ratnog zločina nad svojim sunarodnjacima.

Primjer Bosanskog Šamca

U muslimanskom groblju u u Bosanskom Šamcu dominira spomenik na kojem piše: “Džemal Avdić (1957-1994.), srpski vojnik. Spomenik podiže zahvalna otadžbina”. Bosanski Šamac je, inače, bio grad gdje se značajan broj Bošnjaka stavio u funkciju projekta velike Srbije.

Preživjeli šamački logoraši s velikom dozom prezira spominju imena Džemala Jasenice Andre, Avde Đuherića Coca, Fadila Topčagića Vojvode, Mersada i Ajdina Mešića, Nizama Ramusovića Tota, Nasera i Jusufa Sejdića, Jasmina Kapetanovića, Ferida Jusufovića, Pašage Tihića, Jasmina Vejsilovića, Sabrije Kabaklića, Smaila Tirića Buce… 

BiH

Cvijanović: “Na samitu u Bruxellesu iznosim stavove Republike Srpske!” (VIDEO)

Published

on

By

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je za RTRS da će na Samitu Evropska unija-Zapadni Balkan u Bruxellesu iznijeti svoje i stavove Republike Srpske, jer ne pretenduje da govori u ime BiH kao što su to neki činili.

“Na Samitu iznosim svoje stavove, to vrlo jasno kažem. Izabrana sam u Republici Srpskoj i govorim ono što je stav RS, ali razumijem da bi nešto postalo stav BiH mora da bude usaglašeno u okviru Predsjedništva BiH”, rekla je Cvijanovićeva nakon sastanka sa visokom predstavnicom EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kajom Kallas.

Ona je istakla da je, iako ne pretenduje da govori u ime BiH, njena obaveza da kaže “šta nas dijeli u okviru BiH” i da ukaže da je “evropski put ono što nas spaja”.

“I to je jedino što nas spaja. To je stvar koju ne treba upropastiti, već na kojoj treba raditi”, poručila je Cvijanovićeva.

Cvijanović je rekla da je današnji sastanak bila prilika da informiše Kallas o dva ključna zakona usvojena u Vijeću ministara koja su upućena u parlamentarnu proceduru, dodajući da se očekuje nastavak djelovanja na tom planu i evropskom putu.

Dodala je da je obavijestila Kallas i o pitanjima reformske agende i planu rasta.

Cvijanovićeva je rekla da su ostala neusaglašena pitanja viznog režima i reforme Ustavnog suda BiH.

“Očekujem da će biti nastavljeni razgovori. Ovo jesu pomaci, ali sam svjesna da su institucije u BiH na svim nivoima u skladu sa svim ustavnim nadležnostima, te koje treba da donesu konačne odluke i da odluke onda budu proslijeđene EU”, rekla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o sastanku sa generalnim sekretarom NATO Markom Rutteom, Cvijanović je rekla da je prenijela Rutteu da niko u BiH nema poravo da privatizuje odnos sa bilo kojom međunarodnom organizacijom.

“Upravo je odnos sa NATO bio predmet privatizacije, jer su neki govorili da su relevantini da govore u ime svih”, istakla je Cvijanovićeva.

Nastavi čitati

BiH

Milanović o Južnoj interkonekciji: Ne smijemo šutke posmatrati političko nasilje sarajevskih unitarista nad Hrvatima

Published

on

By

Nakon što je Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio Zakon o južnoj interkonekciji oglasio se predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.
Milanović kaže da se Hrvatima u Bosni i Hercegovini nameću rješenja koja su protivna njihovoj volji i njihovim interesima.”Zakon o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH usvojen je u parlamentu Federacije BiH bez glasova legitimnih predstavnika hrvatskog naroda i usprkos njihovom protivljenju, a zapravo je usvojen pod političkom prisilom, ovoga puta, američkog ambasadora u BiH. Nametanje odluka i zakona po tuđoj volji i za tuđe interese ne pomaže pretvaranju BiH u funkcionalnu državu – kako to pokušavaju predstaviti njeni inozemni gubernatori – nego ponižava i sustavno rastače BiH kao državu”, kaže Milanović.

Zatim dodaje da se Hrvati usvajanjem ovog zakona ponižavaju.

“Sve dok će strani birokrati pisati i nametati zakone BiH i upravljati državom kao svojom privatnom gubernijom, stvarni interesi konstitutivnih naroda, posebno Hrvata, bit će gaženi. Posve je opravdan zahtjev Hrvata u BiH da dobiju mogućnost i pravo upravljanja plinovodom koji će prolaziti kroz područja BiH naseljena uglavnom Hrvatima. Njihov je interes za takvo rješenje razumljiv i legitiman, kao konstitutivan narod sami sigurno najbolje znaju zašto im je to važno. Hrvati tamo žive i rade i ostat će živjeti i raditi. Ali, zašto je privremenim birokratima, koji dolaze i odlaze iz BiH, važno da Hrvatima otmu pravo upravljanja vlastitim resursima, e to nije ni razumljivo, ni legitimno, a još manje je jasno za čiji interes to čine”, kaže Milanović.

Ističe i da kao predsjednik Hrvatske u potpunosti podržava projekt povezivanja plinskih mreža Hrvatske i BiH.

“Projekt je u interesu BiH, u interesu Hrvata u BiH, ali to je i hrvatski državni interes. Hrvatska zato ne smije šutke promatrati to političko nasilje birokrata i sarajevskih unitarista nad Hrvatima u BiH, pogotovo što je u konkretnom slučaju riječ o projektu koji se ne može ostvariti bez suradnje s Hrvatskom, odnosno bez povezivanja s plinskom mrežom Hrvatske. Ako se ne uvaže zahtjevi Hrvata iz BiH, bit će to, još jedna u nizu, uzurpacija prava hrvatskog naroda u BiH da raspolaže svojim resursima. Zato nije dovoljno reći kako je to nepravda prema Hrvatima u BiH, kako to usputno – da nikoga ne uzruja – kaže Andrej Plenković. Budući da projekta ne može biti bez sudjelovanja Hrvatske, od hrvatske vlade tražim da iskoristi sve političke mogućnosti kako bi se i kroz ovaj projekt zaštitili interesi Hrvata u BiH koji su, ponavljam, i hrvatski nacionalni interesi. Naravno, potrebno je postaviti se državnički, a ne poslušnički”, poručio je Milanović.

Nastavi čitati

BiH

Hladna fronda donosi “pravu zimu”: Jako će zahladniti, biće mraza i obilnijeg snijega

Published

on

By

Sa prvim danima kalendarske zime, zima se vraća u naše krajeve. Od petka (20.12.) izražena promjena vremena uz osjetno zahlađenje, kišu i snijeg.

Vikend (21.-22.12.) prolazno stabilniji uz mrazna i hladna jutra, dok se nove padavine uz nastavak hladnog vremena očekuje početkom naredne sedmice. Početkom naredne sedmice pojedine dijelove Balkana očekuju obilne snježne padavine.

Prodor hladne fronte

Stabilno vrijeme koje nas prati od početka ove sedmice neće još dugo potrajati. Prodorom hladne fronte i formiranjem plitke ciklone u Sredozemlju petak donosi padavine uz osjetno zahlađenje. U početku kiša koja bi brzim padom temperatura prelazila u susnježicu i snijeg u brdsko-planinskim krajevima. Na planinama uz značajnije formiranje (povećanje) visine snijega.

U nizinama većinski kiša koja bi pri izmaku padavina prelazila u susnježicu i snijeg uz formiranje tanjeg snježnog pokrivača najprije u nizinama središnjeg pojasa zemlje. Na krajnjem sjeveru te svakako jugu snijeg je upitan, piše Fokus.

Za vikend padavine slabe i prestaju uz djelimično razvedravanje. Biće hladno, a u slučaju vedre noći izgledan je i lokalno jači mraz.

Sada dolazimo do početka naredne sedmice koji po svemu sudeći sprema zimska iznenađenja dijelovima Balkana. Po trenutnim prognozama obilne snježne padavine zahvatile bi većinu planinskih oblasti BiH, Srbije, Crne Gore. Za nizine bi još malo sačekali sa procjenama ali ima šansi i da dobar dio nizina zabijeli, uz lokalno obilniji snijeg.

Nakon dugo godina Božic po gregorijanskom kalendaru biće hladan, a u pojedinim krajevima i bijel.

Nastavi čitati

BiH

Cvijanović: “Želimo jačanje saradnje s NATO-om”, Rutte naglasio: “Nećemo dozvoliti da mir bude ugrožen”

Published

on

By

Generalni sekretar NATO saveza Mark Rutte ugostio je danas u Briselu predsjedavajuću Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željku Cvijanović, a s kojom će održati sastanaka o nastavku saradnje NATO-a i BiH.

Na konferenciji za medije, Rutte i Cvijanović su se obratili javnosti, a prvi čovjek NATO-a izjavio je kako podrška Alijanse Bosni i Hercegovini ostaje jaka.

“Naša posvećenost Bosni i Hercegovini ostaje jaka. Podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet vaše zemlje. Stabilna BiH je naš strateški interes. Razgovarat ćemo o tome kako ojačati saradnju i ojačati Oružane snage BiH i odbranu države. Ovi napori su za sve vaše građane i podudaraju se sa EU integracionim procesom koji podržavamo. NATO sarađuje sa Evropskom unijom i kroz EUFOR misiju u BiH. Sigurnost BiH je važna za alijansu i regiju i nećemo dozvoliti da mir bude ugrožen”, rekao je Rutte.

Ponovio je kako je mir ključan za cijelu regiju i da BiH može računati na NATO podršku.

S druge strane, Cvijanović se zahvalila Rutteu na mogućnosti da razgovaraju o brojnim temama.

“Sretna sam zbog mogućnosti da razgovaramo o svim ovim stvarima. Zahvalni smo NATO-u na podršci i hvala na podršci koja nam je data na jačanju kapaciteta kao i jačanju sigurnosti. Želimo da se to nastavi. Ono što se dešava u Bosni i Hercegovini su politički problemi koji se raspravljaju u političkoj ‘areni’ na demokratski način. Ono što je dobro i važno za današnji sastanak je da smo potpuno svjesni da je potrebno jačati saradnju”, zaključila je Cvijanović.

Nastavi čitati

BiH

“Prvi sin RS-a”: Milorad od Banje Luke napravio glavni grad, a Draško mračni grad

Published

on

By

To se zove politička hrabrost, umijeće, sposobnost i znanje, rekao je organizacioni sekretar SNSD-a Igor Dodik

– Predsjednik Republike Srpske Milorad od Banje Luke je napravio glavni grad, a Draško Stanivuković mračni grad i nismo svi isti, razlika je kao nebo i zemlja, rekao je organizacioni sekretar SNSD-a i sin predsjednika RS Igor Dodik.

– Milorad Dodik je sa dva poslanika svoje stranke formirao Vladu i postao premijer. U gotovo nemogućim uslovima pridobio je podršku i povjerenje 41 poslanika iz drugih stranaka i preuzeo odgovornost. Ujedinio je Republiku Srpsku koja je iz rata izašla podijeljena na ‘istok‘ i ‘zapad‘. Ujedinio je i policiju rastavljenu na proste faktore, kazao je on.

On je rekao “da samo Milorad Dodik zna šta je sve radio da bi spriječio sukob i sve policajce stavio pod istu kapu, a nije se krio iza drugih i čekao da donesu odluku”.

– Preuzeo je odgovornost. To se zove politička hrabrost, umijeće, sposobnost i znanje. Radio je sve za dobrobit Republike Srpske i njenih stanovnika, a nije išao od vrata do vrata i pokazivao slike, budući da nisu postojale društvene mreže. Radio je, nije folirao i glumio, istakao je Dodik za Srnu.

Sa druge strane, kaže Igor Dodik, Draško Stanivuković ima sedam odbornika i nije u stanju da ubijedi njih još devet da ga podrže, jer bježi od rada i od odgovornosti.

Naučen je da drugi odgovaraju, da drugi rade, a on da se slika i objavljuje na društvenim mrežama, rekao je Igor Dodik.

On je ukazao da se Dodik vodio gestom “uradi sam”, a Stanivuković – “brigo moja pređi na drugoga”.

– Ovog puta će morati preuzeti odgovornost, a mi iz SNSD nećemo više dozvoliti da se kiti tuđim perjem i sve ono što su uradile prethodne gradske i republičke vlasti predstavlja svojim uspjehom. Narod više neće obmanjivati, rekao je Dodik.

Nastavi čitati

BiH

Maloljetnički brakovi u BiH: Majka prodala kćerku za tri hiljade maraka, jedan otac zamijenio za litru rakije

Published

on

By

Sklapanje maloljetničkih brakova u BiH je ozbiljan društveni problem, a nedostatak statističkih podataka i sistemske organizacije, dodatno otežava cijelu situaciju i u kontekstu kažnjavanja onih koji djecu prisiljavaju na sklapanje takve vrste zajednica.

Iako je problem sklapanja maloljetničkih brakova ranije bio primarno vezan za romske zajednice, gdje su se pod plaštom tradicije, za određene svote novca prodavale maloljetne djevojčice, sada se izašlo iz tog okvira. Takva djeca u konačnici su žrtve trgovine ljudima, a iskustva iz prakse pokazuju da nesavjesni roditelji sada ugovaraju brakove i dječacima.

Iz Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” iz Tuzle, navode da maloljetnički brakovi predstavljaju ozbiljan problem za društvo, navodeći neke od primjera s kojima su se dosad suočili.

Kako kaže predsjednica udruženja Indira Bajramović, zabilježen je primjer gdje je majka prodala kćerku za tri hiljade KM, druga je dala u zamjenu za ovcu, dok je jedan otac kćerku zamijenio za litar rakije, piše Klix.

Foto: A. K./Klix.ba

“Kada dođe u zajednicu, tu djevojčicu čeka ono što treba raditi jedna odrasla žena, rano postaje majka, ne biva obrazovana te samim tim nije konkurentna na tržištu rada. U suštini, uskraćujemo djetinjstvo toj djeci. Važno je skrenuti pažnju na činjenicu da se to više ne radi samo u romskim zajednicama već i u svim ostalim. Šta više, u posljednje vrijeme više je maloljetničkih brakova u neromskim zajednicama”, kaže Bajramović.

Na maloljetničke brakove tjeraju i dječake

Prema dosadašnjoj praksi, na sklapanje maloljetničkih brakova više se ne tjeraju samo djevojčice, nego i dječaci. U sprečavanju takve pojave veliku ulogu imaju centri za socijalni rad, koji nerijetko dobijaju informacije o potencijalnom dogovoru za sklapanje maloljetničkog braka.

“Imali smo jednu podnesenu prijavu protiv roditelja koji je dozvolio sklapanje maloljetničkog braka. Presuda je bila osuđujuća i kazna zatvora. Drugo iskustvo je da smo uspjeli kroz neke druge predmete i socijalno davanje, zaključiti i otkriti da se radi o maloljetničkom braku i onda djelujemo u saradnji sa policijom”, kaže direktorica Centra za socijalni rad Lukavac Amira Hodžić.

Iako je riječ o krivičnim djelima i kazne su propisane zakonima, sklapanje bračne zajednice između maloljetnika, u Bosni i Hercegovini se dešava i dalje.

“Većinom se radi o siromašnim zajednicama ili zajednicama koje žive na rubu ili onima koje su na neki način diskriminirane, koje nisu integrirane u društvu i tako dalje. Takve stvari prođu ispod radara jer socijalne i pravne službe nisu u mogućnosti ili ne znaju da se to dešava pa ne reagiraju”, kaže Samir Arnaut iz Terenskog centra OSCE-a u Tuzli.

Foto: A. K./Klix.ba

O ovoj temi se govorilo tokom okruglog stola u Tuzli, kojeg je organizovala Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, a učesnici su razmatrali pravne i socijalne aspekte prepoznavanja i razumijevanja fenomena maloljetničkih brakova u kontekstu naše zemlje i Tuzlanskog kantona.

Ukazano je na važnost postojanja statističkih podataka u kontekstu broja sklopljenih maloljetničkih brakova i sistemske organizacije, što bi pomoglo u otkrivanju onih koji djecu prisiljavaju na brak te njihovog adekvatnog kažnjavanja.

Zakonski propisane kazne

Inače, prema porodičnim zakonima Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko Distrikta, maloljetnim osobama nije dozvoljeno sklapanje braka, osim kada se radi o osobi sa navršenih 16 godina života, a za koju se utvrdi da je fizički i psihički sposobna da vrši prava i dužnosti koje nastaju u bračnoj zajednici.

Krivičnim zakonom FBiH i Brčko Distrikta predviđena je zatvorska kazna u trajanju od tri mjeseca do tri godine za punoljetne osobe koje žive u vanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina, kao i za roditelja, odnosno staratelja koji maloljetnoj osobi to omogući ili je na to navede.

Također, spomenutim zakonom na području FBiH i Brčko Distrikta za navođenje maloljetnika na brak iz koristoljublja predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Krivični zakon RS za punoljetnu osobu koje živi u vanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina i roditelja, odnosno staratelja koji je to omogućio, predviđena je novčana ili kazna zatvora do dvije godine, a ako roditelj ili staratelj omogući brak maloljetnika iz koristoljublja, za to je zaprijećena kazna do tri godine zatvora.

 

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije