Connect with us

BiH

Na današnji dan, 28.decembra 1870. godine, rođen je reisu-l-ulema, alim, reformator Džemaludin ef. Čaušević

Published

on

Biografija

Mehmed Džemaludin ef. Čaušević ( 1870-1938 ) je bio bošnjački velikan i vjerski prvak bosanskih muslimana. Muslimanski prosvjetitelj, reformator, vjerski lider, koji je snažno i odlučno zastupao puteve obnove muslimanskog vjerskog i društvenog života. U svojim nazorima bio je slobodouman, pronicljiv i dalekovidan. U najtežim trenucima nije klonuo duhom, niti je ikada dopuštao da mu bude diskreditiran ponos, čast i dostojanstvo. Posjedovao je blage vrline sa razvijenim osjećajem ljubavi prema svim ljudima bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost, ali isto tako u odbrani svojih načela i svoga uvjerenja odlučan i nepokolebljiv. Čaušević je bio poznat kao dostojanstven i odmjeren čovjek, ali istovremeno i veoma energičan kada su bili u pitanju interesi Islamske zajednice. Kao javni radnik i vjerski dostojanstvenik, cijelog se života dosljedno borio za unapređenje kulturnih, prosvjetnih i privrednih prilika muslimana. Reis Džemaludin-ef. Čaušević je zasigurno bio čovjek od akcije, čovjek koji je živio ispred svoga vremena, svjestan da je doba Osmanlija davno prošlo i da se Bošnjaci nužno moraju usmjeriti ka Zapadu, ka Evropi. U svojim stavovima se deklarirao kao pristalica modernističkih shvatanja, a njegovo najvrednije djelo, pored reformirane arebice, svakako je prijevod Kur'ana zajedno s Mehmedom-ef. Pandžom. Zbog toga se slobodno može reći da Mehmed Džemaludin ef. Čaušević spada u red najvećih i najznačajnijih ličnosti u hiljadugodišnjoj historiji bošnjačkog naroda.

Mehmed Džemaludin ef. Čaušević ( 1870-1938 )

Mladost i naobrazba

Džemaludin-ef. Čaušević rođen je 28. decembra 1870. godine u mjestu Arapuša, nedaleko od Bosanske Krupe. Ubrzo nakon poroda umrla mu je majka, pa brigu o Čauševiću vodi njegov otac, koji je bio napredni seljak, veoma ugledni alim i poznat pod imenom Alihodža.  U rodnoj je Arapuši stekao osnovno obrazovanje, gdje mu je otac bio prvi učitelj. Nakon što je stekao osnovno obrazovanje, Čaušević upisuje Bihaćku medresu, gdje nastavlja naukovanje kod tadašnjeg bihaćkog muftije Ahmeda-Sabita ef. Ribića. Bihaćka medresa je bila internatskog tipa, a prema tadašnjem sistemu obrazovanja okosnicu obrazovnog programa su činili: arapski, turski i perzijski jezici, teološko-pravne nauke i filozofija. Pored toga Čaušević je učio i matematiku, fiziku, historiju, geografiju i prirodne nauke. Pošto je bio briljantan učenik, preporučen je za dalje naukovanje u Istanbulu. Pa tako 1887. godine Čaušević odlazi u Istanbul na dalje školovanje na kome će ostati sve do 1903. godine. U Istanbulu upisuje  Mektebi hukuk (Pravni fakultet), gdje nastavu pohađa i kod čuvenog profesora Navšeherlija. Tu je ef. Čaušević ostavio dubok utisak na svoje profesore svojom bistrinom i slobodoumnošću. Zbog toga su mu već tada proricali blistavu budućnost. Istovremeno dok je studirao pravo, on je učio i perzijski jezik i postepeno se uključivao u vjerski i društveni život.

Bihaćka medresa

Studentski život

Kao student putuje po islamskom svijetu. Boravi u Kairu, Jerusalemu,  Jemenu, Damasku, Ankari, gdje se upoznaje sa situacijom u ovim zemljama, ali i sa mišljenjima mnogih islamskih učenjaka, koji su snažno zastupali puteve obnove vjerskog i društvenog života. Negdje oko 1900. godine Čaušević je posjetio i čuveni Al-Azhar i tamo se susreo sa Muhamedom Abduhuom. Nekoliko je mjeseci slušao njegova predavanja. Ovaj susret sa Abduhuom je na mladog Čauševića ostavio trajan pečat. Od tada će on u svojim tekstovima Muhameda Abduhua nazivati uvaženim profesorom i poštovanim učiteljom.  Objavljivati je počeo već za vrijeme školovanja i studija u Turskoj u listovima Tercünam-i hakitat, Tasvir-i efkâr i Vatan, a u rodnoj Bosni uređuje Behar (1906-1907), Tarik i Mekteb. Čaušević se kao istanbulski student prava postepeno uključivao i u vjerski i društveni život, pa je kao mladi talib držao preko Ramazana govore u poznatoj Selimovoj džamiji u Edirni. U svojim govorima unosio je sav svoj temperament pa je oduševljavao prisutne koji su dolazili da ga slušaju s velikim simpatijama i pažnjom. Preko ljetnog raspusta dolazio je i u Bosnu i držao predavanja. Njegova su predavanja bila obnoviteljski intonirana i u svojim nastupima bio je reformatorski usmjeren. Odlazio je i u druge dijelove Carstva: Makedoniju i Anadoliju i tamo proučavao društveni život muslimana, držao brojna predavanja, te podsticao na samouvid i preporod.

Čaušević kao reformator

Nakon što je diplomirao u Istanbulu, premda mu je nuđen tamo dobar položaj, reis Čaušević se vraća u Bosnu i u septembru 1903. godine imenovan je nastavnikom arapskog jezika na Velikoj gimnaziji u Sarajevu. Potom je reis Čaušević imenovan profesorom Šerijatske sudačke škole u Sarajevu 1909. godine.

Na nagovor Hodžinske kurije, a uz opiranje austrougarske vlasti, reis Čaušević bio je 1913. godine izabran za reisu-l-ulemu. Na položaju reisu-l-uleme je ostao sve do 1930. godine, i za to vrijeme bio je neosporni duhovni vođa Bošnjaka, pokretač i učesnik njihovih brojnih akcija. Po dolasku na poziciju reisu-l-uleme započeo je sa reformom školstva. Od 1905. godine reis Čaušević je po Bosni obilazio škole želeći istražiti i ustanoviti pravo stanje u njima. Ne treba posebno ukazivati da je Čaušević ubrzo doživio veliko razočaranje. Čini se da je ta činjenica na njega posebno ostavila dubok trag i presudno opredjelila glavne tokove njegova kasnijeg reformatorskog rada u Bosni.

Uvidjevši na mnogim poljima zaostalost muslimanskog puka, koji je najčešće slabo ili nikako obrazovan, te veliki društveni i ekonomski jaz između nekolicine bogatih i velike većine siromašnih muslimanskih porodica, reis Čaušević radi na opismenjavanju običnog naroda da doprinese poboljšanju ukupnog položaja samih Bošnjaka. Prvi konkretan korak koji poduzima reis Čaušević u cilju poboljšanja života muslimana jeste reforma pisma. Znao je da mora reformisati pismo, ali isto tako je dobro znao da Bošnjaci u većini ne žele da se odreknu arapskog pisma za koje su ih vezivali sveti razlozi njihove vjere.

Da bi pisao na bosanskom jeziku, a arapskim pismom, ef. Čaušević reformira arebicu za potrebe pisanja bosanskim jezikom unoseći u nju palatale đ, nj, lj i ć, te vokale o, i, e. Tako preuređena arabica nazivana je reformirana arabica, mektebica,  i matufovača.  Na preuređenoj arebici su pisana mnoga značajna djela: Kratka historija islama, Bergilija i Tedžvid. I to je bio tek početak stvaranja emaneta koji će ostaviti za sobom.

Reis Čaušević uvidio je zaostalost Bošnjaka, koja je bila primjetna na svakom koraku u vjerskom, društveno-političkom i ekonomskom životu. Za zaostalost je krivio konzervativne krugove, koji su distancirali stanovništvo od modernih škola, od evropskih običaja, tj. stanovništo je bilo prepušteno samo sebi. Objelodanjujući svoje stavove i mišljenja po pitanju obrazovanja Čaušević je bio žestoko napadan od konzervativne islamske uleme.  Tradicionalna ulema je smatrala da se modernizacijom ruši islamska vjera, njena stroga pravila i postulati. Također, bojali su se izučavanja “nevjerničkih” nauka, smatrajući to veoma opasnim i pogubnim za jednog muslimana. Međutim, Čaušević im nije gotovo nimalo ostajao dužan. Pisao je o potrebi promjena obrazovnih i kulturnih institucija po evropskim modelima. Tvrdio je tad Čaušević: „U evropskim organiziranim institucijama mi Bošnjaci nećemo prestati biti muslimani, već ćemo biti još efikasniji i bolji muslimani.“

Čaušević je inzistirao na obrazovanju. Tražio je da što veći broj mladih ljudi završava škole. Vješto koristeći mogućnost javnog govora većoj masi ljudi na molitvi petkom, reis pokušava da probudi muslimanske mase iz svekolike letargije. Uvidjevši značaj tadašnjih medija on objavljuje svoje tekstove u novinama pozivajući na reforme cjelokupnog društva. Pa tako u jednom objavljenom tekstu u januaru 1934. godine reis Čaušević podsjeća svoje sunarodnjake na njihov pravi problem, obrazovanje:

Velika je ludost bila misliti da će drugi čekati i gledati na nas ili da će se vrijeme okrenuti prema našoj želji. Sad su i šila i igle drukčije, čekići i vignjevi su se promijenili. Škole i način školovanja se izmijenio, i ko se ne bude snalazio u  ovim novotarijama on je izgubljen. Svijet se kreće naprijed, pa ako se i mi  ne budemo ravnali prema duhu vremena, bit ćemo pregaženi.  U prošlosti smo puno drijemali, treba već jednom toga se proći. Dok smo mi tražili pomoći od turbeta, od mrtvih ljudi, dok smo izgledali (čekali) da nam halife i hilafet očuvaju našu vjeru,  drugi su se dali na izvađanje praktičnijih sredstava. Vrtili su planine, ulazili u utrobu zemlje, vadili rude, iskorišćavali šume i sticali  bogatstvo. Mnogi su opet dizali i uspostavljali sve što treba za očuvanje svoje zajednice. I ovdje se ispunila ona trajna istina da  «znaniji i neznaniji ne mogu biti jednaki». Mi učimo Kur’an, mi  slušamo Kur’an, ali ono što Kur’an od nas traži u pogledu rada  i truda, to drugi izvršavaju“.

Inauguracija reis-ul-uleme u pratnji carskog izaslanika general-majora Oskara Potjoreka

Članak reisul-uleme Džemluddina-ef. Čauševića u časopisu „Novi Behar“

Bio je poznat i po tome što je svoje vazove često držao na bosanskom jeziku i što je u njih unosio svoje liberalne i reformatorske poglede. Veliki je pobornik prosvjete svojeg naroda, zaslužni promicatelj tolerancije, ravnopravnog položaja ženskog bića u ljudskom društvu, prvenstveno putem njihovog odgoja i obrazovanja te učestvovanja u javnom životu. Govorio je tad Čaušević: „Više volim vidjeti muslimansku djevojku bez feredže koja pošteno zarađuje za život, nego djevojku koja obdan hoda po ulicama s feredžom na licu, a večer provodi u kafani“.  Tvrdio je da žene muslimanke nisu dužne pokrivati svoja lica. Pa je navodio primjer Carigrada, gdje su se otvarale najviše ženske škole, gdje sve nastavnice jesu muslimanke i da hodaju otvorena lica. Navodio je primjer Egipta, gdje žene rade u polju otkrivena lica. Reis Čaušević bori se protiv svođenja njihovog društvenog života samo na kuću, želio ih je ohrabriti na javno školovanje. Preporučio je i da muškarci, umjesto fesa, nose obican šešir à la Ataturk (nošenje fesa je umjesto turbana uveo sultan 1828. godine kao mjeru moderniziranja po uzoru na Zapad, a vjernici su se tomu tada žestoko odupirali). Objelodanjujući svoje stavove i mišljenja o svim ovim pitanjima izazvao je buru prosvjeda – držali su se govori protiv njega i pisali pamfleti, a Islamsko vijeće u Sarajevu objavilo je svoj službeni stav u kojem je osudilo njegove poglede. Čaušević nije ostajao dužan pa ih je optuživao da raspravljaju o šeširu, gaćama i palengaćama, o feredžama, pa tako sebe i njega opterećavaju nepotrebnim temama, dok za to vrijeme mislioci drugih evropskih i balkanskih naroda raspravljaju o institucijama, univerzitetima, državi.

Život u Jugoslaviji i smrt

Ubrzo nakon imenovanja, na poziciju reisa započinje Prvi svjetski rat. Nakon atentata Gavrila Principa dolazi do napada na srpsko stanovništvo na koje je reagirao reis Čaušević. 04. jula 1914. godine nakon atentata, progona i interniranja srpskog stanovništva upućuje proglas. „Svakom bratu muslimanu da se kani zadirkivanja i izazivanja, a naročito da se prođe Bogu mrskog djela uništavanja imovine“. U proglasu muslimanima, koji je objavljen 24. Jula 1914. godine, između ostalog poručio je Bošnjacima: „Mi živimo s drugim nemuslimanskim građanima u našoj domovini, s kojima smo se izrodili i s kojima ćemo živjeti i umrijeti. Zato ne treba nikada smetnuti s uma da bi svaki naš hrđav postupak prema njima mogao donijeti sa sobom vrlo ružne posljedice“.  Iz ovoga se može vidjeti koliko je Čaušević bio pravedan kad je stao na stranu srpskog stanovništva u njihovu odbranu.

Kada je 1929. godine tadašnji ministar pravde Kraljevine Jugoslavije Milan Srškić donošenjem novog Ustava srušio vjersku autonomiju Islamske vjerske zajednice u BiH, reis Čaušević mu se oštro suprostavio, što je za posljedicu imalo njegov odlazak u mirovinu 1930. godine. Reis Čaušević je u aprilu 1930. godine podnio ostavku na mjesto reisa, a ubrzo zatim je smijenjen sa pozicije reisul-uleme i penzionisan ukazom kralja nakon dva mandata reisul-uleme i 17 godina vođenja Islamske zajednice u BiH.

Nastojeći približiti vjerska učenja islama običnom čovjeku reis Čaušević radi na prevođenju značenja Kur’ana na bosanski jezik. Ovaj posao uspijeva završiti u suradnji s Muhamedom ef. Pandžom i tako približava Kur’an običnom vjerniku. Ovaj posao može se smatrati krunom njegovog intelektualnog i prosvjetnog rada. Njegove reforme ponovo izdižu uspavani muslimanski duh i vode ga ka prosperitetu. Naravno, i to je naišlo i na velike opstrukcije od strane vlasti, koje nisu željele obrazovane i stručno osposobljene Bošnjake. 28. marta 1938. godine preselio je reis Čaušević na bolji i ljepši svijet, te je bio pokopan u dvorištu sarajevske Begove džamije. Iako već godinama nije bio reis, bosanskim mahalama je odjekivala rečenica „Preselio je reis Čaušević“. U očima naroda i dalje je bio njihov ne samo vjerski nego i svjetovni vođa, malo udaljen od društvene pozornice, ali uvijek prisutan, zainteresiran za bitna pitanja muslimana.

Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević je spojio nekoliko karakteristike u svojoj osobi. Bio je obrazovan, odvažan, komunikativan, ustrajan i strpljiv. On je bio osoba sa aristokratskim blagim osmijehom na licu. Svojom ljudskom, moralnom i intelektualnom  snagom, veličinom, dobrotom i tolerancijom ostavio je duboke tragove u bošnjačkom narodu čineći mu dobro i boreći se za njegov opći napredak u miru i slozi s jugoslavneskim narodima. Danas uzimajući u obzir period u kojem je djelovao, njegove ideje, stavovi, mišljenja, utjecaj koji je imao na muslimanski duh i Bošnjake, možemo bez većih poteškoća zaključiti da je reis Mehmed Džemaludin Čaušević bio čovjek ispred svoga vremena.

Autor: Amel Redžić, prof.

Nastavi čitati

BiH

Preminula Leđiba Ravlić: Osuđena za jedno od najbrutalnijih ubistava u Sarajevu

Published

on

By

Leđiba Ravlić, osuđena na 45 godina zatvora zbog svirepog ubistva svoje snahe Nermina Krajina, preminula je u Kazneno-popravnom zavodu Igman, potvrđeno je iz KPZ Sarajevo.

Prema riječima direktora KPZ Sarajevo Muniba Isakovića, Ravlić je 8. juna prebačena iz KPZ Zenica u Sarajevo zbog teškog zdravstvenog stanja. Bila je nepokretna i smještena u pritvorsku ćeliju sa još dvije osobe. Smrt je nastupila u jutarnjim satima 12. juna, a nakon obavljenog uviđaja kao uzrok smrti navedena je prirodna smrt.

Leđiba Ravlić i njen sin Goran Ravlić osuđeni su za jedan od najmonstruoznijih zločina koji su posljednjih godina potresli Bosnu i Hercegovinu. Sud je utvrdio da su mjesecima zlostavljali Goranovu suprugu Nerminu Krajinu, čije je tijelo pronađeno 2024. godine u stanu u sarajevskom naselju Pofalići.

Tokom suđenja javnost je bila suočena sa potresnim detaljima višemjesečnog mučenja. Prema optužnici, Nermina je bila izgladnjivana, vezivana, šišana, fizički i seksualno zlostavljana. Na njenom tijelu pronađeno je više od stotinu povreda, uključujući ugrize, opekotine, prijelome i druge teške ozljede.

Vještaci su u stanu pronašli brojne tragove krvi, a dokazi izvedeni tokom postupka ukazivali su na dugotrajno i sistematsko zlostavljanje koje je završilo smrću žrtve. Zbog težine i brutalnosti počinjenog djela, Sud Bosne i Hercegovine izrekao je Leđibi i Goranu Ravliću kazne od po 45 godina zatvora.

Slučaj ubistva Nermine Krajine ostao je upamćen kao jedan od najpotresnijih i najbrutalnijih zločina u novijoj historiji Sarajeva, izazvavši snažne reakcije javnosti širom zemlje.

Nastavi čitati

BiH

U Čapljini uklonjeno 150 zastava BiH postavljenih kao podrška Zmajevima na Svjetskom prvenstvu

Published

on

By

Dok su ovih dana iz svih krajeva Bosne i Hercegovine stizale poruke podrške nogometnoj reprezentaciji na Svjetskom prvenstvu, iz Čapljine dolaze informacije koje su izazvale brojne reakcije u javnosti.

Prema navodima čitalaca i pisanju portala Istraga.ba, radnici Elektroprivrede HZHB, uz prisustvo policijskih službenika, tokom jutarnjih sati uklanjali su zastave Bosne i Hercegovine koje su prethodnih dana bile postavljene u znak podrške reprezentaciji BiH na Mundijalu.

Kako se navodi, uklonjeno je oko 150 državnih zastava Bosne i Hercegovine.

Zastave BiH posljednjih sedmica mogu se vidjeti širom zemlje, od Sarajeva i Tuzle do Banje Luke i brojnih drugih gradova, gdje građani na različite načine iskazuju podršku reprezentativcima koji nastupaju na najvećoj svjetskoj nogometnoj smotri.

Međutim, u Čapljini je taj oblik podrške naišao na drugačiji epilog. Uklanjanje velikog broja državnih zastava izazvalo je negodovanje dijela građana koji smatraju da se radi o simbolima države i reprezentacije koja na Svjetskom prvenstvu predstavlja sve građane Bosne i Hercegovine.

Cijeli slučaj dodatno je privukao pažnju zbog ranijih presuda i odluka Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine koje se odnose na obilježja Općine Čapljina. Sud je ranije utvrdio da pojedina općinska obilježja nisu u skladu s principom ravnopravnosti svih građana, što ovu situaciju čini još osjetljivijom u očima javnosti.

Za sada nema zvaničnog saopćenja nadležnih institucija o razlozima uklanjanja zastava, niti je poznato na osnovu čije odluke je akcija provedena.

Dok reprezentacija Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu okuplja navijače širom zemlje, događaji iz Čapljine otvorili su nova pitanja o odnosu prema državnim simbolima i načinu na koji se iskazuje podrška nacionalnom timu.

Nastavi čitati

BiH

Stiže velika promjena vremena u BiH: Nakon vrućina pad temperature i do 15 stepeni

Published

on

By

Nakon nekoliko dana pretežno sunčanog i vrlo toplog vremena, Bosnu i Hercegovinu krajem sedmice očekuje značajna promjena vremenskih prilika uz osjetan pad temperature, kišu i grmljavinske pljuskove.

Prema prognozama meteorologa, utorak i srijeda proteći će u znaku pravih ljetnih temperatura. Većina zemlje uživat će u sunčanom vremenu, dok se u poslijepodnevnim satima u centralnim, istočnim i jugoistočnim dijelovima Bosne, kao i u Hercegovini, očekuju lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom.

Dnevne temperature tokom naredna dva dana kretat će se između 26 i 32 stepena Celzijusa, dok će na jugu zemlje dostići i 34 stepena.

Međutim, u noći sa srijede na četvrtak slijedi promjena vremena. Sa sjevera će pristizati veća količina oblačnosti, a zajedno s njom i kiša te lokalni pljuskovi sa grmljavinom koji će se tokom četvrtka proširiti na veći dio zemlje.

Najveća promjena osjetit će se kroz pad temperature. Tako se u četvrtak u većem dijelu Bosne očekuju maksimalne dnevne vrijednosti između 14 i 20 stepeni, što je i do 15 stepeni manje u odnosu na početak sedmice. U Hercegovini će zahlađenje stići nešto kasnije, pa će se tamo vruće vrijeme zadržati veći dio četvrtka.

Prema trenutnim prognozama, od petka slijedi stabilizacija vremena. Padavine će biti rjeđe i uglavnom lokalnog karaktera, dok će veći dio zemlje imati sunčano vrijeme.

Temperature će tokom petka i vikenda biti znatno ugodnije i kretat će se između 17 i 25 stepeni, dok će na jugu zemlje dosezati do 29 stepeni Celzijusa.

Dolazak hladnijeg zraka u četvrtak pratit će i pojačan sjeverni vjetar, koji će ponegdje imati i jake udare. U petak i tokom vikenda očekuje se slab do umjeren sjeverac i bura.

Nastavi čitati

BiH

U BiH uzgaja najskuplju papriku na svijetu: Kilogram dostiže cijenu od 20.000 dolara

Published

on

By

Dok mnogi poljoprivrednici uzgajaju provjerene kulture, Vesna Bošnjak iz usorskog naselja Omanjska odlučila je krenuti drugačijim putem. Na njenom imanju rastu deseci rijetkih i egzotičnih sorti povrća, voća i začinskog bilja, a među njima se posebno izdvaja Aji Charapita – paprika koju mnogi nazivaju najskupljom na svijetu.

Ova divlja peruanska sorta prepoznatljiva je po sitnim žutim plodovima, a na svjetskom tržištu, posebno u sušenom obliku, može dostići cijenu i do 20.000 dolara po kilogramu.

„Trenutno skidam zaperke s najskuplje paprike na svijetu – Aji Charapite. Evo, ova je već zametnula“, ispričala je Vesna u razgovoru za BHRT.

Iako je riječ o izuzetno cijenjenoj sorti koja se koristi u vrhunskim restoranima i dekorativne svrhe, Vesna priznaje da za nju u Bosni i Hercegovini ne postoji tržište koje bi moglo pratiti takvu vrijednost.

No, Aji Charapita samo je jedan od brojnih rariteta koje uzgaja. U njenim plastenicima nalaze se desetine neobičnih sorti paprika i više od 230 sorti paradajza, među kojima su medvjeđa šapa, divovsko volovsko srce, babuškina tajna i mnoge druge.

„Paprika ima između 70 i 80 sorti, a paradajza sigurno više od 230. Više ih ni ne brojim. Volim egzotične sorte, od začinskog bilja do povrća i voća“, kaže Vesna.

Za sebe ističe da je više kolekcionarka nego klasična poljoprivrednica. Većinu onoga što proizvede sama prerađuje, dok dio proizvoda prodaje na kućnom pragu, poljoprivrednim sajmovima i putem društvenih mreža.

 

Ipak, proširenje proizvodnje trenutno nije u planu. Razlog je nedostatak radne snage, problem s kojim se suočavaju brojna ruralna područja Bosne i Hercegovine.

„Prije je sve ovo bilo pod malinom, četiri duluma. Danas radim onoliko koliko mogu. Imam dva plastenika, dulum maline, stotinu grmova borovnice i to je dovoljno za kapacitete koje imam“, objašnjava.

Posebno je razočarana izostankom institucionalne podrške domaćim proizvođačima. Prisjeća se da su joj tokom sezone 2024./2025. uništena dva plastenika, ali da nije dobila nikakvu pomoć.

„Seljak nema gotovo nikakvu podršku. Nismo obeštećeni ni kada pretrpimo štetu. Dva plastenika su mi bila uništena, a niko nije pitao treba li pomoć“, kaže Vesna.

Uprkos brojnim izazovima, ova vrijedna poljoprivrednica ne odustaje od svoje strasti. Na njenom imanju i dalje će rasti rijetke sorte koje se rijetko mogu vidjeti u Bosni i Hercegovini, čineći njen plastenik jedinstvenim mjestom za ljubitelje neobičnih biljaka i domaće proizvodnje.

 

Nastavi čitati

BiH

BH Fanaticosi uputili poziv navijačima pred Mundijal: „Obucite plavo i budite naš 12. igrač“

Published

on

By

Najvatreniji navijači nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, BH Fanaticosi, uputili su otvoreno pismo svim navijačima Zmajeva koji će prisustvovati utakmicama Svjetskog prvenstva 2026. godine u SAD-u, Kanadi i Meksiku.

Uoči početka najveće svjetske nogometne smotre, BH Fanaticosi pozvali su sve navijače da se pridruže zajedničkim korteima do stadiona u Torontu, Los Angelesu i Seattleu, te da zajedno stvore atmosferu za pamćenje.

„Dragi prijatelji, sugrađani i navijači Bosne i Hercegovine širom svijeta, dugo iščekivani Mundijal kuca na vrata. Za koji dan se vidimo na drugom kraju svijeta kako bismo svi zajedno pružili maksimalnu podršku našoj jednoj jedinoj na njenom putu kroz turnir“, poručili su iz BH Fanaticosa.

Istakli su da ih još uvijek nose uspomene sa Svjetskog prvenstva u Brazilu 2014. godine, kada je Bosna i Hercegovina prvi put nastupila na Mundijalu, te vjeruju da će i predstojeći turnir ostati upamćen kao veliki fudbalski praznik.

Poseban apel upućen je navijačima da na tribinama budu odjeveni u plavu boju kako bi bh. sektor bio što upečatljiviji.

„Kako bi naša tribina na dan utakmice bila što jednobojnija, pozivamo sve navijače Bosne i Hercegovine da se obuku u plavu boju“, naveli su.

Iz navijačke grupe naglasili su da će korteo i navijanje predvoditi članovi BH Fanaticosa te zamolili sve prisutne da poštuju pravila i upute organizatora kako bi atmosfera bila na najvišem nivou.

Podsjetili su i na nedavnu utakmicu u St. Louisu, gdje, prema njihovom mišljenju, navijačka podrška nije bila na nivou koji se očekuje od bosanskohercegovačkih navijača.

„Još više osjećamo odgovornost da svijetu pokažemo najbolje lice naše grupe, naših navijača i, naravno, Bosne i Hercegovine. Zato pripremimo ruke i dlanove, šalove i ljiljanke, ponovimo navijačko gradivo i budimo 12. igrač našoj reprezentaciji u podvigu ka historijskom uspjehu“, poručili su BH Fanaticosi.

Bosna i Hercegovina nastupit će u grupi B Svjetskog prvenstva, a prvi meč igra 12. juna protiv Kanade. Zmajeve potom očekuju dueli protiv Švicarske 18. juna i Katara 24. juna.

Nastavi čitati

BiH

Vukanović: Pregovori SDS-a i Sigurne Srpske propali, Blanuša ostaje kandidat za predsjednika RS

Published

on

By

Višesatni pregovori između SDS-a i Sigurne Srpske završeni su bez dogovora, potvrdio je lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, navodeći da dvije stranke nisu uspjele usaglasiti zajedničkog kandidata za predsjednika Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, predsjednik SDS-a Branko Blanuša ostao je pri ranijem stavu da će biti kandidat svoje stranke za predsjednika Republike Srpske te da neće odustati od kandidature u korist Draška Stanivukovića.

„Nije dogovoren jedan kandidat za predsjednika Republike Srpske kojeg bi podržale obje stranke. Branko Blanuša poštuje odluke organa SDS-a i ostaje pri kandidaturi, a konačnu riječ dat će Glavni odbor SDS-a u nedjelju“, rekao je Vukanović.

On je istakao da je tokom pregovora Stanivuković iznosio različite prijedloge saradnje i povezivanja dvije političke opcije, ali da nijedan od njih nije bio prihvatljiv za SDS.

Vukanović smatra da bi eventualno povlačenje Blanuše izazvalo ozbiljne posljedice po SDS te tvrdi da su višemjesečni razgovori nanijeli štetu opoziciji.

„Umjesto da se bavi pripremama za izbore, SDS je mjesecima iscrpljivan pregovorima i raspravama koje nisu dale rezultat“, poručio je.

Govoreći o narednim potezima opozicije, Vukanović je ocijenio da bi podrška jednom kandidatu bila najbolje rješenje, upozoravajući da bi izlazak s više kandidata mogao dovesti do podjele opozicionih glasova.

Ostaje da se vidi hoće li naredni dani donijeti promjenu stavova i eventualni dogovor opozicionih partnera ili će na izborima nastupiti s odvojenim kandidatima za predsjednika Republike Srpske.

Nastavi čitati

Najčitanije