Na području Unsko-sanskog kantona egzistira između 3.500 i 4.000 obrta. Ako se obzir uzme da obrt u prosjeku zapošljava dvije osobe, dobije se cifra od 7.000 do 8.000 uposlenih zbog čega u Obrtničkoj komori tog kantona smatraju da obrti čine pola radne snage na Kantonu.
Na čelu Komore od 2017. godine je Enes Arapović koji je tokom posljednih godina uz stručnu pomoć dr. Halida Makića, profesora na Biotehničkom fakultetu u Bihaću, za Komoru realizirao brojne projekte koji su od velikog značaja za obrtnike Unsko-sanskog kantona.
U 2023. godini su uspjeli brendirati dva proizvoda kao garantirano tradicionalni specijalitet sa GTS oznakom kod Državne agencije za ispravnost hrane. Radi se o krajiškoj trahani i krajiškom omaču. To su ujedno i prvi proizvodi u Bosni i Hercegovini koji su zaštićeni na taj način sa GTS oznakom.
– Kroz brendiranje ta dva proizvoda imamo sedam certificiranih proizvođača koji su dobili pravo nošenja oznake. Dakle, po dva certifikata za svaki proizvod pojedinačno, tako da ustvari imamo 14 proizvođača koji su certificirani. Ono što je u procesu kada je u pitanju ovaj projekat, jeste izrada jedinstvene ambalaže i zaštine markice na svakvoj ambalaži, koja će biti garantirana oznaka te kvalitete kako se to ne bi moglo zloupotrijebiti – kazao je Arapović.
Naveo je također da su krenuli u promociju tog projekta i proizvoda od mapiranja proizvođača, do mapiranja mjesta gdje će ti proizvodi moći da se degustiraju i kupe, tako da što više promovišu kako proizvođače, tako i domaći krajiški turizam.
– To je jedan od načina kako možemo uvezati male proizvođače, obrtnike sa turizmom. Također, kroz ovakav vid brendiranja domaćih proizvoda, mi pružamo mogućnost malim proizvođačima da plasiraju svoj proizvod i prodaju ga po pristojnim cijenama. U Krajini skoro svako domaćinstvo pravi trahanu i omač a ti proizvodi se prodaju po vrlo niskim cijenama, nažalost. Dakle, cilja nam je bio da najprije zaštitimo te proizvode, da ih brendiramo i da proizvođači koji budu pakovali te proizvode u određen vid ambalaže, te zadovolje standarde koji su naznačeni, mogu imati solidnu zaradu – dodao je predsjednik Obrtničke komore USK.
Naglasio je, međutim, da to nije standard i nije namijenjeno za masovnu proizvodnju, u smislu da se radi o masovnoj proizvodnji, već se radi o garantirano tradicionalnim specijalitetima, domaćoj izradi i namijenjenoj je za male obrte i domaćinstva.
Ove godine su ponovo aplicirali za USAID program i prošli su prvu fazu za nova dva proizvoda, kazao je Arapović, ali nije želio još otkriti o kakvim se proizvodima radi jer su još u fazi izrade potpune aplikacije koju trebaju ovih dana dostaviti.
Ta dva nova proizvoda će biti brandirana sa dva nova suvenira. Nakon što projekat bude prihvaćen slijedi kao i u prethodnom projektu faza pronalaženja proizvođača s kojima ćemo obaviti dio pripreme i obuke, sve do certificiranja i brendiranja – ističe Arapović.
Kada su ostale aktivnosti u pitanju, Arapović navodi dva programa i projekta od kojih je jedan projekat Međunarodne organizacije rada koji je finansiran sa 180.000 KM američkih dolara, a okončan je krajem prošle godine, te još nekoliko drugih zanimljivih i projekata od značaja za društvenu zajednicu.
– U okviru projekta Međunarodne organizacije rada smo imali vrlo ozbiljne aktivnosti kroz koje je 85 osoba prošlo prekvalifikaciju, od čega je 38 osoba našlo zaposlenje ili samozaposlenje. Cilj projekta je bio da zaposlimo 35 osoba, a 38 osoba je ostvarilo zaposlenje. Kroz taj program smo u Prvu srednju školu u Velikoj Kladuši nabavili CNC (Computer Numerical Control) opremu za daljnju obuku i kvalifikaciju i što je jako bitno uveli smo im novo zanimanje u školu, te oni sad imaju smjer za CNC operatere – navodi Arapović.
Drugi program je realiziran na Biotehničkom fakultetu, gdje su nabavili opremu koja je potrebna u laboratoriji kako za studente, tako i za prekvalifikaciju i obuku osoba koje žele ići u smjeru agroturizma. Radilo se o prekvalifikacijama u fitoterapeute, te programu osposobljavanja za bavljenje uzgojen i preradom ljekovitog bilja.
Kroz program je prošlo dosta obrtnika, posebno onih koji se bave sakupljanjem ljekovitog bilja, njima je taj program dosta pomogao, i bio je namijenjen za te kategorije obrta.
Arapović navodi i da su tokom protekle dvije godine radili na jačanju Centra za praćenje EU projekata koji egzistira u okviru Komore, gdje pokušavaju stvoriti tim koji će biti sposoban odgovoriti na svaki takav projekat, a ekipa koja to radi u saradnji sa profesor Halidom Makićem, radi na realizaciji knjige koja ove godine treba izaći iz štampe.
– Radi se o vrlo značajnom štivu koje u detalje govori o pisanju, provedbi i praćenju realizacije projekata – pojašnjava Arapović.
Obrtnička komora Unsko-sanskog kantona se finansira od članarine ali je to mali iznos koji nije dostatan za održavanja osnovnih finansijskih potreba ove nevladine organizacije.
Funkcioniraju po sistemu ostvarenja sredstva za projekte, kako putem kantonalnih tako i putem federalnih ministarstava i Evropske unije, a sva sredstva su namjenska i nisu predviđena za plaće, obaveze, doprinose i općenito funkcioniranje Komore.
Kada je u pitanju podrška vlasti, Arapović kaže da svaka vlast priča kako želi ulagati u otvaranje novih radnih mjesta, ali da je priča koju oni pričaju usmjerena na velike kompanije i njihovo jačanje, te da se vrlo rijetko čuje priča u vezi samozapošljavanja i malih obrta.
– Smatram da vlasti tu griješe jer su nosioci privrede uglavnom obrti. Naravno, i velike kompanije su jako bitne u toj priči i treba ih podržati, ali su mali obrti ključni. Mi svake godine skrećemo pažnju i upozoravamo ministarstva finansija da su doprinosi previsoki za obrtnike. Uzmimo za primjer obrte koje oni nazivaju “slobodna zanimanja” gdje su stavili autoškole, knjigovođe, masažerske usluge i još neke druge obrte za koje osnovica doprinosa iznosi blizu 2.500 KM, tako da ti ljudi plaćaju doprinose oko 1.200 KM – navodi Arapović.
Naglašava kako ostali obrti plaćaju blizu 500 KM doprinosa, dok u d.o.o. plaćaju po minimalnoj plati kako je određeno u Federaciji BiH, tako da njihovi doprinosi ne iznose više od 250 do 300 KM.
– Ima još nekih nedostataka u tim zakonima poput zakona koji tretiraju zdravstvo gdje obrtnik nema pravo da koristi bolovanje, nema pravo kada privremeno odjavi obrt da koristi bilo kakvo zdravstveno osiguranje i niz drugih stvari koje obrtnik nema pravo da koristi dok svi drugi pravni subjekti to imaju. Uprkos tome što smo imali brojna obećanja sa federalnog ali i kantonalnog nivoa, niko se tom problematikom nije pozabavio na način da je trajno riješi – zaključio je predsjednik Obrtničke komore Unsko-sanskog kantona Enes Arapović.
FENA
Današnjom zajedničkom akcijom i koordinacijom pripadnika Odsjeka kriminalističke policije, Sektora kriminalističke policije, Policijske stanice Bihać i Jedinice za specijalističku podršku MUP-a Unsko-sanskog kantona, u popodnevnim satima uhapšena su tri lica – jedna žena i dva muškarca.
BIHAĆ, 21. januara – Ove osobe se terete za više krivičnih djela, okarakterisanih kao teške krađe i razbojništva, objavljeno je na službenoj Facebook stranici MUP-a USK. U objavi se navodi da je akcija rezultat detaljne i zahtjevne istrage policijskih službenika, provedene s ciljem pronalaska počinilaca koji su ugrožavali sigurnost i imovinu građana.
Video pogledajte OVDJE
Načelnik općine Velika Kladuša Boris Horvat primio je danas u prvu službenu posjetu delegaciju Grada Cazina predvođenu gradonačelnikom Nerminom Ogreševićem.
Dvojica čelnih ljudi ove dvije susjedne lokalne zajednice i njihovi savjetnici i saradnici, te vijećnici Kluba 4 u Općinskom vijeću Velika Kladuša razgovarali su o nekoliko važnih tema, a fokus je bio infrastrukturnim projektima, ekonomskom razvoju, te mogućnostima međusobne saradnje.
Gradonačelnik Ogrešević je naglasio važnost njegovanja uspostavljanja dvosmjerne komunikacije i njegovanja dobrosusjedskih odnosa, te podsjetio da Cazin i Velika Kladuša imaju dosta zajedničkih interesa koji se mogu ostvariti kroz projekte koji će biti od obostranog značaja, a doprinijeće sveukupnom razvoju i poboljšanju uslova života građana ove dvije lokalne zajednice. Koliko nam je važan razvoj Cazina, isto tako nam je važno da se razvijaju i nama susjedne općine, naglasio je gradonačelnik Ogrešević.
Primjeri dobre prakse Grada Cazina koji su ovu lokalnu zajednicu učinili prepoznatljivom po intenzivnom razvoju i atraktivnom lokacijom za investitore mogu biti vodilja i Velikoj Kladuši, naglasio je načelnik Horvat izrazivši nadu da je ova posjeta početak gradnje novih odnosa sa prvim komšijama. Velika Kladuša jeste i biće otvorena za saradnju sa svima i u svim segmentima koji će doprinijeti napretku, naglasio je načelnik Horvat i dodao da je dobrodošla svaka pomoć i sugestija u pravcu dobrog upravljanja i vođenja, piše RVK.
Jedna od važnijih tema je bila i modernizacija putne infrastrukture koja povezuje Cazin i Veliku Kladušu, kao i mogućnosti saradnje u oblasti privrede i turizma.
Posjeta delegacije Cazina Velikoj Kladuši predstavlja početak intenzivnijeg dijaloga između ove dvije lokalne zajednice, a naredni koraci uključivaće konkretne projekte i inicijative koje će doprinijeti intenzivnijem razvoju Unsko-sanskog kantona.
Općinski sud u Bihaću potvrdio je optužnicu protiv Belmina Čauševića (26) iz Bihaća zbog sumnje da je pretukao dvojicu maloljetnika starosti 11 i 13 godina.
Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona Dana, tereti ga da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju prema dvoje djece.
Prema navodima optužnice sve se desilo 20. decembra prošle godine, u večernjim satima u Bihaću.
Kako se navodi, prišao je jedanaestogodišnjaku i trinaestogodišnjaku koji su šetali, te ih upitao da li oni bacaju petarde.
Kada mu je jedan od njih rekao da su bacali petarde, ali ne u njegovo dvorište, Čaušević ga je udario zatvorenom šakom u predjelu glave i to lijeve strane lica i usne.
Dječak je pao na tlo i nakratko izgubio svijest, da bi optuženi potom zatvorenom šakom u potiljačnom predjelu glave udario i drugog maloljetnika istovremeno obojici psujući majku.
Govorio im je kako im poznaje očeve, da zna gdje žive, pri tom prijeteći da će im ubiti očeve.
Kako se dodaje, Čaušević je kod jednog maloljetnika izazvao strah uslijed kojeg se pomokrio, istovremeno mu nanijevši povrede glave u vidu otoka i krvnog podliva lijeve očne regije sa manjom oguljotinom gornjeg očnog kapka i otoka donje usne.
Drugom maloljetniku je nanio povrede stražnje strane glave u vidu dvije paralelne oguljotine poglavine, a kod oba lica u pitanju su lake povrede.
Čaušević je uhapšen 20. decembra uhapšen i tada mu je na prijedlog Tužilaštva određen jednomjesečni pritvor zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će ponoviti krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža.
Tužilaštvo je iz istog razloga predložilo produženje pritvora nakon podizanja optužnice, što je Opštinski sud u Bihaću prihvatio i optuženom Čauševiću produžio pritvor nakon potvrđivanja optužnice.
Po tom rješenju pritvor može trajati najduže godinu, s tim da će Sud kontrolu opravdanosti pritvora vršiti po isteku svaka 2 mjeseca od dana donošenja posljednjeg rješenja o pritvoru.
“Obzirom da se radi o djelu počinjenom na štetu dvoje djece Tužilaštvo je s naročitom hitnošću provelo istragu, te će u postupku osnovanost optužnice dokazivati iskazima svjedoka, vještaka i materijalnim dokazima”, navode iz Tužilaštva.
U blizini Graničnog prijelaza Izačić jutros je pronađen mrtav migrant.
– U 5 sati su pripadnici Granične policije BiH obavijestili su MUP USK da su u blizini Graničnog prijelaza Izačić na kolovoznoj traci pronašli beživotno tijelo sa vidnim povredama. Policija je izašla na teren i obezbijedila lice mjesta, a nakon toga je formirana uviđajna ekipa – kazao je za portal “Avaza” portparol MUP-a USK Abdulah Keranović.
Uviđajnu ekipu su činili dežurni tužilac Tužilaštva USK i istražitelj PS Bihać.
– Nakon toga je tijelo unesrećenog prebačeno na Odjel patologije Kantonalne bolnice Irfan Ljubijankić, gdje će se izvršiti obdukcija, koja će pokazati uzrok smrti stradalog. Intenzivno se radi na utvrđivanju činjeničnog stanja i okolnostima samog događaja. Trenutno možemo potvrditi da je stradali strani državljanin, odnosno migrant, kako se to kolokvijalno kaže. Ostale informacije će biti naknadno saopćene – poručio je Keranović za “Avaz”.
Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac, zajedno sa saradnicima i predstavnicima Svjetske banke u Bosni i Hercegovini, danas je u Bihaću održao sastanak sa ministricom zdravstva, rada i socijalne politike Unsko-sanskog kantona (USK) Zeminom Kadirić te predstavio projekt za unaprjeđenje zdravstvenog sistema u FBiH.
Ovaj projekat resorno federalno ministarstvo planira provesti u saradnji sa Svjetskom bankom, s ciljem modernizacije zdravstvenih usluga i podizanja kvaliteta zdravstvene zaštite za građane, rečeno je na sastanku koje su prisustvovali i direktori zdravstvenih ustanova s područja USK.
Projekat obuhvata niz aktivnosti koje će se fokusirati na jačanje infrastrukture, poboljšanje opreme i razvoj ljudskih resursa u zdravstvenom sektoru, uz poseban naglasak na unapređenje uslova rada u zdravstvenim ustanovama širom Federacije BiH.
– Prioritet projekta poboljšanja zdravstvenog sustava u FBiH koji provodimo sa Svjetskom bankom je unapređenje i podizanje kvalitete primarne zdravstvene zaštite, jer na taj način rasterećujemo i sekundarnu i tercijarnu razinu zdravstvene zaštite – istakao je ministar Rimac.
Ministrica Kadirić izrazila je zadovoljstvo zbog uključivanja Unsko-sanskog kantona u ovaj projekat, ističući da je svaki vid podrške zdravstvenom sektoru u ovom kantonu od ključne važnosti.
Daljnji koraci u implementaciji projekta biće precizirani na narednim sastancima, a očekuje se da će se njegova realizacija pozitivno odraziti na cijeli zdravstveni sektor Federacije BiH.
Delegacija Grada Cazina u službenoj posjeti Velikoj Kladuši: Podrška zajedničkim projektima i saradnji
Bišćanin pretukao dvojicu dječaka jer su bacali petarde
VIDEO Drama kod Graničnog prijelaza Izačić: Pronađeno tijelo migranta, imao vidne povrede
Ministar Rimac u Bihaću predstavio projekat unaprjeđenja zdravstvenog sistema u FBiH
Rastu plate federalnim državnim službenicima, sudskoj vlasti i zaposlenima u javnim ustanovama
Na ahiret preselio Dukić ( Ismeta) Senad
