Connect with us

USK

Nacionalni park Una u ovoj godini već bilježi 94.000 posjeta, očekuje se rekordna godina

Published

on

Nacionalni park Una, kako je i najavljivano od samog početka operativnog rada 2011. godine, postao je generator razvoja zapadnog dijela Bosne i Hercegovine, posebno turističko-ugostiteljskog dijela privrede. U vrijeme pandemije Covid-19 virusa sektor turizma bio je najviše pogođen, ali Nacionalni park se vraća na regionalna i evropska tržišta zahvaljujući dobrim radu menadžmenta i kvalitetnom promocijom u vrijeme pandemije na domaćem tržištu, a zatim tokom protekle godine.

Početkom ove godine iz Nacionalnog parka Una je najavljivano da će ova godina, ukoliko dođe do smirivanje situacije kada je pandemija u pitanju, biti veoma uspješna što se prema svim dosadašnjim pokazateljima i ostvaruje.

– Pokazalo se u 2022. godini da smo imali dobre procjene, analize i pretpostavke. Ova godina za Nacionalni park Una bi trebala biti i rekordna godina kada je broj evidentiranih posjetilaca u pitanju a da to kažemo daje nam za pravo baza podataka koju imamo. Dakle, sa današnjim danom u odnosu na isti period prošle godine imamo porast za nekih 10 posto. Tako da je definitivno ova godina na nivou 2019. godine kada smo ostvarili 120.000 posjeta, a sa današnjim danom imamo evidentiranih 94.000 posjeta i do kraja godine očekujemo da premašimo cifru iz rekordne 2019. godine – kaže Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.

Rezultat je to višegodišnjeg rada i ulaganja u područje Nacionalnog parka Una, kreiranju destinacije i njenu promociju. Sve to ne bi moglo da se desi, ističe direktor Mulić, da nije bilo podrške Vlade Federacije BiH i Ministarstva okoliša i turizma.

– Nacionalni park Una je postao jedan pozitivan bh. brend koji je sve više prepoznatljiv i jedan dobar primjer uspješnosti sa područja Unsko-sanskog kantona i najpozitivnija priča koja ide u eter u posljednjih 12 godina, te kao takav generira razvoj turizma i svih dijelatnosti usko vezane za njega – ističe Mulić.

Što se tiče posjeta po zemljama, najviše ih je iz BiH i regiona, a zatim dolazi Evropska unija i ostatak svijeta.

– Naši domaći turisti participiraju sa 30 posto posjeta, toliko i Evropska unija, dok gosti iz regiona učestvuju sa 20 posto posjeta, turisti iz golfskog zalijeva 15 posto, dok pet posto otpada na ostala turistička tržišta koja nisu zanemariva i koja će dugoročno gledano biti prisutniji. Tu govorimo o prekookeanskim tržištima, govorimo o Sjedinjenim Američkim Državama, odnosno Sjevernoj Americi i Aziji. Smatramo da će se azijsko tržište za Evropu tek po okonačnju pandemije Covid-19 virusa početi da se vraća, a samim time ćemo i mi u budućnosti imati veći priliv gostiju sa tih kontinenata što je dugoročno i strateški gledano jako važno – kaže direktor NP Una.

Zadovoljan je onim što su ostvarili ove godine i ciljevima koji su postignuti do sada. Nastavljaju sa osnovnom djelatnošću a to je zaštita i očuvanje prirodnih i svih drugih vrijednosti koji postoje u području Nacionalnog parka Una, nadzor, kontrola i monitoring svih pojava i procesa u području Nacionalnog parka i komunikacija sa svim bitnim sudionicima u procesu njegovog razvoja, od pojedinca i lokalnih zajednica do međunarodnih organizacija koje su uključene kroz različite fondove.

– Nastavljamo i dalje s aplikacijama i promocijom skupa sa našim partnerima i svima koji su dobronamjerni kada je u pitanju razvoj ovog dijela BiH i Nacionalnog parka Una. Postajemo desetinacija koja još više treba da se okrupni, te da kroz onu našu viziju razvoja unske kontinentalne rivijere pod nazivom “Unaland zemlja vodenih čarolija” gdje bi bilo obuhvaćeno područje od izvora Une do njenog ušća u Savu a to je opet u Jasenovcu u Hrvatskoj. Dakle, razvoj područja na bazi zaštite prirode u cilju stvaranje ambijenta za još bolji i kvalitetniji razoj turizma na ovom području – kaže direktor Mulić.

USK

Bihać: Građani zabrinuti zbog sječe drvoreda u Gradskom mezarju Harmani

Published

on

By

Sve više građana Bihaća izražava zabrinutost zbog sječe drveća u Gradskom mezarju Harmani, gdje su stabla postepeno uklanjana, ostavljajući nekadašnji drvored duž staze od ulaza u groblje potpuno ogoljenim. Nekadašnji niz visokih stabala, koji je krasio prilaz mezarju i pružao osjećaj mira i poštovanja, danas više ne postoji.

Armin Amidžić je bio gradski vijećnik u sazivu 2016.-2020. godinene, te direktor Turističke zajednice Grada Bihaća, a sada je ponovo ušao u Gradske vijeće, gdje će naredne četiri godine zastupati stavove političkog pokreta POMAK iz Bihaća. On se osvrnuo na ovu situaciju, izrazivši svoju zabrinutost.

Prema njegovim riječima, prije nekoliko mjeseci uklonjena su sva stabla iz mezarja. Kaže da razumije potrebu za sječom stabala kada ona predstavljaju sigurnosnu prijetnju, ali smatra da bi se u takvim situacijama obično primjenjivala selektivna sječa i nova sadnja kako bi se sačuvao izgled i harmonija prostora.

 

mezarje harmani bihac

FOTO: Fena

-Nisam siguran šta je motivisalo ljude koji upravljaju ovim mezarjom da sječu izvrše na ovaj način, ali i dalje hoću da se nadam da je ova akcija dio šire strategije. Teško mi je povjerovati da će oslobođeni kvadrati biti iskorišteni za nova grobna mjesta, jer bi to bio udarac identitetu ovog mjesta koje nosi širi značaj za našu zajednicu – rekao je Amidžić.

On je izrazio nadu da oslobođeni prostor neće biti iskorišten za dodatna grobna mjesta jer bi to, prema njegovom mišljenju, bilo narušavanje identiteta mezarja koje ima značajnu vrijednost za zajednicu.

Praksa nelegalnih ukopa na privatnim parcelama

Uz problem sječe drveća, Amidžić je skrenuo pažnju i na praksu nelegalnih ukopa na privatnim parcelama uz rub mezarja, gdje se, kako tvrdi, uz znanje odgovornih osoba redovno održavaju dženaze. Smatra da bi ovi nelegalni ukopi mogli predstavljati prepreku budućim razvojnim projektima Grada, poput planiranog uređenja kanala Drobinice u šetalište s biciklističkim stazama.

-Cilj mi nije kritika, već podstaći odgovorne da uz glavnu šetnicu na mezarju, sadnjom novih sadnica, vrate aleju koja će oplemeniti prostor i obnoviti mu harmoniju – dodao je Amidžić.

Predlaže inicijativu za sadnju novog drveća i poziva građane Bihaća da je podrže kako bi se formalizirao zahtjev za ponovno ozelenjavanje mezarja, čime bi se očuvala njegova prirodna ljepota i poštovanje prema prostoru koji ima posebnu simboliku za lokalnu zajednicu.

FENA

Nastavi čitati

USK

Poznato ko je pretukao Arijana Jelenovića, unuka ratnog zločinca Fikreta Abdića Babe

Published

on

By

Jučer je u Velikoj Kladuši pretučen Arijan Jelenović, unuk ratnog zločinca Fikreta Abdića.

Kako smo i prenijeli, tuča se desila ispred frizerskog salona “Mirfo” u ulici Ibrahima Mržljaka, a povrijeđenom Jelenoviću je ljekarska pomoć prvo pružena u Domu zdravlja Velika Kladuša, a onda voljom porodice, je prebačen u bolnicu u Karlovcu (Hrvatska).

Portparol MUP-a Unsko-sanskog kantona Adnan Beganović je objavio kakve informacije ima policija o napadu.

“Jučer poslijepodnevnim satima, negdje oko 13:40, u Velikoj Kladuši, došlo je do fizičkog obračuna, između dva lica – inicajala D. M. (1998. godište) i J. A. (1999.), rođen u Rijeci, Republika Hrvatska, nastanjen u Velikoj Kladuši, kojom prilikom, nakon sukobljavanja, lice J. A. je napustilo mjesto i uputilo se u dom zdravlja, gdje liječnik Doma zdravlja Velika Kladuša nije mogao kvalifikovati povrede na licu, tako da je isti prevezen, odnosno samoinicijativno napustio BiH i zaputio se u Karlovac, u bolnicu”, kazao je Beganović.

Naveo je da još uvijek nije poznato kako će se okvalifikovati ovo krivično djelo, jer nije poznat stepen povreda unuka ratnog zločinca.

“Ozljede još nisu dostupne organima gonjenja i Kantonalnom tužilaštvu. Pripadnici PS Velika Kladuša su izašli na lice mjesta i pronašli lice koje se sukobilo sa ozlijeđenim.

Nakon obavljanja razgovora, upoznat je tužilac, koji se još nije mogao očitovati o kvalifikaciji krivičnog djela, jer još nisu dostupne informacije o ozljedama napadnutog lica. Nakon pribavljanja liječničkog nalaza, tužilac će odrediti u kojem pravcu će se dalje voditi istraga u ovom predmetu”, dodao je portparol MUP-a USK.

Nastavi čitati

USK

Sud BiH odbio zahtjev SNSD-a za ponavljanje izbora u Bosanskom Petrovcu

Published

on

By

Sud Bosne i Hercegovine donio je konačnu odluku kojom je odbijen zahtjev Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za ponavljanje izbora u općini Bosanski Petrovac. Ovim je potvrđen izbor Mahmut Jukića iz Stranke demokratske akcije (SDA) za načelnika općine, čime će Jukić zadržati poziciju na čelu općine naredne četiri godine.

Nakon skoro mjesec dana političkih tenzija i pravnih procesa, Sud BiH odlučio je da nema osnova za poništenje rezultata. SNSD, koji je uložio žalbu zbog navodnih nepravilnosti, sada nema daljih mogućnosti za pravno osporavanje.

Nemanja Davidović, aktuleni predsjedavajući Opštinskog vijeća Bosanski Petrovac u sazivu koji je još uvijek u mandatu, komentarisao je jučer ishod odluke Suda, navodeći dva moguća scenarija.

“Moguće su dvije stvari”, prva da Sud BiH prihvati žalbu i da CIK BiH preispita svoju odluku, a druga, ako Sud odbije žalbu, tada su pravne radnje gotovo završene i CIK će potvrditi izbore kakvi su sada – izjavio je Davidović.

Nakon odbijanja žalbe, dodao je da će SNSD Bosanski Petrovac razmotriti da li će učestvovati u radu Općinskog vijeća.

Davidović je ranije takođe ocijenio da rezultati ovih izbora “ne odražavaju volju naroda,” naglasivši potrebu za ozbiljnom analizom izbornog procesa.

Iz SDA Bosanski Petrovac su pozdravili odluku Suda BiH kojom se konačno omogućava načelniku Jukiću da započne novi mandat i nastavi s radom na projektima poboljšanja infrastrukture i kvaliteta života u općini Bosanski Petrovac.

“Nemanja Davidović svojim provokativnim javnim nastupom izaziva nacionalni naboj kod dobrog dijela građana Bosanskog Petrovca. Ja poručujem da ne želimo da se takva politika SNSD-a prenosi na Bosanski Petrovac i nivo Općinskog vijeća. Ovdje nikada nije bilo takvog nacionalnog naboja kao što je to sada davanjem nekorektnih izjava. To znaju i Bošnjaci i Srbi u Bosanskog Petrovcu. Mi smo jedna mala sredina, mi želimo da živimo zajedno”, izjavio je Mahmut Jukić.

Nastavi čitati

Najčitanije