Molimo dobrovoljne davaoce krvi koji su u mogućnosti da daruju krv za Mehmeda Badića.

📞 Za informacije se možete javiti na 062 162 016.

Ili, ako vam je lakše, možete se direktno javiti Transfuziologiji u Bihaću i navesti da je krv namijenjena za Mehmeda Badića.

Hvala svima koji mogu pomoći!

Bosna i Hercegovina nastavlja bilježiti zabrinjavajući pad nataliteta, a posljedice se sve snažnije osjećaju u obrazovnom sistemu. Najnoviji statistički podaci pokazuju da je zemlja u posljednje tri školske godine izgubila 7.758 učenika, dok je broj upisanih prvačića manji za 853.

Posebno je pogođen Unsko-sanski kanton, koji je u posljednjih pet godina ostao bez čak 13 osnovnih škola, što predstavlja najveći apsolutni pad među svim kantonima u Federaciji BiH.

Sve manje učenika i prvačića

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u školskoj 2025/2026. godini u 1.622 osnovne škole upisano je 248.585 učenika, što je za 3.171 manje nego godinu ranije. U prve razrede krenulo je 26.962 djece, odnosno dva posto manje nego prethodne godine.

Pad je vidljiv i u ranijim godinama:

Za samo tri godine broj učenika smanjen je za 7.758, dok je broj djece koja prvi put sjedaju u školske klupe pao za 853.

Federacija ostala bez 47 škola

Negativni demografski trendovi odražavaju se i na školsku mrežu. U Federaciji BiH broj osnovnih škola smanjen je sa 1.043 u školskoj 2021/2022. na 996 u 2025/2026. godini, što znači da je ugašeno 47 škola.

Najveći gubitak zabilježio je Unsko-sanski kanton, gdje je broj škola pao sa 141 na 128, odnosno za 9,2 posto.

Gdje je stanje najteže?

Procentualno najteže stanje je u Kantonu 10, gdje je ugašena gotovo svaka peta škola.

Jedini kanton koji bilježi rast broja škola jeste Kanton Sarajevo, gdje je broj osnovnih škola povećan sa 96 na 97.

Škole sa svega nekoliko učenika

Podaci pokazuju ogromne razlike između općina.

Najmanji broj učenika ima općina Dobretići, gdje osnovnu školu pohađa svega sedam učenika.

Među općinama s najmanjim brojem osnovaca nalaze se i:

• Ravno – 16 učenika

• Trnovo – 41 učenik

• Bosansko Grahovo – 54 učenika

S druge strane, najveće škole nalaze se u urbanim sredinama:

• Novi Grad Sarajevo – 11.484 učenika

• Zenica – 9.290

• Mostar – 8.732

• Tuzla – 8.013

Natalitet u stalnom padu

Obrazovni sistem prati širi demografski problem. Federacija BiH je ove godine zabilježila negativan prirodni priraštaj u svih deset kantona, dok državni podaci pokazuju da broj rođenih godinama opada.

*Podaci za 2025. odnose se na prvih devet mjeseci godine.

Na osnovu ovih podataka, Bosna i Hercegovina je za samo tri godine ostala bez najmanje 29.628 stanovnika prirodnim putem.

Upozorenje za budućnost

Pad broja učenika više nije samo statistički pokazatelj, već signal da se demografska kriza sve dublje odražava na lokalne zajednice. Dok se u pojedinim općinama škole bore za opstanak sa svega nekoliko učenika, najveći gradovi i dalje privlače stanovništvo, što dodatno produbljuje razlike između urbanih i ruralnih sredina.

Požar koji je izbio na planini Plješevica kod Bihaća zahtijeva hitnu reakciju nadležnih službi, a mogućnost gašenja iz zraka bit će razmatrana tokom dana. Premijer Unsko-sanskog kantona Ibrahim Dizdarić sinoć je, zajedno s ekipama na terenu, obišao požarište kako bi se procijenila situacija i mogućnosti za njegovo gašenje.

Dizdarić je na lice mjesta stigao nakon ponoći, zajedno s gradonačelnikom Bihaća, pripadnicima Gorske službe spašavanja, Granične policije BiH i vatrogasne jedinice. Cilj obilaska bio je neposredno sagledavanje stanja na požarištu i procjena raspoloživih snaga i načina na koji se može pristupiti gašenju.

“Došli smo na lice mjesta, do same vatre, do požara. Na licu mjesta su Grad Bihać zajedno sa mnom, pripadnici GSS-a, kolege iz Granične policije i Vatrogasne jedinice. Upravo vidimo vatru iza nas i moramo napraviti procjenu kako pristupiti gašenju požara”, kazao je Dizdarić.

Prema njegovim riječima, područje na kojem se požar trenutno nalazi moguće je sigurno pristupiti, ali gašenje značajno otežava nepristupačan i zahtjevan teren. Jedna od mogućnosti koja se razmatra jeste da ekipe pješice priđu požarištu, uz korištenje vode i vatrogasnog alata, kako bi pokušale lokalizirati i ugasiti vatru.

Premijer USK-a istakao je da situacija za sada nije alarmantna, ali da se ne smije čekati s reakcijom kako bi se spriječilo dalje širenje požara.

Dodatni problem predstavlja činjenica da se požar proširio i na dio terena koji je ranije bio označen kao potencijalno miniran. Prema informacijama s terena, vatra je sada izašla iz dijela za koji se smatra da više nije miniran, što omogućava sigurniji pristup ekipama.

Tokom dana trebalo bi biti poznato i hoće li Oružane snage BiH angažirati helikopter za gašenje požara iz zraka. Odluka će zavisiti od procjene sigurnosne situacije i mogućnosti djelovanja helikoptera na ovom području.

Dizdarić je upozorio da otvoreni plamen, u kombinaciji s vjetrom, predstavlja dodatni rizik i može pogodovati širenju vatre. Zbog toga će, kako je najavljeno, u jutarnjim satima biti potrebno maksimalno angažiranje svih raspoloživih snaga kako bi se požar stavio pod kontrolu.

Nadležne službe nastavljaju pratiti stanje na Plješevici, a eventualni angažman helikoptera mogao bi značajno olakšati gašenje na nepristupačnim dijelovima planine.

Ministrica privrede u Vladi Unsko-sanskog kantona Samra Mehić jučer je potpisala ugovore o dodjeli sredstava za realizaciju projekata razvoja i unapređenja poslovnih zona na području USK.

Ugovore su, uz ministricu Mehić, potpisali načelnik Ključa Jasmin Musić te ovlašteni predstavnici Bihaća, Cazina i Velike Kladuše. Potpisivanju ugovora i razgovoru o strateškim programima razvoja prisustvovao je i predsjedavajući Skupštine USK Nisvet Jusić.

Za projekte razvoja poslovnih zona, kroz javni poziv koji je provelo Ministarstvo privrede USK, ukupno je raspoređeno 779.986,93 KM, a sredstva su odobrena za četiri lokalne zajednice.

Gradu Cazinu dodijeljeno je 200.000 KM za projekat „Unapređenje Poslovne zone Ratkovac u Cazinu“. Sredstva će biti usmjerena na uklanjanje prepreka za razvoj poduzetništva i stvaranje boljih uslova za ekonomski rast na lokalnom nivou.

Gradu Bihaću odobreno je 179.986,93 KM za projekat „Javna rasvjeta Poslovna zona Kombiteks“, kojim je planirana izgradnja instalacija javne rasvjete unutar poslovne zone, s ciljem unapređenja njene konkurentnosti i stvaranja atraktivnijih uslova za investiranje.

Općini Ključ dodijeljeno je 200.000 KM za uređenje putne infrastrukture, oborinske odvodnje i javne rasvjete u Poslovnoj zoni DI Ključ – „Krak 5“ i „Krak 2“. Realizacijom projekta trebali bi biti stvoreni bolji uslovi za komunikaciju poduzetnika i investitora u ovoj poslovnoj zoni.

I Općina Velika Kladuša dobila je 200.000 KM, i to za projekat „Proširenje kapaciteta Poslovne zone Šumatac Luke nabavkom zemljišta površine 17.000 m²“. Realizacijom ovog projekta stvaraju se pretpostavke za aktivaciju poslovne zone i privlačenje novih investicija.

Iz Ministarstva privrede USK ističu da je podrška razvoju poslovnih zona jedan od programa kroz koji Vlada Unsko-sanskog kantona pruža podršku gradovima i općinama u stvaranju povoljnijih uslova za poslovanje, privlačenje investicija i otvaranje novih radnih mjesta.

Posebno značajna sredstva u ovom ciklusu pripala su Cazinu, gdje će 200.000 KM biti usmjereno u unapređenje Poslovne zone Ratkovac.

Skupština Unsko-sanskog kantona na vanrednoj sjednici u Bihaću potvrdila je novi saziv Vlade USK. Na čelu kantonalne izvršne vlasti bit će Ibrahim Dizdarić, koji je u svom prvom obraćanju kao premijer poručio da će vraćanje povjerenja građana biti jedan od ključnih prioriteta nove Vlade.

Na vanrednoj sjednici Skupštine Unsko-sanskog kantona, održanoj danas u Bihaću, potvrđen je novi sastav Vlade USK.

Za novog premijera imenovan je Ibrahim Dizdarić, koji je u svom ekspozeu naglasio potrebu za odgovornim radom, jačanjem povjerenja građana i većim oslanjanjem na stručne i sposobne ljude.

Poseban fokus, kako je poručeno, bit će stavljen na mlade, obrazovane i stručne kadrove, kao i na stvaranje efikasnije i odgovornije kantonalne administracije.

„Ne treba se bojati onih koji znaju više. Vlast koja okuplja najbolje ljude postaje snažnija“, poručio je Dizdarić predstavljajući svoj ekspoze.

Novi sastav Vlade USK

Novi saziv Vlade Unsko-sanskog kantona čine:

• Ibrahim Dizdarić – premijer USK
• Nijaz Hušić – ministar unutrašnjih poslova
• Anela Halilagić – ministrica finansija
• Džuneid Šakinović – ministar zdravstva, rada i socijalne politike
• Dragan Polimanac – ministar pravosuđa i uprave
• Haris Koljić – ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša
• Alen Zulić – ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta
• Almir Zulić – ministar za pitanja boraca i RVI
• Edvin Alijanović – ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
• Samra Mehić – ministrica privrede

Fokus na povratak povjerenja građana

Novi premijer je poručio da će jedan od osnovnih zadataka nove Vlade biti vraćanje povjerenja građana u institucije, uz odgovorniji odnos prema javnim funkcijama i resursima.

Posebna pažnja trebala bi biti posvećena mladima i stručnim kadrovima, ali i efikasnijem radu kantonalnih institucija.

Potvrđivanjem novog sastava Vlade USK završena je procedura imenovanja nove kantonalne izvršne vlasti, koja će u narednom periodu morati odgovoriti na brojne izazove u oblastima privrede, zdravstva, obrazovanja, infrastrukture, poljoprivrede i sigurnosti.